U nekom trenutku će i pitanje interesnih sfera između SAD i Rusije doći na dnevni red, to je nezaobilazno. EU je nemoćna da spreči taj po sebe katastrofalni scenario
Za globalnu bezbednost i ukupne međunarodne odnose, bez obzira što za sada nije na vidiku, „Jalta 2.0" bila bi dobra. Ali, za EU to bi, po svoj prilici, predstavljalo pravu katastrofu. Neko mora i da plati ceh „velikih dogovora", piše Dušan Proroković iu Instituta za međunarodnu poitiku! Njegovu analizu prenosimo u celini!
Da li nam sledi „Jalta 2.0"? Poslednji razgovor američkog i ruskog predsednika neki su okarakterisali i tako! Zapravo, pojam „Jalta 2.0" prvi put je upotrebljen 2017. godine u kontekstu razgovora Donalda Trampa i Vladimira Putina.
Tada je ovakav mogući scenario od strane „prodemokratskih" američkih analitičara kvalifikovan kao ekstremno negativan. Jer, povuklo bi za sobom brojne ustupke Rusima i legitimizovalo Putinovu „agresivnu politiku".
Naravno, i 2017. godine i danas teško je govoriti o „novoj Jalti". Najpre zbog toga što su sporazumu Staljina, Ruzvelta i Čerčila iz 1945. godine prethodile brojne aktivnosti, uključujući i čuvenu konferenciju u Teheranu.
Gde je Evropa?
Zatim i zbog toga što se „razgraničenje" u Evropi odigravalo ne samo u skladu sa političkim dogovorima, već i u skladu sa vojnim napredovanjem. Takođe, otvoreno je i koliko se može razmatrati teza o „podeljenom kontinentu". Podrazumeva se, po interesnim sferama.
Danas, em su okolnosti drugačije, pa je nemoguće određivati interesne sfere po matrici od pre 75 godina, em nije jasno zašto bi to odgovaralo SAD i Rusiji kao dugoročno rešenje. Najlojalniji saveznici SAD su u centralnoistočnoj Evropi i u taj projekat Vašington je investirao previše da bi se svega tako lako odricao.
Sa druge strane, ključni trgovinski partneri Rusije su u zapadnoj Evropi, zašto bi se to zanemarivalo zarad širenja interesne sfere na prostore sa kojima je obim saradnje u svakom pogledu niži!? Razgovori o strateškoj stabilnosti trebalo bi da se vode o načelima, pravilima igre koja će svi poštovati, to je način za obnavljanje poverenja, a ne o novom „kasapljenju teritorija".
Nesumnjivo, ako se ovim pravcem nastavi, u nekom trenutku i pitanje teritorija dođe na dnevni red, to je nezaobilazno. Samo, od toga se ne polazi, niti taj dogovor može ličiti na onaj stari.
Naposletku, međusobni odnosi su takvi da ništa ne ukazuje kako brzog i sveobuhvatnog dogovora može biti. Možda se i ne nastavi ovim pravcem.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Nepoverenje je onoliko, broj „kritičnih tačaka" ogroman, nestabilnost izražena, mogućnost provokacija i incidenata sa destruktivnim potencijalom velika. „Jalta 1.0" predstavljala je susret saveznika. Istina, sa različitim pogledima na uređenje sveta i suprotstavljenim ideologijama, ali ipak - saveznika u borbi protiv fašizma!
Koliko su danas SAD i Rusija saveznici? Imaju li zajedničkog neprijatelja? Ili su neprijatelji jedni drugima?
Najupečatljivija sličnost, koja podseća na „staru Jaltu" jeste uloga Evrope u svemu ovome. Još tačnije, u današnjim uslovima - uloga EU!
Koliko se EU pita u ovim razgovorima o strateškoj stabilnosti Evrope? Odgovor je kratak: nimalo!
Ričard Sakva, jedan od najboljih poznavalaca postsovjetskog prostora i pogotovo Rusije u anglosaksonskom svetu poručuje: „U rešavanju krize između Moskve i Vašingtona NATO i EU nisu bitni. O svemu će odlučivati američka administracija, iako će morati da pridobije svoje saveznike i Kongres SAD. Ali, ako Rusija i SAD ne uspeju da se dogovore, alternativa će biti rat".
Najpre Tramp i Putin, a sada Bajden i Putin raspravljaju o bezbednosti Starog kontinenta u bilateralnom formatu. Što se pozicije Putina tiče, to je i razumljivo. SAD predvode NATO, svaka računica vezana za nacionalnu bezbednost Rusije polazi od te činjenice. Eventualni dogovor sa SAD automatski znači i dogovor sa NATO.
Stara praksa
Međutim, što se pozicije Bajdena tiče, ovo je i pomalo iznenađujuće. Ili nije iznenađujuće? Sam Bajden, ali i mnogi iz njegove sadašnje administracije kritikovali su Trampov odnos prema „evropskim saveznicima". Otuda i veće oduševljenje u zapadnoevropskim prestonicama nakon proglašavanja pobede Bajdena, nego u SAD.
Ali, čini se da je Bajden nastavio praksu svog prethodnika. Prvo razgovara sa Putinom, onda se formiraju ekspertski timovi, počnu da stižu predlozi o „novim pravilima igre" čak i javno saopšteni, a „evropski saveznici" ostaju na „repu događaja", informisani u meri koliko im to i kako im to prenese američka diplomatija ili pretpostavljajući o čemu se zapravo radi na osnovu analiza „medijskog sadržaja".
Evropski političari, bilo da se radi o evrobirokratiji ili državnim liderima, naravno, ovo neće priznati, glumataće kako su u toku. Ipak, to je sve blef.
Suštinski, oni su pred izborom dva loša rešenja. Prvo, da prihvate stvari kakve jesu i stave sudbinu u ruke Vašingtona. Kako Bajden ili onaj koji će iza njega doći preseče, tako će biti.
Ako SAD zarate sa Rusima - ratovaće i oni, bez obzira na posledice. Ako se SAD dogovore sa Rusima - prihvatiće dogovor, bez obzira na posledice. Ako se utvrđuju nove interesne sfere pa ih SAD „prepuste" Rusima - i to je neminovnost, bez obzira na posledice.
Kada se stavi sudbina u tuđe ruke, kraj procesa je jasan. Drugačiji i ne može biti, osim u američkim akcionim filmovima. S obzirom koga sve gledamo na „evropskoj političkoj sceni", nesumnjivo je da ne manjka i onih koji veruju da je to i istina. U tim filmovima Rusi su uvek ružni, glupi, prljavi i zli, i što je najvažnije - gubitnici.
Drugo rešenje je da svojevrsnim „subverzivnim delovanjem" nateraju Vašington da u budućim razgovorima u kalkulaciju uzme i njihove interese.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Kako se te „subverzivne akcije" mogu manifestovati zavisi od slučaja do slučaja. Za ovakav pristup nisu svi sposobni, takvih je tek nekoliko centara u Evropi, onih koji imaju ne samo adekvatnu vojnu, političku i ekonomsku moć, već i razvijene institucije i organizovane obaveštajno-analitičke resurse. Uz to, ovakav pristup sa sobom nosi i velike rizike, pa zato čak i među onima koji poseduju moć, institucije i resurse nije sasvim izvesno ko će mu pribeći.
Uglavnom, za globalnu bezbednost i ukupne međunarodne odnose, bez obzira što za sada nije na vidiku, „Jalta 2.0" bila bi dobra. Manje ili više dobra, bilo bi tu dobitnika i gubitnika, no bolja od tekućeg stanja i eventualnog kontinentalnog oružanog konflikta.
Ali, za EU to bi, po svoj prilici, predstavljalo pravu katastrofu. Neko mora i da plati ceh „velikih dogovora".
Evropska unija radi nad novim sankcijama protiv Rusije koje mogu da je liše proizvoda neohodnih Moskvi za realizaciju strateških ambicija. Eventualne američke sankcije Rusiji mogle bi da izazovu finansijsku paniku i da zadaju ozbiljan udarac globalnoj ekonomiji, upozorava Njujork Tajms
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija radi nad novim sankcijama protiv Rusije koje mogu da je liše proizvoda neohodnih Moskvi za realizaciju strateških ambicija. Eventualne američke sankcije Rusiji mogle bi da izazovu finansijsku paniku i da zadaju ozbiljan udarac globalnoj ekonomiji, upozorava Njujork Tajms
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali rekao je danas da je Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi i dodao da se očekuje da rast BDP-a ove godine iznosi između 3,5 i 3,7 odsto.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da će danas biti sprovedena prva aukcija prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi država dala mogućnost svim vlasnicima obveznica da prodaju svoje hartije, uključujući i obveznice Banke Poštanska štedionica koja će na taj način ojačati svoju likvidnost.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Nesvakidašnja krađa odigrala se prekjuče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nakon što je Dejan Dragijević izneo svoju odbranu pred Sudskim većem Višeg suda u Negotinu, isto je učinio i Srđan Janković, koji je takođe optužen za teško ubistvo Danke Ilić.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Glavni kopneni koridor kojim Rusija snabdeva Krim pretvoren je u jednu od najopasnijih saobraćajnica u zoni sukoba, a novi snimci prikazuju zapaljene kamione, uništene cisterne i ostatke vozila duž puta kojim svakodnevno prolaze ruski vojni i civilni konvoji.
Američki predsednik Donald Tramp ostao je bez još jednog visokog zvaničnika administracije nakon što je direktor Bele kuće za nacionalnu sajber-bezbednost Šon Kernkros napustio funkciju.
Američki predsednik Donald Tramp bio bi spreman da se odrekne prihoda od prodaje oružja Ukrajini ukoliko bi to omogućilo okončanje rata, izjavio je njegov zet i specijalni izaslanik Džared Kušner.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Dženifer Lopez još jednom je uspela da privuče pažnju svojim modnim izborom, a na premijeri koncertnog filma "The JLO Show: Live in Las Vegas" pojavila se u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Melanija Tramp se pojavila na premijeri nastavka svog dokumentarnog projekta u Njujorku u izdanju koje je spojilo eleganciju, dozu provokativnosti i prepoznatljivu sofisticiranost.
Igrači su u datumu objavljivanja GTA 6 uočili paralelu sa čuvenim odmetničkim parom Boni i Klajdom, što je dodatno podgrejalo nagađanja o skrivenim porukama.
Nedaleko od Kopenhagena, u mestu Nerum, nalazi se jedno od najneobičnijih ostvarenja evropske pejzažne arhitekture, sa kružnim baštama nalik zelenim ostrvima.
Devojka Viktora Živojinovića, Aleksandra Gašić, pokazala je na društvenim mrežama kako provodi slobodno vreme, a njenom objavom otkriveno je i jedno zajedničko interesovanje koje deli sa Breninim sinom.
Žena pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, porodila se 16. novembra i rodila zdravog dečaka kojem su novopečeni roditelji dali ime Aleksa, a ponosni tata juče je izveo suprugu i bebu iz porodilišta.
Starleta Tamara Đurić ponovo je uspela da privuče ogromnu pažnju na društvenim mrežama, a njeno najnovije golišavo izdanje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.