USTAŠE SE PRAVE BLESAVE! Hrvatska Srbiji duguje DVE MILIJARDE EVRA
Podeli vest
Ustaše već 30 godina odbijaju da srpskim firmama vrate otetu imovinu vrednu blizu dve milijarde evra, svesno kršeći međunarodne ugovore i sporazume koje su same potpisale!?!
Prema podacima Direkcije za imovinu Republike Srbije, srpske firme i pojedinci potražuju više od 400 različitih objekata, od hotela, odmarališta, poslovnog prostora, do stanova i vila. Neki su nacionalizovani i privatizovani, a pojedini ostavljeni da propadaju.
Nakon izveštaja Evropske komisije usledio je novi napad iz Hrvatske, naravno, ponovo obogaćen neistinama i krivim interpretiranjem istorije
12.10.2022
19:48
Foto: Privatna arhiva
Objekat u vlasništvu Neimara
Među 180 firmi kojima je imovina zarobljena u ovoj susednoj zemlji jesu i "Simpo", "Tigar", EI "Niš", "Mladost turist", "Neimar", "Vital", "Karneks"... Među najskupljim nekretninama koje u Hrvatskoj potražuju vlasnici iz Srbije jeste i zgrada Hrvatskog fudbalskog saveza u Zagrebu, koja je vlasništvo "Geneksa". Ova firma u Hrvatskoj ima i 37 stanova, hotel u Rovinju od 1.155 kvadrata, odmarališta od oko 3.000 kvadrata u Dubrovniku...
Sud odbija srpske tužbe
Hrvatski sudovi sve tužbe srpskih firmi redom odbijaju kao neosnovane
Zoran Ristić, advokat
Vredna imovina
Vlasnik najvrednijeg turističkog kompleksa u Hrvatskoj jeste Grad Beograd, koji ima nekoliko objekata u Jelsi na Hvaru, površine više od deset hiljada kvadrata. Kompleks se ne koristi, a kao vlasnik je uknjižena Hrvatska. Jugobanka je vlasnik vile od 619 kvadrata u Svetom Jakovu pored Dubrovnika.
Foto: Privatna arhiva
Vila Jugobanke
Sada je tamo smešten penzionerski dom katoličkih sveštenika. U zgradi na koju pravo polaže kragujevačka "Zastava" jeste sedište zagrebačke Policijske uprave... "Vino Župa", "Sintelon", "Pionir" Subotica, "Prvi maj" Pirot, Robne kuće "Beograd" takođe su vlasnici vredne imovine u Hrvatskoj.
Foto: Privatna arhiva
Odmaralište Beograd put, Biograd
Zoran Ristić, advokat i predsednik Udruženja "Oduzeta imovina", kaže da je dosad 118 firmi iz Srbije sudski zatražilo povraćaj imovine u Hrvatskoj.
Hrvati dobili imovinu u Srbiji
Savo Štrbac, predsednik centra "Veritas", podseća da je sa početkom rata Hrvatska najpre 1991. donela Uredbu o ograničenju raspolaganja stranom imovinom, koja je godinu kasnije pretočena u Zakon o oduzimanju strane imovine u Hrvatskoj.
- Medutim, Bečkim sporazumom se decidirano navodi da će predmet sukcesije biti sva imovina koja je postojala do 1990. godine. Hrvatima je taj sporazum koristio prilikom podele ambasada i diplomatskih predstavništava po svetu, pa čak i kad je reč o rezervama zlata, ali čim se došlo do imovine pojedinaca i firmi, tu su sporazum počeli da tumače kako im odgovara, ali samo kad je reč o imovini u Hrvatskoj. Istovremeno, uredno su podnosili zahteve pred privrednim sudovima po Srbiji za povraćaj svoje imovine u ovoj republici i u mnogim slučajevima je presuđeno u njihovu korist - podseća Štrbac i dodaje da je imovinu drugih republika uredno vratila.
- Imovina naših firmi, primera radi, Jugobanke jeste u Osijeku i Daruvaru, zatim Beobanka ima odmaralište na Korčuli, dok PKB ima nekretnine u Poreču. Mi smo ipak prekinuli sva suđenja koja imamo u Hrvatskoj pošto ljudi samo džabe gube na hiljade evra jer sud sve tužbe redom odbija kao neosnovane. Hrvatska opstruiše svaku mogućnost da Srbiji vrati otetu imovinu. Naše firme su potrošile mnogo para. "Mladost turist" je izgubio spor u Strazburu i platio 25.000 evra za sudske troškove, dok je "Neimar" potrošio 40.000 evra. Da ne pominjem što je naša imovina 80 puta veća od one koju potražuju Hrvati. Mi smo njima vratili više od 70 odsto njihove imovine - navodi Ristić za Informer.
Foto: Privatna arhiva
Simpo, Zagreb
Kršenje zakona
Bečkim sporazumom iz 2001. godine, koji je tada potpisalo svih pet država naslednica bivše SFRJ, jasno je određeno na koji način i pod kojim uslovima treba rešiti problem imovine. Hrvatska je 3. marta 2004. godine donela Odluku o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije, ali i pored tog zakonskog akta hrvatskog Sabora, ovaj problem ne samo da nije rešen već je zapao u još veći ćorsokak.
Srbi ostali bez zemlje, stoke i zlata
Vrednost ukupne evidentirane privatne imovine prognanih i izbeglih Srba iz Hrvatske nezvanično je procenjena na oko 30 milijardi evra. Nezvaničnu procenu o imovini prognanih Srba iz Hrvatske dao je svojevremeno Borislav Mikelić, bivši premijer Republike Srpske Krajine.
Prema toj proceni, u vlasništvu Srba u Hrvatskoj bilo je oko 18 miliona kvadratnih metara građevinskog zemljišta, od čega 14 miliona stambenog i četiri miliona kvadratnih metara poslovnog prostora. Posebno je važan podatak da su Srbi u Hrvatskoj do rata imali oko 600.000 hektara zemljišta.
Foto: Informer DN
Progon Srba iz Krajine
Kada je u pitanju pokretna imovina, Srbi su, na primer, ostali bez oko 400.000 poljoprivrednih mašina, 64.000 motornih vozila, oko 440.000 opremljenih spavaćih i dnevnih soba, kuhinja i trpezarija, kao i 760.000 raznih kućnih aparata i tehničkih uređaja. Srbi su ostali i bez oko 980.000 grla krupne stoke, oko 18 miliona čokota vinove loze, osam miliona stabala voćki, 120.000 košnica, bez umetničkih predmeta i zlata, a imali su i oko 24.000 bunara i cisterni sa vodom.
Najvažniji Aneks G ovog sporazuma, jasno kaže da će svim građanima i pravnim subjektima biti priznata, zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine. Međutim, Hrvatska je još 1992. godine donela zakon po kojem se sva imovina bivših republika SFRJ nacionalizuje i proglašava hrvatskom.
Foto: Privatna arhiva
Jelsa, Hvar
Na adresu Skupštine Saveta Evrope upravo zbog kršenja međunarodnih zakona i sporazuma o predaji srpske imovine u Hrvatskoj nedavno je stigao apel 15 udruženja pravnika, profesora prava, advokatskih kancelarija, akademika SANU, ali i uticajnih nevladinih organizacija iz Srbije.
Foto: Privatna arhiva
Jelsa, Hvar
"Navedeno ponašanje jedne članice Saveta Evrope i EU ne samo da je protivpravno i nepravedno već je i nemoralno. Zato tražimo da Skupština Saveta Evrope primora Hrvatsku da ispuni ono na šta se obavezala još pre 18 godina", stoji, između ostalog, u apelu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naravno, napadaju Srbiju a prave se ludi za dugovanja koja imaju prema Srbiji, odnosno našim firmama. Ovo pitanje mora da se reši, radi se o ogromnom novcu.
Srbija ne sme da dozvoli da Hrvati rade šta hoće. moraju da isplate nekretnine, po punoj tržišnoj ceni. Mi smo njima imovinu vratili, moraju i oni nama.
Hrvati su naše objekte rušili, skrnavili, verovatno su neki sada i ruine. ništa im ne treba oprostiti, po punoj ceni treba naplatiti štetu. Napadaju Srbiju, na svakom koraku gledaju da nam naude, a ovamo nisu nam vratili ili platili imovinu.
EU je tražila od nas da normalizujemo odnose sa Hrvatskom. Za početak, neka nam vrate ili plate svu našu imovinu koja je u Hrvatskoj. Svaki kvadrat poslovnog prostora, po punoj tržišnoj ceni treba naplatiti Hrvatima. Pa onda ćemo dalje, da vidimo šta nam još duguju.
Koji bezobrazluk, Srbija im je vratila njihovu imovinu u Srbiji, a našu koriste,. Nisu to mali objekti, naše najveće firme su imale svoje nekretnine duž Hrvatske. Platiće to, siguran sam, nakon svega što nam čine ne treba im zaboraviti, oprostiti, ni jedan kvadrat prostora.
Srbija neće odustati od naplate duga koji Hrvatska duguje. Ali ono što daleko više boli, nema tog novca kojim se može nadoknaditi psihička tortura koju su ljudi zbog njih proživeli.
Ovim Hrvatima treba jednom za svagda stati na put! Kako niko od evropskih zvaničnika nema nikakvu primedbu na ovakvo njihovo ponašanje i odbijanje da plate imovinu srpskim firmama i vlasnicima?!
O čemu se Vi opterećujete? Što ste napravili 1991 od Hrvatske? Možete dobiti te dve milijarde eura odštete za nekretnine tek kad platite ratnu odštetu RH u visini od 8 milijardi eura i točka.
Situacija u svetu ide ka tome da slabe oni iza koga se krije Hrvatska tako da polako ce doci vreme kada ce ista ta Hrvatska morati da izmiri ne samo dugove vec i obaveze koje ima prema Srbiji.
Ustaše decenijama odbijaju da srpskim firmama vrate otetu imovinu. Ništa nije čudno kad su oni u pitanju ali to neće tek tako proći. Oko dve milijarde evra duguju Srbiji.
Ekipa Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) pronašla je jutros rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu. Kako saznajemo, blokaderski rektor krenuo je na tajnu misiju u Berlin.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je večeras da država neće prenositi teret rasta cena nafte na građane i privredu.
J.V. (50) iz aleksinačkog sela Tešica, protiv koje je podneta krivična prijava zbog ubijanja i zlostavljanja životinja za šta je propisana kazna zatvora do tri godine, pred organima gonjenja priznala je delo.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da isplata treće i četvrte mesečne rate stipendija za izuzetno nadarene učenike i studente počinje u petak, 20. marta.
U Galeriji Matice Srpske, u Novom Sadu, u čast "Kapetana Miše Anastasijevića" uručeno je priznanje - Lider društvene odgovornosti za 2025. godinu direktoru Privrednog društva "Srbijašume" Krstu Janjuševiću.
Brat bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića, Aco Đukanović uhapšen je zbog posedovanja nedozvoljenog arsenala oružja, a kako za Informer tvrdi izvor blizak bezbednosnim crnogorskim službama (ime poznato redakciji), iza njegovog hapšenja stoji FBI.
Nenad K. ubijen je 15. marta u Čačku udarcima čekićem u glavu, a istim oružjem usmrćen je Drago Mašulović 29. januara 2015. godine, ali je njegovo telo i raskomadano. Ubicu iz Mirijeva i osumnjičenog za ubistvo u Čačku povezuje i isti motiv, a to su neraščišćeni računi iz prošlosti.
Zbog smrti Ivana Vijoglavina (35) iz Aradca, čije je telo bačeno u Tisu uhapšene su dve osobe. On je nestao 3. januara ove godine posle boravka u kafani.
Tokom večernjih sati u čačanskom naselju Suvi Breg, došlo je do ogromnog požara kada se, prema prvim nezvaničnim informacijama, zapalila stolarska radionica.
Eskalacija napada na ključne naftne i gasne objekte na Bliskom istoku preti da pokrene novu fazu sukoba, sa ozbiljnim posledicama po globalno snabdevanje energijom i svetsku ekonomiju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu održao je vanrednu konferenciju za medije na kojoj je govorio o aktuelnoj situaciji na frontu, dok se sukob sa Iranom dodatno zaoštrava.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da postoje signali iz Sjedinjenih Američkih Država o skorom nastavku mirovnih pregovora, uz upozorenje da Rusija ne sme da uđe u njih sa jačom pozicijom.
Gugl je odlučio da svoju opciju "Personal Intelligence" učini dostupnom svima bez naplate, pa sada uređaji mogu da povežu Gmail, dokumenta i kalendar i na osnovu toga nude prilagođene odgovore i pomoć u svakodnevnim obavezama.
Kupovina kvalitetne posteljine je ulaganje u udoban san, ali njeno pravilno pranje zna da zbuni. Temperatura i način održavanja ključni su za mekoću, dugovečnost i higijenu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar