Moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju i prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja i upravo zato projekat “Otvoreni Balkan” predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u autorskom tekstu za današnju "Politiku", koji vam prenosimo u celosti...
"Trideset godina je prošlo od kada su počeli sukobi na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Trideset godina Srbija je tražila sebe, branila se od svega što nije razumela, borila protiv onoga što je razumela, a nije mogla da spreči, slušala i provodila naloge onih koji su samo hteli da i region i Srbiju zamrznu u žabokrečini lažne nade, dodvoravala se svima koji bi pokazali bilo kakvu želju da na Balkanu prave lične karijere, iživljavajući se na balkanskim narodima, posebno Srbima, i sve to bez plana i ideje kako da stvari menjamo i kako da počnemo o sebi da odlučujemo, i, posebno, kako da od gubitnika postanemo pobednici.
Nismo razumeli, tamo devedesetih godina, šta se zbivalo u svetu, šta je značio pad Berlinskog zida, nismo shvatali koliko smo mali i slabi i u vojnom i u ekonomskom smislu u odnosu na najmoćnije zapadne sile, verovali smo u mitove o sopstvenoj snazi i izgubili smo sve. Pre svega, budućnost. A, onda, dvehiljaditih, kada smo očekivali uz početno otvaranje prema svetu, da će neko da nam pokloni sve i da ćemo bez velikog rada da živimo kao najbogatiji evropski narodi, pristajavši na svekolika nacionalna poniženja, izvinjavajući se za sve što jesmo, ali i nismo počinili, dobijamo još teže udarce, od proglašenja nezavisnosti Kosova koju Zapad zdušno podržava, do zatvaranja i katančenja svih naših fabrika i nestanka ekonomske perspektive Srbije.
Danas, kada smo zemlju ekonomski oporavili, nacionalno uspravili, vreme je da racionalno i pragmatično pogledamo oko sebe. Da razumemo ono što se zbiva u svetu, Evropi, ali i u regionu u kojem živimo. Srbija je na evropskom putu, napredovala je u svim sferama društvenog života, posebno u ekonomiji, ali Srbija mora da razume i potrebe i namere Evropske unije, kako ne bi gubila vreme sanjajući snove čije ostvarenje ne zavisi samo od nas. Evropa nas želi, onoliko koliko je potrebno da ne pravimo probleme, neretko rastrzana unutrašnjim razlikama, borbom protiv onih koji ne žele da prihvate sve moderne uzuse tzv.zelene agende koje male zemlje ostavljaju bez električne energije, gasa, ili, džihadističkog pristupa vladavini prava, često i licemernog( možete zamisliti kako bi se cela Evropa digla da je ugledni novinar ubijen u Poljskoj, a ne u Holandiji) , ali i nepostajanjem potpuno jasne strategije prema Zapadnom Balkanu, ali i drugim evropskim teritorijama koje ne pripadaju Uniji.
Istovremeno, u Srbiji i dalje ne razumemo da se stvari menjaju, da je politika živa stvar, odnosi u regionu takođe, te da mržnja, najčešće prema Albancima, nama ne donosi ništa. Naprotiv. Mi moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju, da prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmenu ideja. Upravo zato, projekat Otvoreni Balkan predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost ne čekajući da nam bilo šta padne s neba, da nam bilo ko donese poklone koje ćemo platiti više od njihove vrednosti.
Foto: instagram/buducnostsrbijeav
O Balkanu u svetu obično misle kao o mestu stalnih ratova i krvoprolića. Čak i da je takva, istorija Balkana nije ni prići istoriji današnje Evropske unije, između čijih nacija su “tekle reke krvi”, kako je govorio Vinston Čerčil. Tako zavađen region, sa milionima žrtava u međusobnim sukobima, našao je način da iskorači napred i da za sebe i za druge napravi bolju budućnost. To je današnja Evropska unija, zajednica u kojoj nema granica i koja je jedna od najvećih ekonomskih sila sveta, doduše u ozbiljnom padu. I na Balkanu su tekle reke krvi, baš kao i nekada među današnjim zemljama Evropske unije. Ali, na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region napred i izvukao ga iz svoje teške prošlosti koja opterećuje i njegovu sadašnjost i njegovu budućnost.
Pre nešto manje od dve godine, zajedno sa Zoranom Zaevom, premijerom Severne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije, pokrenuo sam u Novom Sadu inicijativu da se između naših država uklone barijere koje ometaju takozvane četiri slobode, na kojima se zasniva zajedničko tržište EU – slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala. Pre nekoliko dana, u Skoplju smo Zaev, Rama i ja potpisali tri dokumenta, kojima smo se obavezali da ćemo raditi na olakšanju uvoza, izvoza i kretanju robe između naših država, da ćemo omogućiti našim radnicima slobodan pristup tržištu rada u svakoj od tri zemlje i da ćemo udružiti snage da se zaštitimo od prirodnih katastrofa, gde god se one desile. Zašto ovo radimo? Zato što ne možemo, a nema nikakvog razloga ni da čekamo da neko to uradi umesto nas. Sve tri države žele da postanu članice Evropske unije i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge. Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan? Ako svaka od naših ekonomija gubi milione zbog čekanja robe na granici, ako hiljade naših radnika može da zaradi više kod komšije, ali ga sprečavaju barijere na granici, zašto bi to rešavao neko drugi umesto nas? Želim da se našoj inicijativi priključe i ostali na Balkanu, nemaju čega da se plaše, osim svakodnevnih gubitaka zbog “tvrdih” granica.
Naslušao sam se svega i svačega protiv “Otvorenog Balkana”, te da je ovo politika, a ne ekonomija, da se ovim obnavlja Jugoslavija, pri čemu se ne sećam da je Albanija bila deo Jugoslavije, da sve ovo već imamo kroz CEFTU, a kad već imamo zašto nam kamioni stoje danima na granicama, a roba u njima propada? A ima i onih, i u Evropi, ali i kod nas, koji ne mogu da se pomire s tim da je “Otvoreni Balkan” naša ideja, da je naš odgovor na naše probleme, da nam niko to nije doneo sa strane. Ali i te primedbe su tipično balkanske, pa su mi zbog toga čak i simpatične. Kažu - ko zna zašto oni to rade, nisu mogli oni to sami da smisle, neko im je to doneo iz Berlina ili iz Amerike, ima mnogo važnijih problema, zašto njih prvo ne rešavaju… “Otvoreni Balkan” će uspeti, baš zato što ga nije smislio niko osim nas I zato što niko osim Srbije, Severne Makedonije i Albanije neće imati toliko volje da ga sprovede. Sve što je na Balkan stiglo odnekud, nije se primilo. Ovo je prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za ceo region. I zato su dogovori u Novom Sadu i sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će biti i njihovi rezultati. Moramo do njih da dođemo zajedno, velikim radom i uz veliku podršku naših ljudi. Samo zato što se ovo ne tiče nikog sa strane, već nas koji u tome učestvujemo. I osnivači Evropske unije znali su da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije. I oni su doživljavali otpore na sve strane, ali uspeli su. Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vredni od Francuza, Nemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju Evropske unije. Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi. Nismo ni manje kreativni, ni uporni od Evropljana koji odavno imaju svoje zajedničko tržište. Na tom tržištu često nas poznaju po ajvaru, bilo da je iz Srbije, Makedonije ili Albanije, sva tri su odlična. Sada će nas upoznati i po znanju i volji da izvedemo najteže i najkomplikovanije integracione procese, one ekonomske. I to neuporedivo brže i efikasnije nego bilo gde unutar sadašnje EU. Ne zato da bismo se dokazali pred Evropom u koju želimo da uđemo, nego zato što je Balkan bez ekonomskih barijera naša nasušna potreba. I ako za to ne bude podrške i ako nas i dalje budu potcenjivali i osporavali, neće biti nikakav problem. Ovaj posao započeli smo sami, sami ćemo ga i završiti, u tome ne zavisimo ni od koga, osim od naših ljudi koji će od njega imati najveću korist".
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji "Za stolom sa Apostolom", koja se emituje na Prvom programu Radio-televizije Srbije.
Hrvati i njihovi mediji danas su još jednom pokazali da im je najbitnije šta predsednik Srbije Aleksandar Vučić radi, sa kim razgovara, da li podnosi ostavku ili se kandiduje.
Američki influenser Džoi Manarino, koji ima blizu 700.000 folovera na Instagramu, nedavno je boravio u Srbiji, a utiske iz naše zemlje podelio je sa svojim pratiocima, posebno izdvojivši politički kurs Srbije i predsednika Aleksandra Vučića, ali i njegov govor u Ujedinjenim nacijama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se tokom 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku sa potpredsednikom Narodne Republike Kine Han Džengom.
Predsednik Srbije oglasio se na svom zvaničnom Instagram nalogu i snažnom video-porukom poslao jasnu poruku čitavoj naciji, ali i svima koji bi da ponize i sruše našu domovinu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), gde učestvuje na 81. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijerka Ana Brnabić ponovila je danas da Vlada Srbije i predsednik Aleksandar Vučić neće ostaviti na cedilu radnike kompanije Geoks, koja je najavila zatvaranje fabrike u Vranju, i navela da veruje da će Vučić uskoro izaći s rešenjem tog problema i da će zaposleni imati bolje plate i uslove rada
Bivši mađarski premijer Viktor Orban čestitao je Miloradu Dodiku i SNSD-u izborni rezultat u Bosni i Hercegovini, poručivši da je stranka dobila snažan mandat da nastavi borbu za interese i prava Republike Srpske.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je da će minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2027. iznositi 600 evra, sa ciljem da naredne godine dostigne 650 evra.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Dan začeća svetog Jovana Krstitelja i preteče, dan posebno posvećen onima koji priželjkuju potomstvo.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas su izvedeni novi dokazi na suđenju kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka MIljkovića koja se tereti za sedam ubistava, trgovinu drogom i oružjem kao i silovanje jednog mladića u prostorijama na stadionu FK Partizan, a koje je predložilo tužilaštvo.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas oko jedan sat iza ponoći u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se večeras oko 19.30 časova na Mokroluškom brdu, u smeru ka Beogradu, kada je automobil udario pešaka, koji je tom prilikom stradao.
Palestinac je uhapšen sinoć zbog sumnje da je počinio krivično delo ugrožavanje sigurnosti nakon što je u jednom hotelu u Skadarskoj ulici u Beogradu, kako se sumnja, napao radnicu recepcije i pretio da će ubiti nju i policajce.
Ogromna površina otvorenog mora od čak 89.121 kvadratnog kilometra pojavila se usred antarktičke zime, tamo gde je okean u to doba godine gotovo potpuno prekriven ledom, a naučnici su sada utvrdili da je iza neobične pojave stajala kombinacija ekstremnog zagrevanja atmosfere i okeana.
Alternativa za Nemačku (AfD) prvi put je u anketi instituta INSA dostigla 30 odsto, dok je CDU/CSU kancelara Fridriha Merca spala na 18 odsto, što je najlošiji rezultat koji je ta kuća ikada izmerila za Uniju.
Ukrajinski poslanik Oleksij Gončarenko izjavio je da poznaje uslove mirovnog sporazuma koji se nude Kijevu u razgovorima sa predstavnicima tima američkog predsednika Donalda Trampa, ali da ih Kancelarija predsednika Ukrajine krije od građana.
KapacitetI ukrajinskih snaga protivvazdušne odbrane su u velikoj meri iscrpljeni, a Oružane snage Ukrajine nisu u stanju da odbiju udare Oružanih snaga Rusije, izjavio je za TASS vojni analitičar Igor Korotčenko, glavni urednik časopisa "Nacionalna odbrana".
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Sijera je ponosno prošetala svoj sve veći trudnički stomak u providnoj crnoj čipkastoj haljini na prestižnom gala događaju BoF 500 u Parizu, i to samo nekoliko sati nakon iznenađujućeg pojavljivanja na modnoj pisti.
Problemi sa spavanjem nisu samo izvor umora, već mogu biti povezani sa većim rizikom od moždanog udara, hospitalizacije i drugih problema sa zdravljem mozga.
Nakon meseci iscrpljenosti, nagomilanih računa i odlaganih odluka, Blizancima, Škorpijama, Jarčevima i Ribama konačno stiže dugo priželjkivano olakšanje.
Učesnica rijalitija Rada Jovanović, bivša devojka Milana Popova, Stojinog sina, priznala je da je povraćala, pa se izvinila Stoji kao i svojim roditeljima.
Bivši učesnik rijalitija, David Dragojević, je istakao da ne planira ulazak u rijaliti, a njegova žena, Tamara Dragojević, se našalila da ga ne bi ni pustila.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se danas na snimanju nove epizode muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" u veoma upečatljivom izdanju, a njen stajling odmah je privukao pažnju budući da je izgledala kao da je članica neke rok grupe!
Na društvenim mrežam pojavio se stari snimak na kome pokojni pevač Džej Ramadanovski otima mikrofon svom kolegi Draganu Kojiću Kebi kako bi ga dao Šerifu Konjeviću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.