Zajedno sa kratkim i šturim zajedničkim saopštenjem, region i svet je obišla fotografija sa trojnog sastanka „predsednika Crne Gore i Kosova, Mila Đukanovića i Vjose Osmani, i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića". O čemu, odnosno o kome su razgovarali nije teško pretpostaviti
Nije nikakva tajna ni novost da se vršenje vlasti u savremenim društvima i državama, u kojima se ona u načelu osvaja i gubi na izborima, odvija kroz stalnu, dijalektiktičku dinamiku, neretko i varničenje između legaliteta i legitimiteta
Idealno je da vlast bude demokratski i zakonito uspostavljena na osnovu rezultata ostvarenih na slobodnim izborima, da ispuni svoj mandat do narednih redovnih izbora i da se onda o svemu ponovo odlučuje voljom birača, odnosno naroda. Takav, formalno i suštinski potpuno redovan proces nije, međutim, uobičajen, iako bi trebalo da je normalan. Naime, ako u toku jednog izbornog ciklusa i ne dođe do neke vanredne situacije i revolucionarnog preokreta ili pak bitne promene u odnosu političkih snaga u zemlji, sa posledičnom nemogućnošću dogovora o formiranju koalicije, ukoliko jedna stranka nema parlamentarnu većinu dovoljnu za samostalno vladanje, pa se prevremeni izbori nametnu kao neminovnost, odnos između legaliteta i legitimiteta vlasti retko kada je u potpunom skladu.
Štaviše, prilično su česti slučajevi znatnog, i rastućeg, raskoraka između ovih načela i pretpostavki ostvarivanja vlasti. Po pravilu, bez obzira na sve privide, kao i propagandno i medijski projektovane predstave, vlast, koja je realnošću prinuđena i na povlačenje nepopularnih poteza, a ponekad i objektivno odstupa od predizbornih programskih stavova i konkretnih obećanja, protekom vremena od izbora pomalo ili poviše gubi legitimitet u narodu.
S tim se nekako i računa, a takozvani demokratski deficit u odlučivanju već je postao prećutno prihvaćena konstanta u savremenom sprovođenju predstavničke demokratije. Niko, naravno, ne može gajiti iluziju da bi neka neposredovana, direktna demokratija, kao preslikavanje „volje naroda" u datom trenutku, uopšte bila moguća. Kako, uostalom, pouzdano utvrditi i stalno utvrđivati šta je, u vezi sa nekim određenim pitanjem, a i uopšte, opredeljenje većine građana?
Marginalno okupljanje
Međutim, uprkos ovim ograničenjima, prečesto se ipak dobija neodoljiv utisak da vlast donosi odluke i preduzima mere očigledno suprotne raspoloženju koje prevladava u narodu, a zašta nisu potrebna nikakva egzaktna sociološka i statistička istraživanja, čime se generišu opšta napetost i nervoza u društvu.
Shvatanje demokratskog vladanja kao arogantnog elitističkog predvodništva bez osvrtanja na volju „demosa" bivši američki predsednik Džordž Buš Mlađi aksiomatski je formulisao rečenicom da zadatak lidera nije da sledi (to follow), već da predvodi (to lead) naciju, bez obzira na njenu (zabludelu) volju.
Na bivšem jugoslovenskom prostoru ovakvo shvatanje liderstva najdoslednije i najupornije je primenjivala bivša crnogorska vlast koja je, od problematičnog referenduma o nezavisnosti, preko priznavanja „Kosova", do pristupanja NATO-u, sve ove i te kako bitne odluke donosila uz povećavanje raskoraka sa narodnom voljom.
Zapamćena je ostala izjava jednog visokog časnika iz Podgorice, koji je, u vezi sa priključivanjem NATO-u, ne trepnuvši okom, izjavio da je svestan kako se bar 80 odsto Crnogoraca ovome protivi, ali da je to u nacionalnom interesu bilo nužno učiniti.
Videli smo šta se dogodilo kad je raskorak između ponašanja vlastodržaca i narodne volje postao do apsurdnosti neizdržljiv…
Foto: mediacentar.rs
MILO, KOMŠIĆ I IOSMANI SU LIDERI BEZ LEGITIMITETA! Prof Darko Tanaskovič o sastanku trojke u UN
Do koje mere je dijalektika odnosa između legaliteta i legitimiteta na prostoru bivše Jugoslavije poremećena i izvitoperena, izoštreno, gotovo groteskno se moglo sagledati „na marginama" ovogodišnjeg zasedanja Generalne skupštine UN.
Zajedno sa kratkim i šturim zajedničkim saopštenjem, region i svet je obišla fotografija sa trojnog sastanka „predsednika Crne Gore i Kosova, Mila Đukanovića i Vjose Osmani, i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića".
O čemu, odnosno o kome su razgovarali nije teško pretpostaviti, kao i da je njihova razmena mišljenja bila neuporedivo sadržajnija i živahnija od onog što je preneto izuzetno oprezno sročenim zajedničkim saopštenjem: „Predsednici su izrazili zabrinutost najnovijim dešavanjima u regionu, u kontekstu očuvanja stabilnosti, kao preduslova za evropsku perspektivu svih zemalja Zapadnog Balkana".
Dogovorili su se, takođe, da nastave komunikaciju i dijalog na tu temu, u šta uopšte ne treba sumnjati.
Da parafraziramo onu narodnu: „Troje bez duše, jedan bez glave". Tako bar snuje i priželjkuje ovaj „crni trio", kako su trilateralu na marginama opisali neki, a kao „susret balkanskih lidera na vrhu", pak, drugi mediji. No, da ostavimo po strani očiglednost zajedničkog imenitelja, odnosno doživljaja zajedničkog neprijatelja i glavni motiv ovog marginalnog okupljanja, u čemu nema ničeg novog i neočekivanog.
Opelo u Njujorku
Glavni utisak, potkrepljen vizuelnim svedočenjem „porodične fotografije", jeste da smo prisustvovali još jednom opelu ili dženazi legitimiteta i legaliteta na Ist Riveru, u palati Ujedinjenih nacija, sa čijom se Poveljom savremena svetska politika globalno i lokalno već odavno komotno poigrava.
Kakvim legalitetom i legitimitetom raspolažu učesnici trojnog samita balkanskih marginalaca? Najblaže rečeno, sumnjivim i protivrečnim, a to znači politički nedelotvornim i slabo upotrebljivim.
Milo Đukanović je i dalje legalni predsednik svoje države, pa mu je, uprkos shvatljivim kritičkim glasovima u zemlji, sadašnja vlada omogućila da u Njujorku predstavlja Crnu Goru, što bi se moglo oceniti kao mudar potez. Oduzet mu je argument da je nova vlast revanšistički raspoložena i osvetoljubiva, a da je on, kao legalno izabrani predsednik, njena žrtva.
Sa druge strane, predsednik koji je u svojim izlivima mržnje i neutemeljenim optužbama, upućenim na račun velikog dela svojih građana, zatim Srbije, SPC, a i Rusije, izgubio kompas, mogao se samo dodatno izbrukati u susretima sa sagovornicima kojima je, bez obzira na simpatije za ove ili one aktere u Crnoj Gori i oko nje, sve uglavnom jasno, uključujući i Đukanovićev legitimitet.
Legalitet kojim raspolaže Željko Komšić na više je nego staklenim nogama, pogotovo s obzirom na to da je u Njujork putovao bez saglasnosti, odnosno zajedničkog stava trolčanog Predsedništva. O njegovom legitimitetu ne vredi trošiti reči, jer mu delovanje odobrava samo deo bošnjačkog nacionalnog korpusa u BiH, a Hrvati ga odbacuju kao ovlašćenog zastupnika svog interesa.
Čak je i sam nelegalno postavljeni, odnosno nametnuti „visoki predstavnik" Kristijan Šmit nedavno doveo u pitanje njegov legitimitet. A Komšić u obraćanju Generalnoj skupštini UN i dalje autistično o konstitutivnim narodima govori kao o „imaginarnim" pojmovima!
I, najzad, Vjosa Osmani. Ova nesumnjivo dobro obrazovana i sposobna političarka modernog stila i nastupa, sa dobrim vezama u SAD, u odnosu na dvojicu svojih kavaljera sa trojnog sastanka na marginama, mogla bi imati najčvršći legalitet i legitimitet, samo kad bi predstavljala međunarodno dovoljno široko priznatu državu, članicu, a ne protektorat UN, za koji je čak, kako se prenosi, i uzdržani generalni sekretar Antonio Gutereš rekao da za njega nije država.
Foto: Tanjug/AP
Verujemo da je Vjosa Osmani na marginama zasedanja GS UN, po sobama za sastanke, hodnicima i liftovima palate na Ist Riveru uradila mnogo korisniji posao za „Kosovo", nego Đukanović i Komšić za države koje su suštinski nereprezentativno zastupali. Ali, kad je o načelima legaliteta i legitimiteta reč, svo troje ih je svojim pojavljivanjem i nastupanjem do te mere relativizovalo, da se opravdano može govoriti o još jednom njihovom sahranjivanju u međunarodnoj politici.
Za univerzalnu misiju UN bi bilo bolje, primerenije Povelji svetske organizacije, a i životu, da se, recimo, uvaži zahtev talibanskog vođstva u Kabulu i omogući mu se obraćanje sa govornice Generalne skupštine, nego što se upražnjava rutina šupljeg odjekivanja obraćanja nereprezentativnih „predstavnika" raznih propalih politika pred njenom gotovo praznom velikom salom.
Kriza, delimična blokada i neefikasnost svetske organizacije ogledaju se i u tome što su se glavne aktivnosti tokom zasedanja GS već odavno preselile iz plenuma i odvijaju se kroz političke i diplomatske susrete na njegovim marginama, što je prilika i za mešetarenje i pokušaje lovljenja u mutnom pojedinaca bez zdravog legaliteta i/ili legitimiteta.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije izjavio je da je odnos predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prema Crkvi nastavak odnosa komunističkih vlasti nakon Drugog svetskog rata prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito u Crnoj Gori
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vrana
pre 4 godine
To je skup hijena kako da napadnu jakog lava (Srbiju, Srpsku i SPC).
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije izjavio je da je odnos predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prema Crkvi nastavak odnosa komunističkih vlasti nakon Drugog svetskog rata prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito u Crnoj Gori
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Nakon misije koja je trajala čak 326 dana, najmoderniji američki nosač aviona na nuklearni pogon Džerald R. Ford (CVN-78), zajedno sa svojom udarnom grupom, konačno se vratio u matičnu luku u mornaričkoj bazi Norfolk u Virdžiniji u SAD.
Bivši oficir Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), Vasilij Prozorov, izjavio je da je u američkim biolaboratorijama u Ukrajini razvijano genetski selektivno oružje namenjeno uništavanju Slovena.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Iranski komandanti proučavali su način na koji američki lovci i bombarderi lete u regionu, a u tome su, prema navodima američkog vojnog zvaničnika, možda imali i pomoć Rusije, objavio je Njujork tajms.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar