Ambasador Rusije u Beogradu Bocan-Harčenko kaže da zapadni pritisci imaju za cilj da izazovu sukobe: Amerikanci preko 'Bondstila' kontrolišu sve, zato Moskva predlaže otvaranje ruske baze
Zapadni moćnici svojom agresivnom politikom sve otvorenije guraju Srbiju u nove sukobe i rat! Oni čitav region kontrolišu preko baze 'Bondstil' na Kosovu i mi zato, kao protivtežu, predlažemo Srbiji otvaranje ruske baze. Ali to je samo naš predlog, na tome ne insistiramo i to ne namećemo nikome u Beogradu...
Dramatične posledice
Jasno je da dolaze meseci kada će se posledica rusko-ukrajinskog rata osetiti na dramatičan način u celoj Evropi, naravno i na Balkanu, upozorava diplomata Dragan Bisenić.
Ovo je izjavio ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko u specijalnoj emisiji 'Srbija, znaci rata', koja je emitovana na kanalu 'Raša tudej'.
Harčenko objašnjava da zapadni pritisak na Srbe i Srbiju ide preko tri ključne tačke.
- Tri su razloga za konflikt: Zapad sve više gura Srbiju ka uvođenju antiruskih sankcija, Srbiji se ne dozvoljava snabdevanje jeftinim gasom pošto Zapad želi da eliminiše Rusiju kao glavnog snabdevača energijom za Evropu, a u isto vreme Srbija se gotovo svakodnevno tera da prizna lažnu državu 'Kosovo'... Za sve to Amerikanci koriste svoju vojnu bazu 'Bondstil', oni odande kontrolišu čitav Zapadni Balkan. Kako bi se napravila protivteža američkoj, odnosno NATO bazi na Kosovu, Rusija predlaže Srbiji da otvori rusku vojnu bazu. Ali mi na tome ne insistiramo, niti to namećemo, kao što to drugi rade... - rekao je Bocan-Harčenko.
Šta je u interesu Srbije?
U ovoj emisiji, čiji je autor Vjačeslav Guz, današnji položaj Srba na Kosovu i Metohiji poredi se sa položajem Srba u Hrvatskoj neposredno pre i u vreme zločinačke vojne akcije 'Oluja', uz objavljivanje snimaka srpskih izbeglica iz Hrvatske, NATO agresije na Srbiju 1999. godine i uništenih srpskih svetinja u južnoj pokrajini...
Komentarišući sve ove navode, bivši potpukovnik KOS Ljuban Karan kaže da ruski ambasador radi u interesu svoje države, a da mi moramo dobro da razmislimo šta je u našem interesu.
- I bez Rusa mi vrlo dobro znamo kako funkcioniše pritisak koji ide iz EU, NATO i SAD. Zapadna diplomatija preko obaveštajnih službi najpre inicira i podstiče bezbednosnu krizu, a nakon toga se nameće kao posrednik i spasilac. Njihovi zahtevi se nisu promenili, isti su bili i u periodu kada su nas otvoreno napadali i sada kada sve treba da izgleda tako kao da nam oni, veliki dobrotvori, pomažu da očuvamo mir... Ipak, dok se predstavljaju kao prijatelji, njihove 'sugestije' sve više zvuče kao da Srbija mora da radi baš onako kako oni traže... To se uglavnom odnosi na prekid veza sa Rusijom i Kinom i na priznanje nezavisnosti 'Kosova', odnosno 'realnosti na terenu' - kaže Karan i naglašava da predsednik Vučić vodi najbolju moguću politiku.
- Sa Zapada sada potenciraju da bi priznanje 'Kosova' bila hrabra odluka predsednika Vučića, a upravo suprotno, hrabrost jeste upravo ono što što Vučić sada radi, suprotstavlja se svim pritiscima i čuva celovitost države i nezavisnu politiku Srbije - podvlači Karan.
Uvlače nas u sukob
Profesor bezbednosnih nauka Miroslav Bjegović, na drugoj strani, ocenjuje da skoro svakog dana čujemo 'zapovesti' sa Zapada da uvedemo sankcije Rusiji i priznamo nezavisnost lažne države 'Kosovo'.
- Isto tako, i oni čuju naš odgovor da im te želje nećemo ispuniti. Pritisci sa Zapada, međutim, postaju sve više zabrinjavajući i bezbednosno opasni, mada oni još ne govore kako će to kazniti 'neposlušnu' Srbiju. Pretpostavljam da bi jedna od 'kazni' mogla da bude podrška 'kosovskim bezbednosnim snagama' da upadnu na sever Kosova, tako izazovu sukobe i jednostavno uvuku srpsku vojsku u sukob pošto bi država morala da brani svoj narod, uprkos svim željama i apelima na mir - upozorava Bjegović.
Nestabilnost preti i Srbiji
Postoji zabrinutost zbog sukoba u Ukrajini, ali bi ista nestabilnost mogla da se prenese i na druge delove Evrope. Odnosi Prištine i Beograda su komplikovani i u svakom slučaju može da izbije neka varnica, incident koji bi mogao da dovede do oružanog sukoba, jasan je Slobodan Zečević, iz Instituta za evropske studije.
Nova NATO baza niče u srcu Rumunije, u gradu Činku. Naredba o njenom formiranju stigla je nakon početka specijalne ruske operacije u Ukrajini. Formiranje baze mora da bude završeno do početak zime, primiće hiljadu vojnika
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nova NATO baza niče u srcu Rumunije, u gradu Činku. Naredba o njenom formiranju stigla je nakon početka specijalne ruske operacije u Ukrajini. Formiranje baze mora da bude završeno do početak zime, primiće hiljadu vojnika
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Kod tvrđave Arza, u blizini Žanjica, ponovo je primećena riba lav. Stručnjaci upozoravaju kupače da joj se ne približavaju i da je nikako ne dodiruju, jer njen ubod može biti veoma opasan i izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
Srbija je danas pod uticajem izrazito sparnog vremena. Visoka vlažnost vazduha, toplo jutro i slab vetar stvaraju osećaj teške i zagušljive atmosfere širom zemlje, pa se temperature blizu 30 stepeni Celzijusa osećaju znatno neprijatnije nego što pokazuju termometri.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i u ponedeljak na Voždovcu uhapsili B. C. (40) zbog sumnje da je u stanju teškog pijanstva fizički napao svoju bivšu suprugu, a potom divljački nasrnuo i na njenu sestru koja je pokušala da je zaštiti.
Mladić S. S. iz Vladičinog Hana, koji se nalazio u bekstvu od 24. juna, zbog napada na policajce i tuče koja se desila u centru grada, uhapšen je i nalazi se u pritvoru.
Sudija za istragu prihvatio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz Kotora, osumnjičenom da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu koja se u nedelju dogodila u mestu Lipci. Tužilaštvo je pokrenulo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je danas da Turska poziva sve strane da ne dozvole širenje rata u Ukrajini na Crno more, jer bi to predstavljalo ozbiljnu pretnju regionalnoj bezbednosti.
Kina prvi put uživa povoljniji međunarodni imidž od Sjedinjenih Američkih Država u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem američkog istraživačkog centra Pju.
Visoke temperature i letnje večeri idealna su prilika za maratonsko gledanje filmova, a Netfliks je ovog leta obogatio ponudu naslovima za svačiji ukus.
Viber ne obaveštava korisnike kada ih neko blokira, ali postoje jasni znakovi koji mogu otkriti da više niste u mogućnosti da komunicirate sa određenom osobom.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Tokom letnjih vrućina sve više žena bira laganu i prozračnu odeću koja pruža maksimalnu udobnost, pa im je materijal jedan od najbitnijih stavki. Zato žene masovno biraju muslin.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.