Od koje članice EU se tražilo ono što se trazi od Srbije?! Beograd neće morati da odustane od Kosova i Metohije!
Podeli vest
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković istakao je u intervjuu austrijskog agenciji APA da je dijalog Beograda i Prištine najvažnija tema na putu Srbije u EU, izrazivši uverenje da Beograd neće morati da odustane od Kosova i Metohije za članstvo u Uniji, te da se ni od jedne zemlje kandidata nije tražilo ništa slično
"Znate li i za jedan slučaj neke zemlje kandidata koja je morala da uradi nešto slično da postane članica?", upitao je Selaković.
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković posetio je Memorijalni kompleks Mauthauzen u Austriji, gde je položio vence na spomen obeležja srpskim internircima i logorašima stradalim tokom oba svetska rata, među kojima je i njegov deda
15.07.2021
19:15
Ministar je postavio i pitanje kako to može biti preduslov za prijem u EU, u situaciji kada nemaju sve članice isti stav u vezi sa tzv. Kosovom.
"Kosovo nije samo prema Ustavu Srbije južna pokrajina, već i na osnovu Rezolucije UN 1244. Srbija je UN pristupila sa svojim granicama koje uključuju i Kosovo i Metohiju, i mi smo članica UN", podvukao je on.
Istovremeno, ističe da je Beograd i dalje spreman na kompromisno rešenje sa Prištinom, koje mora biti održivo, primenjivo i prihvatljivo za obe strane.
"To ne znači da jedna strana dobije sve, a druga ništa", ukazao je on.
Selaković, prema APA, nije želeo da govori kako bi mogao da izgleda kompromis, a po pitanju promene granica kazao je da niko ne govori o tome.
"Nema nijednog rešenja takve vrste na stolu", naglasio je on.
Foto: printscreen
Na pitanje da li Beograd može da se pomiri sa tim da kosovski Albanci ne žele da žive u Srbiji, odgovorio je pitanjem: "Da li je razumno da se milion Srba u Bosni i Hercegovini ovini tera da živi u BiH?".
Upravo zato što se radi o principima, prema njegovim rečima, Srbija u potpunosti podržava teritorijalni integritet BiH.
"Znamo da naš stav prema BiH čuva i našu poziciju vezano za Kosovo. Nisam sreo nikoga ko je mogao da mi objasni zašto princip samoopredeljenja treba da važi samo za Albance na Kosovu, ali ne i Srbe u Republici Srpskoj", ukazao je on.
Selakovcih je dodao da je po pitanju tzv. Kosova međunarodna zajednica mislila da je promena granice dobro rešenje.
"Mislim da to nije dobro rešenje. Ako se granica jednom menja onda će se to uvek desiti. To nije dobro za region, a ni za nas", poručio je šef srpske diplomatije.
Selaković kritikovao je tzv. kosovskog premijera Aljbina Kurtija, ukazujući da Priština ne želi da primeni Briselski sporazum, to jest obavezu formiranja ZSO.
"Ako postoji sporazum onda on mora biti ispunjen, nezavisno da li se on nekome sviđa ili ne", rekao je on.
Foto: printscreen
Beograd, kaže, ispunio je sve svoje obaveze i sada čeka na EU i kosovske Albance da oni to učine.
Selaković je izrazio zabrinutost zbog Kurtijevih simpatija vezano za ujedinjenje tzv. Kosova i Albanije, dodajući da se ne brine zbog njegovih izjava, već zbog "ćutanja u evropskim glavnim gradovima".
Budućem visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Kristijanu Šmitu Selaković savetuje da bude nepristrasan.
"Ako se želi rešenje za BiH ne sme se mešati i stati na jednu stranu", poručio je on.
Bosanski Srbi, kaže, imaju dobre razloge zašto su skeptični prema visokom predstavniku međunarodne zajednice.
Rekao je da je dosadašnji visoki predstavnik koristio svoja obvlašćenja da ograniči nadležnosti RS.
"Dejtonski mirovni sporazum je jedan od najuspešnijih mirovnih projekata ne samo u Evropi, već u svetu i treba ga sačuvati", naglasio je Selaković, dodajući da su promene sporazuma moguće samo uz pristanak sva tri naroda i dva entiteta BiH.
Po pitanju evropskog puta Srbije u EU, on je kritikovao pristupni proces Uniji i licemerje pojedinih država u ophođenju prema Srbiji.
"Kako može biti da su države članice EU spremne da prime građane EU, ali ne i Srbiju kao članicu?", upitao je on.
Selaković je ukazao da se stalno menjaju ciljevi u pristupnom procesu EU.
Iako je Srbija, kao prvi kandidat iz regiona prihvatila novu metodologiju, nije dobila datum pristupanja, što je, kaže, ogromna razlika u odnosu na ranije rund širenja EU u kojima su uslovi i datumi bili od početka jasni.
Srbija, naglasio je ukazujući na ekonomske podatke, dobro je pripremljena za članstvo u EU.
Selaković je ukazao da će ove godine privredni rast Srbije biti viši od šest odsto, da zemlja ispunjava Mastriške kriterijume po pitanju javnog duga, kao i da je stopa nezaposlenosti u proteklih par godina pala sa 26,9 odsto na devet procenata.
Prema njegovim rečima sada se mnogi mladi Srbi vraćaju u domovinu kako bi radili u međunarodnim preduzećima.
Isto tako istakao je da Srbija privlači većinu stranih direktnih investicija regiona.
Selaković naglašava da članstvo Srbije u EU ne bi trebalo da bude važno samo za našu zemlju.
"Vidimo da bi EU mogla mnogo više da se kaje ako Srbija ne postane članica EU", podvukao je on dodajući da, na kraju krajeva, EU ne želi "vakuum" u regionu.
Selaković smatra i da je važno za EU da dobije "svežu krv".
U vezi pitanja borbe protiv ilegalne migracije, on je rekao da je paradoksalno da je Srbija suočena sa talasima migranata sa teritorija EU.
Ukazao je da su po pitanju migracije mnoge zemlje zainteresovane za partnerstvo sa Srbijom.
"Nekako je postalo normalno želeti Srbiju za partnera kada se radi o problematičnim pitanjima, ali se ne želi Srbija kao partner ili članica u vezi dobrih pitanja", poručio je on.
Foto: printscreen
Govoreći o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, Selaković se zahvalio na podršci.
"Nebitno da li svi delimo njegov stav on je veliki vođa i hrabar čovek, i jedini problem koji vidim kod njega jeste da je neko koji uvek kaže šta misli. Nažalost to više nije uobičajeno u današnjem svetu", naveo je Selaković.
Podsetio je da se Evropa zasniva na slobodi izražavanja i da će opstati sve dok prihvata razlike po pitanju drugačijih stavova.
Lično kaže da želi da Evropa snažnije podržava svoj identitet i kulturu umesto da stalno govori samo o tržištu, trgovini i novcu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković posetio je Memorijalni kompleks Mauthauzen u Austriji, gde je položio vence na spomen obeležja srpskim internircima i logorašima stradalim tokom oba svetska rata, među kojima je i njegov deda
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Istorija Srbije može da se pohvali brojnim bitnim događajima, mnogim znamenitim ličnostima, ali i presudnim bitkama koje su oblikovale nas kao narod danas, zbog čega je važno da proverite znanje iz prošlosti naše zemlje ne bi li se prisetili svega ili naučili nešto novo.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski javno se zahvalila predsedniku Aleksandru Vučiću na podršci usvajanju Zakona roditelj-negovatelj.
Ministar finansija Siniša Mali obišao je radove na izgradnji Nacionalnog paviljona Srbije na Ekspo kompleksu u Surčinu i tom prilikom rekao da je ovaj paviljon centralni objekat Ekspa.
Psiholog Snežana Repac je za informer.rs istakla da promovisanje lažnog luksuza ne sme biti popularno i napomenula da je za mentalno zdravlje najvažnije razlikovanje laži od istine.
Tokom burnih devedesetih godina, kada je beogradsko podzemlje bilo ispunjeno sukobima kriminalnih grupa, čestim obračunima i snažnim uticajem ljudi sa margine društva, među imenima koja su se pominjala nalazio se i Goran Branković, poznatiji po nadimku Ruki.
Majka ubijenog Milana Kneževića ogorčena je nakon što je Apelacioni sud potvrdio kaznu Đorđu Prpiću, koji je februara 2024. nožem ubio njenog sina, i ističe da ostaje nada u žalbu tužilaštva Vrhovnom sudu.
Četiri američka bombardera sletela su u bazu RAF kod Ferforda u Glosteršajeru u okviru „specifične odbrambene operacije“ usmerene na sprečavanje iranskih raketnih napada na Bliskom istoku, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Mađarski premijer Viktor Orban objavio je na društvenim mrežama video u kojem kritikuje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i optužuje ga za pretnje upućene Mađarskoj.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da Evropska unija mora da preuzme veću odgovornost u međunarodnoj politici i da ne sme prepustiti razgovore o ključnim bezbednosnim pitanjima sa Rusijom isključivo Sjedinjenim Američkim Državama.
Mađarska će odlučiti šta će učiniti sa novcem zaplenjenim od ukrajinskih državljana tek nakon što bude utvrđeno kome ta sredstva pripadaju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Stiven Hibert, glumac najpoznatiji po ulozi Gimpa u filmu "Pretparačke priče", kao i po pojavljivanjima u filmovima "Austin Powers" i "The Cat in the Hat", preminuo je u 68. godini.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Sindi Kraford, jedna od najpoznatijih supermodela svih vremena, i dalje impresionira svojim izgledom. Njena mini-dijeta, je idealna za žene koje su prešle 40 i žele da se oslobode viška kilograma bez osećaja gladi.
Influenser Luka Bojović, poznatiji kao Lux, optužio je jutjubera Baku Praseta da je imao aferu s njegovom bivšom devojkom Unom Kablar, poznatijom kao Uki Q.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar