SRBIJO, OVO ZAHTEVA HITAN ODGOVOR! PRIŠTINA PRIMA AVGANISTANCE I KRŠI REZOLUCIJU 1244, iza svega stoje Ameri, a i ko bi drugi?!
Podeli vest
Poziv SAD Prištini da smesti avganistanske izbeglice na teritoriji KiM kršenje je Rezolucije 1244 SB UN i Srbija mora na tome da insistira, tvrde analitičari
Kako piše "Politika", Srbija ima razloga za brigu i oprez.
Bivši šef izraelske obaveštajne službe Jakov Kedmi govorio je o razlogu neuspeha američkih napora da stvori avganistansku vojsku.
17.08.2021
22:32
Analitičari smatraju da je situacija za oprez zbog odluka, pre svega, vlasti privremenih institucija u Prištini, ali i vlasti u Albaniji i Severnoj Makedoniji, da se odazovu pozivu SAD da prihvate, kako se kaže, privremeno zbrinjavanje avganistanskih izbeglica, jer to potencijalno predstavlja bezbednosni rizik i za našu zemlju, ali i za ceo region.
Nimalo naivno
Deo njih ukazuje i da je poziv SAD Prištini da smesti avganistanske izbeglice na teritoriji Kosova direktno kršenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i da naša vlast mora na tome da insistira.
Odmah po početku haosa u Avganistanu SAD su pozvale, između ostalih, Uzbekistan i Tadžikistan da prihvate avganistanske izbeglice, ljude koji su sarađivali s Amerikancima i njihovim saveznicima, ali su ove zemlje to kategorično odbile. Turska je reagovala najavom izgradnje zida kako bi zaustavila priliv izbeglica. Za razliku od njih, Priština, Tirana i Skoplje su, isto tako, brzo odgovorile prihvatanjem poziva. Još brže se oglasila bivša američka državna sekretarka Madlen Olbrajt, koja je učinila sve, uključujući i bombardovanje Srbije, za kosovsku nezavisnost, zahvalivši se na "Tviteru" "Albaniji, Kanadi, Kosovu i Severnoj Makedoniji što su pružili utočište avganistanskim saveznicima, ženama i liderima civilnog društva, nadam se i očekujem da će i drugi slediti ovaj primer".
Sagovornici "Politike" navode da ne iznenađuju ni odluke Prištine, Tirane i Skoplja, ni zahvalnost Olbrajtove. Diplomata u penziji Zoran Milivojević kaže da su Albanija i Severna Makedonija članice NATO-a i da je logično da prihvate poziv SAD, koje u tim zemljama imaju jak uticaj, a "šta tek reći za Kosovo, gde SAD imaju prevashodni uticaj".
- Što se tiče dolaska Avganistanaca, radi se o ljudima koji nisu vezani za radikalni islamizam, koje zapadni centri moći, pre svega Vašington, pokušavaju da spasu jer su bili u službi njihovih interesa, a da li će oni, posle nekog vremena, otići u zapadne zemlje, drugo je pitanje. Bez obzira na to o kakvim ljudima se radi, za region je to demografski problem, jer to svakako jača prisustvo i uticaj islamskog faktora na ovim prostorima. U svakom slučaju predstavlja bazu i infrastrukturu za jačanje tog segmenta u regionu, a ukoliko ti ljudi trajno ostanu, to može da utiče na demografsku strukturu i celu situaciju na ovim prostorima. Važno je i kako će se ti ljudi ponašati, u svakom slučaju, ovo predstavlja jedan novi bezbednosni problem s kojim će zemlje u regionu morati da računaju, jer posle ovoga što se događa u Avganistanu možemo da očekujemo novi talas izbeglica - objasnio je on.
Dejan Miletić, predsednik Centra za proučavanje globalizacije, kaže da odluka Albanije i Severne Makedonije "da raširenih ruku prihvate ljude iz rizičnog područja, bez ozbiljnog uvida u celu situaciju, govori o podaničkom odnosu i određenoj neodgovornosti".
- Što se tiče KiM, dolazak Avganistanaca je neprihvatljiv, to je neodgovorno, ali i kršenje Rezolucije 1244 SB UN, što govori o problematičnom pristupu međunarodnom pravu. Rekao bih da ne vidim kako će ti ljudi izaći iz Avganistana kad je tamo sve zatvoreno, ne vidim da je došlo do neke evakuacije - navodi Miletić.
Na konstataciju da priča o međunarodnom pravu i njegovom kršenju, znamo iz iskustva, kad je reč o SAD, nešto što njih apsolutno ne dotiče, Miletić kaže:
- Nemamo mi tu iluzije, ali takav odnos SAD prema Kosovu bi dalje usložnjavao naše odnose, a to može biti interes SAD. S moje tačke gledišta, dolazak ljudi iz Avganistana bi usložnio probleme na prostoru KiM i doneo pogoršanje bezbednosti u regionu".
Foto: Tanjug/AP
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da su, s jedne strane, vlasti u Prištini održavale dobre odnose s vlastima u Kabulu i sa Amerikancima, pa će i primiti ljude iz tog režima, a s druge strane, albanski narod na KiM je podržavao talibane, Al Kaidu i Islamsku državu.
- Albanci su, kao nijedan drugi narod, bili zastupljeni u tim islamističkim organizacijama. Ovo govori o dubinskom raskoraku među njima. Sve to jeste opasnost, ali može da bude i dobra prilika da pošaljemo svetu poruku o učešću Albanaca u tim ekstremističkim organizacijama, jer među tim izbeglicama ko zna koliko će biti infiltriranih pripadnika raznoraznih islamističkih organizacijama, koji navodno beže od tih organizacija, ulaze u Evropu, a potom mogu biti ćelije za njihovo dalje delovanje - naveo je Anđelković.
Istoričar i publicista Srđa Trifković smatra da neće biti velikog broja avganistanskih izbeglica "jer talibani manje-više kontrolišu sve granične prelaze, uskoro će i aerodrom, a njima neće pasti na pamet da među izbeglice propuste možda i pripadnike snaga bezbednosti sada već bivšeg režima, prevodioce i pomoćno osoblje, koji su pomagali Amerikancima i njihovim saveznicima".
- U suštini, prozapadnjaci u Avganistanu ostavljeni su na cedilu, manje-više kao i Vijetnamci u Sajgonu 1975. godine. Međutim, već sama izražena namera SAD da se raspolaže teritorijom Kosova kao sopstvenim feudom u suprotnosti je s Rezolucijom 1244 SB UN i sa principima međunarodnog prava. To Vladi Srbije daje dodatni argument da zahteva striktno poštovanje Rezolucije 1244, koja je za Srbiju alfa i omega očuvanja tapije na južnu pokrajinu. Dakle, mislim da su SAD i samo izraženom namerom da raspoređuju izbeglice na Kosovu, bez obzira na to da li će to biti ostvareno ili ne, učinile sebi medveđu uslugu i dali zvaničnom Beogradu dodatni argument za poštovanje međunarodnog prava i za povratak kosovskog pitanja iz Brisela u Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija - naveo je Trifković.
Biće pojačanih pritisaka na Srbiju
Sagovornici "Politike" očekuju dodatne pritiske na našu zemlju što se tiče pitanja Kosova, ali ističu da Srbija mora da ih izdrži i da pomogne svom narodu u južnoj pokrajini.
Zoran Milivojević kaže da "Amerikanci pribegavaju sili kad ne mogu da reše neki problem".
- U meri u kojoj raste da Kosovo bude prostor preko koga će oni rešavati svoje probleme, kao ovaj s Avganistanom, rašće i interes SAD za brže rešavanje kosovskog pitanja, imajući u vidu da Kosovo slepo sluša. Sa Avganistanom će se zaoštriti dosta pitanja u centralnoj Aziji, naročito odnosi s Rusijom i Kinom, biće tih problema. Prema tome, rašće pritisak da se kosovsko pitanje reši brže u korist američkih interesa, znači priznanje po svaku cenu i što je pre moguće. Nije slučajno što su Albanija, Severna Makedonija i Priština odmah prihvatile poziv SAD. Nama nema druge nego da budemo još čvršće na svojim pozicijama i još energičniji u zaštiti državnih i nacionalnih interesa - istakao je Milivojević.
Dragomir Anđelković kaže da smo mi stalno izloženi pritiscima, ali "Amerika je sada mnogo manje moćna nego što je bila 2008. godine, kad je Kosovo samoproglasilo nezavisnost, a ako tada Srbija nije podlegla pritiscima, ne bi smela ni danas, kakvi god bili pritisci". Dodaje i da "nema razloga za specijalnu brigu što se tiče bezbednosti", ističući: "Briga jeste osnovana, ali i ranije su se Albanci, koji su se borili u ekstremističkim islamskim organizacijama vraćali na ovaj teren, ipak dok Amerikanci ne pritisnu dugme i ne izazovu novi sukob, njega neće biti. Mogli su to dugme da pritisnu pre pet godina, kao što mogu i sada, a naše je da se spremamo i da se borimo ako nas neko ugrozi. Mi ne izazivamo sukobe, ali Srbija svakako ima odgovornost da priskoči u pomoć svom narodu na KiM, ako bude ugrožen."
Foto: AP PHOTO
Srđa Trifković smatra da su SAD svojim postupkom dale Srbiji argument za kategorično odbijanje daljih pritisaka, jer "očigledno je da se ne nudi ništa".
- Ovako spektakularni kolaps pozicije SAD u Avganistanu, koje su građene 20 godina, uključujući i investicije u infrastrukturu i avganistanske snage od 88 milijardi dolara, za koje se zna, može samo da doprinese daljem urušavanju američkog kredibiliteta i čvršćoj argumentaciji za Vladu Srbije da apsolutno nikakve pritiske ne prihvata - naveo je on
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
lepo kazem sa govorom nista necemo postici nego ce nam se smejati siptari ,upalis lepo tenkove pa na granicu ,al za to trba imati velika da ne kazem sta mi smo ih imali na Kosarama i Pastriku da li sad drzava ima toliko velika...
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Republikanci u Senatu SAD odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila predsedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu.
Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sastala se danas sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde mu je, kako mediji navode, uručila pomenuto priznanje.
Najmanje 18 osoba hospitalizovano je nakon eksplozije granate u centru za stručnu obuku Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru, u ruskoj Republici Komi, saopštio je pomoćnik ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar