VERUJEM U SRBIJU, VERUJEM U BALKAN! Autorski tekst predsednika Aleksandra Vučića, KOJI MORATE DA PROČITATE!
Podeli vest
Moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju i prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja i upravo zato projekat “Otvoreni Balkan” predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u autorskom tekstu za današnju "Politiku", koji vam prenosimo u celosti...
"Trideset godina je prošlo od kada su počeli sukobi na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Trideset godina Srbija je tražila sebe, branila se od svega što nije razumela, borila protiv onoga što je razumela, a nije mogla da spreči, slušala i provodila naloge onih koji su samo hteli da i region i Srbiju zamrznu u žabokrečini lažne nade, dodvoravala se svima koji bi pokazali bilo kakvu želju da na Balkanu prave lične karijere, iživljavajući se na balkanskim narodima, posebno Srbima, i sve to bez plana i ideje kako da stvari menjamo i kako da počnemo o sebi da odlučujemo, i, posebno, kako da od gubitnika postanemo pobednici.
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
31.07.2021
12:23
Nismo razumeli, tamo devedesetih godina, šta se zbivalo u svetu, šta je značio pad Berlinskog zida, nismo shvatali koliko smo mali i slabi i u vojnom i u ekonomskom smislu u odnosu na najmoćnije zapadne sile, verovali smo u mitove o sopstvenoj snazi i izgubili smo sve. Pre svega, budućnost. A, onda, dvehiljaditih, kada smo očekivali uz početno otvaranje prema svetu, da će neko da nam pokloni sve i da ćemo bez velikog rada da živimo kao najbogatiji evropski narodi, pristajavši na svekolika nacionalna poniženja, izvinjavajući se za sve što jesmo, ali i nismo počinili, dobijamo još teže udarce, od proglašenja nezavisnosti Kosova koju Zapad zdušno podržava, do zatvaranja i katančenja svih naših fabrika i nestanka ekonomske perspektive Srbije.
Danas, kada smo zemlju ekonomski oporavili, nacionalno uspravili, vreme je da racionalno i pragmatično pogledamo oko sebe. Da razumemo ono što se zbiva u svetu, Evropi, ali i u regionu u kojem živimo. Srbija je na evropskom putu, napredovala je u svim sferama društvenog života, posebno u ekonomiji, ali Srbija mora da razume i potrebe i namere Evropske unije, kako ne bi gubila vreme sanjajući snove čije ostvarenje ne zavisi samo od nas. Evropa nas želi, onoliko koliko je potrebno da ne pravimo probleme, neretko rastrzana unutrašnjim razlikama, borbom protiv onih koji ne žele da prihvate sve moderne uzuse tzv.zelene agende koje male zemlje ostavljaju bez električne energije, gasa, ili, džihadističkog pristupa vladavini prava, često i licemernog( možete zamisliti kako bi se cela Evropa digla da je ugledni novinar ubijen u Poljskoj, a ne u Holandiji) , ali i nepostajanjem potpuno jasne strategije prema Zapadnom Balkanu, ali i drugim evropskim teritorijama koje ne pripadaju Uniji.
Istovremeno, u Srbiji i dalje ne razumemo da se stvari menjaju, da je politika živa stvar, odnosi u regionu takođe, te da mržnja, najčešće prema Albancima, nama ne donosi ništa. Naprotiv. Mi moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju, da prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja. Upravo zato, projekat Otvoreni Balkan predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost ne čekajući da nam bilo šta padne s neba, da nam bilo ko donese poklone koje ćemo platiti više od njihove vrednosti.
Foto: instagram/buducnostsrbijeav
O Balkanu u svetu obično misle kao o mestu stalnih ratova i krvoprolića. Čak i da je takva, istorija Balkana nije ni prići istoriji današnje Evropske unije, između čijih nacija su “tekle reke krvi”, kako je govorio Vinston Čerčil. Tako zavađen region, sa milionima žrtava u međusobnim sukobima, našao je način da iskorači napred i da za sebe i za druge napravi bolju budućnost. To je današnja Evropska unija, zajednica u kojoj nema granica i koja je jedna od najvećih ekonomskih sila sveta, doduše u ozbiljnom padu. I na Balkanu su tekle reke krvi, baš kao i nekada među današnjim zemljama Evropske unije. Ali, na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region napred i izvukao ga iz svoje teške prošlosti koja opterećuje i njegovu sadašnjost i njegovu budućnost.
Pre nešto manje od dve godine, zajedno sa Zoranom Zaevom, premijerom Severne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije, pokrenuo sam u Novom Sadu inicijativu da se između naših država uklone barijere koje ometaju takozvane četiri slobode, na kojima se zasniva zajedničko tržište EU – slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala. Pre nekoliko dana, u Skoplju smo Zaev, Rama i ja potpisali tri dokumenta, kojima smo se obavezali da ćemo raditi na olakšanju uvoza, izvoza i kretanju robe između naših država, da ćemo omogućiti našim radnicima slobodan pristup tržištu rada u svakoj od tri zemlje i da ćemo udružiti snage da se zaštitimo od prirodnih katastrofa, gde god se one desile. Zašto ovo radimo? Zato što ne možemo, a nema nikakvog razloga ni da čekamo da neko to uradi umesto nas. Sve tri države žele da postanu članice Evropske unije i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge. Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan? Ako svaka od naših ekonomija gubi milione zbog čekanja robe na granici, ako hiljade naših radnika može da zaradi više kod komšije, ali ga sprečavaju barijere na granici, zašto bi to rešavao neko drugi umesto nas? Želim da se našoj inicijativi priključe i ostali na Balkanu, nemaju čega da se plaše, osim svakodnevnih gubitaka zbog “tvrdih” granica.
Naslušao sam se svega i svačega protiv “Otvorenog Balkana”, te da je ovo politika, a ne ekonomija, da se ovim obnavlja Jugoslavija, pri čemu se ne sećam da je Albanija bila deo Jugoslavije, da sve ovo već imamo kroz CEFTU, a kad već imamo zašto nam kamioni stoje danima na granicama, a roba u njima propada? A ima i onih, i u Evropi, ali i kod nas, koji ne mogu da se pomire s tim da je “Otvoreni Balkan” naša ideja, da je naš odgovor na naše probleme, da nam niko to nije doneo sa strane. Ali i te primedbe su tipično balkanske, pa su mi zbog toga čak i simpatične. Kažu - ko zna zašto oni to rade, nisu mogli oni to sami da smisle, neko im je to doneo iz Berlina ili iz Amerike, ima mnogo važnijih problema, zašto njih prvo ne rešavaju… “Otvoreni Balkan” će uspeti, baš zato što ga nije smislio niko osim nas I zato što niko osim Srbije, Severne Makedonije i Albanije neće imati toliko volje da ga sprovede. Sve što je na Balkan stiglo odnekud, nije se primilo. Ovo je prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za ceo region. I zato su dogovori u Novom Sadu i sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će biti i njihovi rezultati. Moramo do njih da dođemo zajedno, velikim radom i uz veliku podršku naših ljudi. Samo zato što se ovo ne tiče nikog sa strane, već nas koji u tome učestvujemo. I osnivači Evropske unije znali su da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije. I oni su doživljavali otpore na sve strane, ali uspeli su. Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vredni od Francuza, Nemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju Evropske unije. Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi. Nismo ni manje kreativni, ni uporni od Evropljana koji odavno imaju svoje zajedničko tržište. Na tom tržištu često nas poznaju po ajvaru, bilo da je iz Srbije, Makedonije ili Albanije, sva tri su odlična. Sada će nas upoznati i po znanju i volji da izvedemo najteže i najkomplikovanije integracione procese, one ekonomske. I to neuporedivo brže i efikasnije nego bilo gde unutar sadašnje EU. Ne zato da bismo se dokazali pred Evropom u koju želimo da uđemo, nego zato što je Balkan bez ekonomskih barijera naša nasušna potreba. I ako za to ne bude podrške i ako nas i dalje budu potcenjivali i osporavali, neće biti nikakav problem. Ovaj posao započeli smo sami, sami ćemo ga i završiti, u tome ne zavisimo ni od koga, osim od naših ljudi koji će od njega imati najveću korist".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija je prijateljska ,dobronamerna zemlja. Sa svimm zeli saradnju i naravno da se zalaze zamir i stabilnost i za bolji zivot svojih gradjana. Otvoreni balkan pruza tu mogucnost!
Ne mogu da verujem da se nismo opametili.svi albanci u jednoj drzavi.veliku gresku je napravuo kralj aleksandar sa jugoslavijom i hrvatima ,sad stvaramo veliku albaniju.strasno.jadna srbijo.
Otvoreni balkan je najveci geopoliticki uspeh koji ce se prepricavati u istoriji. Sada kada Srbija postaje lider balkana ovako veliki sporazum koji cekamo vise od 30 godina bio je vise nego potreban.
Овај балкан опен ме подсети на Момира Булатовића и Слободана Милошевића који створише СР Југославију 1993 у јеку рата када су сви остали народи стварали своје државе. И након тога направише чувену фотографију како заједно корачају кроз поље жита. Већ могу да замислим Вукашина из Никшића како заједно са Милорадом из Требиња стрпљиво чека на граници посматрајући камионе из Тетова и Лазарета који без задржавања превозе парадајиз за Лесковац. Успут дивећи се српским камионима на њиховој супериорности због ригорознијег техничког прегледа у односу на " савезнике". Коментаришу ћи да је све то " виша" политика нашег мудрог " вође" за наше боље сутра.
Sve je to lepo samo ni jedan Englez ili Francuz nece doci u HAJDELBERG zamak (u Nemačkoj) i tvrditi da je to njegovo Kulturno nasledje potpuno ignorisuci da je on npr. "Musliman", a da su mu preci dok su bili hiscani bili Katolici (recimo da se radi o pravoslavnom Hramu, iako je Rec ovde o Protestantskim - Luteranima)! Na to se NE sme pristati.
Sto se tice "Mini Sengena" ili "Otvorenog Balkana" to u potpunosti podržavam. Kao uslucaju Nemačke kao naj vece ekonomije u EU, Srbija kao naj veci ekonomski sistem u regionu ce imati naj vise koristi od toga ALI ce isto imati i svi drugi. SRBija kao NAJ VECI zubcanik ce imati naj vise koristi ali ce i NAJ VISE VUCI Ekonomiju Regiona. Protiviti se tome je ISTO kao kad bi se Belgija i Holandija bune sto Nemačka ima naj vise koristi od EU!
Овај балкан опен ме подсети на Момира Булатовића и Слободана Милошевића који створише СР Југославију 1993 у јеку рата када су сви остали народи стварали своје државе. И након тога направише чувену фотографију како заједно корачају кроз поље жита у бољу будућност. Већ могу да замислим Вукашина из Никшића како заједно са Милорадом из Требиња стрпљиво чека на граници посматрајући камионе из Тетова и Лазарета који без задржавања превозе парадајиз за Лесковац. Успут дивећи се српским камионима на њиховој супериорности због ригорознијег техничког прегледа у односу на " савезнике". Вероватно заједнички закључујући да је све то " виша" политика нашег мудрог " вође" за наше боље сутра. Негде у подсвести ће им бити Тито и сви они чланови породице, кумови и пријатељи који су животе дали за Балкан, или можда грешим?
Srbija je zaista postala prava zemlja, pravi komšija i prijatelj, i prava kolevka za svoje građane. Veliku zahvalnost za to zaslužuje naš predsednik zajedno sa svojim timom. Živela Srbija!
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
Mađarski premijer Viktor Orban zatražio je od Evropske komisije da suspenduje sankcije na rusku naftu i gas kako bi se zaustavio nagli rast cena energenata u Evropi.
Učesnici crvenog tima Exatlona – Jovan Radulović Jodžir, Boško Marinković, Aleksa Erski i Elica Erski, lana Stanišić, Tijana Jović i Nevena Petrović – posetili su Ivanjicu, rodno mesto svog klupskog kolege Radojice Lazića.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Posle odličnih utisaka gledalaca nakon prve emisije, Igor Ćurčić u utorak uživo od 22 sata sprema nove divne priče i izuzetno lepo druženje sa gostima i gledaocima.
Profesor doktor Miloš Laban, politički analitičar i doktor Aleksandar Lukić iz Instituta za političke studije gostujući u Info jutru komentarisali su neuspešnu saradnju Amerike i Britanije u ratu na Bliskom istoku.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
"Kia sportaž" može se naći na polovnom tržištu u Srbiji već za oko 8.000 evra, a popularni SUV godinama privlači vozače zbog pouzdanosti, prostora i opreme.
Kombinovane analize tima naučnika, koji je predvodila Lara Gonzales Karetero sa Univerziteta u Jorku, utvrdile su da su pre više hiljada godina evropske zajednice koristile različite biljne i životinjske proizvode za pripremu složenih jela.
Na auto-putu "Miloš Veliki" jutros je zabeležen uznemirujući incident kada je osmogodišnje dete pronađeno samo, bez nadzora odraslih, u blizini naplatne rampe Veliko Polje, čime je potencijalno izbegnuta tragedija.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je nastavljeno suđenje optuženim pripadnicima grupe Veljka Belivuka, izvodjenjem dokaza sa Skaj aplikacije koji se odnose na ubistvo Zdravka Radojevića iz Krnjače, navijača Zvezde i kuma optuženog Miloša Budimira.
Rade M. iz Obrenovca, vlasnik šlep službe, juče je u teškoj saobraćajnoj nesreći na Šabačkom putu izgubio suprugu Marinu M. (49) i ćerku Valentinu M. (25).
Muškarac (73) iz sela Kosatica, kod Prijepolja, nastradao je danas popodne nakon što je na svom imanju pokušavao da ugasi požar koji je zahvatio nisko rastinje.
Tanja Miljković čestitala je rođendan suprugu Marku Miljkoviću, kojem se sudi za zloglasne zločine pred Specijalnim sudom u Beogradu, i to putem bilborda.
Dečak Demir K. (13) koji je teško povređen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Sjenici, trenutno je stabilno i njegovo stanje se iz dana u dan popravlja na Institutu za majku i dete u Beogradu.
Ruski predsednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom, saopštio je Kremlj. Glavne teme razgovora bile su Iran, Ukrajina, Venecuela i situacija na svetskom tržištu nafte.
Ukrajinske vlasti su konfiskovale 1.592 železnička vagona u ruskom vlasništvu koji su prevozili komercijalni teret, saopštila je premijerka Ukrajine Julija Sviridenko.
Ruska državna tehnološka korporacija Rosteh saopštila je da glavni borbeni tenk T-72, koji i dalje čini okosnicu ruskih oklopnih jedinica, ima veliki potencijal za dalju modernizaciju.
Neke države članice Evropske unije izrazile su nezadovoljstvo javnim stavom predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o sukobu sa Iranom i situaciji na Bliskom istoku, prenosi „Politiko“, pozivajući se na devet evropskih diplomata.
Takmičarka u kvizu "Potera" ispravila je gramatičku grešku tragaču Žarku Stevanoviću, a na njegovom licu se videlo da mu zbog toga nije bilo nimalo prijatno.
Crveni tepih na dodeli Oskara svake godine donosi glamur i luksuz, ali ponekad i modne promašaje koji odmah postaju tema komentara na društvenim mrežama.
Gradonačelnik Novog Sada, Žarko Mićin, ponovo se oglasio u javnosti nakon što je pevač Toni Cetinski otkazao koncert planiran za 8. mart u dvorani Spens.
Boksera Veljka Ražnatovića posetila je supruga Bogdana u Rusiji gde on boravi već neko vreme, te je na Instagramu podelio njihovu zajedničku fotografiju.
Pevačica Zorica Brunclik otkrila je jednom prilikom kako joj je na početku karijere u siromaštvu najviše pomogao pevač Bora Spužić Kvaka uz pomoć kojeg je stala na noge.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar