Dvanaesti mart 2003. godine. Podne tek što je bilo prošlo. Tadašnji premijer Zoran Đinđić je stigao u Nemanjinu ulicu, u zgradu Vlade Srbije. Začuli su se pucnji - jedan, pa drugi... Sve ostalo je istorija.
Da li je Srbija tada zaustavljena na putu demokratskih promena, kojim je krenula nakon smene miloševićevske vlasti 5. oktobra 2000. godine? Većina će bez dileme reći - da.
Kao što će većina reći i da su ti pucnji promenili tok srpske istorije.
Da li je mogao da se spreči 12. mart? I za to će većina reći - verovatno da je mogao.
Zašto nije sprečen - i dalje je misterija.
Veliki planovi
Zoran Đinđić je bio premijer od 25. januara 2001. godine do ubistva 12. marta 2003. Njegova vlada je imala sedmoro potpredsednika i 19 ministarstava.
U svom ekspozeu pred poslanicima Skupštine Srbije Đinđić je kazao da je vlada dobila mandat naroda da sprovede promene, a ne da vlada.
Foto: Zoran Sinko
Zoran Đinđić
Kao preduslov za ozbiljne reforme, naveo je da se mora svesti račun s kriminalom i zloupotrebama iz devedesetih.
Kako je rekao, "u najskorijem roku treba rasvetlilti najteža krivična dela, ubistva i otmice", dodajući da "pred licem pravde moraju se naći i oni koji su ukaljali našu zemlju i naciju čineći zločine nad decom i ženama, a krijući se iza tobožnje patriotske misije".
- Uspeh vlade u obračunu s kriminalom biće uverljiv samo ako se stvore instrumenti koji će kontrolisati i ovu vladu - rekao je tada Đinđić.
Kao strateški cilj je naveo potrebu da postanemo zemlja stabilnih institucija i visokokvalifikovane radne snage, društvo s preovlađujućom srednjom klasom, povećanim životnim standardom i zapošljavanjem. Kao još jedan cilj naveo je da najkasnije za 10 godina naša zemlja postane član Evropske unije.
Govorio je tada i o kosovskom problemu - Albancima sa Kosova poručio je da "svoje ekonomske i ljudske interese danas i ubuduće mogu da ostvare samo u saradnji sa Srbijom i preko Srbije, jer ona postaje motor regionalnog razvoja".
Na kraju ekspozea je zaključio da vlada nema "čarobni štapić", da su znanje i energija ono što ima i da će, uz podršku građana, uspeti.
Napadi, crtanje mete...
I zaista je krenuo u realizaciju svega pomenutog.
Srbija je, posle decenije izolacije, sankcija, ratova i siromaštva, ponovo postala prihvatljivi sagovornik za svet - premijer je imao brojne razgovore sa evropskim i svetskim političarima, a jedan od najvažnijih bio je susret s tadašnjim američkim predsednikom Džordžom Bušom.
Pokrenute su ekonomske reforme, ukinute neke trgovinske barijere, liberalizovane su cene...
Pokrenuta je široka diplomatska kampanja za rešenje statusa Kosova.
Vlast se držala saradnje s Haškim tribunalom, kojem je u junu 2001. izručen i bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević.
Foto: beta/n.petrovic
Usvojen je Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala, u pravosuđe su tako uvedeni Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal i Posebno odeljenje Okružnog suda u Beogradu za organizovani kriminal - poznatiji kao Specijalni sud. Godina 2002. bila je proglašena godinom borbe protiv organizovanog kriminala.
S druge strane, premijer Đinđić je trpeo velike napade - satanizovan je u delu medija, etiketiran, crtana mu je meta, napadala ga je od opozicija, sabotiran je od dela državnog aparata - primera radi, Jedinica za specijalne operacije (JSO) organizuje pobunu, koja je, prema nekim teorijama, bila i neka vrsta uvoda u atentat.
Ta pobuna je, inače, dobila podršku DSS, čiji lider Vojislav Koštunica - u to vreme predsednik Jugoslavije - nije video ništa sporno već je javno podržao pobunu rekavši: "Mislim da je jedan ovakav revolt sasvim opravdan i normalan. Znači, recimo, protestuju lekari, oni izađu u belim mantilima... protestuju pripadnici JSO, oni izađu u svojoj opremi i svojim vozilima... mislim da je to sasvim u redu i da je to njihov način kako oni to ispoljavaju."
Ubistvo, vanredno stanje i "Sablja"
Dvanaesti mart 2003. zaustavio je Đinđića u svemu što je započeo. Započeti obračun s kriminalom nije uspeo da završi, već su ga kriminalci ubili. Srbija ni dan-danas nije postala deo EU, a i kosovsko pitanje je i dalje nerešeno.
A pre atentata 12. marta 2003, prethodilo je nekoliko neuspešnih pokušaja. Kriminalna banda je planirala premijera da ubije i ispred Skupštine Srbije, a najozbiljniji je bio pokušaj kod hale "Limes" 21. februara 2003.
Komentarišući to, Đinđić je rekao: "Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona time što će mene ukloniti, onda se grdno vara, jer ja nisam sistem. Sistem će funkcionisati i dalje i niko neće dobiti amnestiju za zločine tako što će ukloniti jednog ili dva funkcionera države".
Nažalost, dvadesetak dana nakon ove izjave Đinđić je uklonjen.
Ubijen je 12. marta 2003. oko 12.25, na ulazu u Vladu Srbije. Stradao je od zloglasnog zemunskog klana i pripadnika JSO Zvezdana Jovanovića i Milorada Ulemeka Legije.
Srbija je zanemela.
Ispaljena su dva metka. Jedan metak je prošao kroz njegovo srce, odveden je u Urgentni centar, gde je sat vremena kasnije proglašena smrt. Prema zvaničnim informacijama, on nije bio pri svesti nakon dolaska u bolnicu. Od drugog ispaljenog metka teško je ranjen u stomak pripadnik obezbeđenja premijera Milan Veruović.
Đinđić je sahranjen 15. marta 2003. u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju.
U Srbiji je proglašeno vanredno stanje, pokrenuta je akcija "Sablja", u kojoj je privedeno više hiljada ljudi. Uhapšen je Zvezdan Jovanović, pripadnik JSO koji je pucao u premijera, zatim brojni članovi zemunskog klana, pripadnici bezbednosnih službi koji su povezani s ovim zločinom... Ali pali su i brojni drugi kriminalci, novinari, pevači... Svi koji su imali veze s kriminalom.
Vođe zemunskog klana Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum ubijeni su prilikom pokušaja hapšenja. Glavni organizator atentata Milorad Ulemek Legija, nekadašnji šef JSO, bio je u bekstvu, predao se godinu dana kasnije.
Šta je posle smrti Đinđića ostalo od njegove politike? To je samo jedno od pitanja koje postavlja knjiga „Treći metak“, svedočenje Milana Veruovića, telohranitelja Zorana Đinđića o 12. martu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hiljade, milione tekstova da ovakvih napišete, pogotovo nepotpisanih, ne mogu prikriti činjenicu da je Zoran Djindjić bio na čelu vlade odnosno političke grupacije stranaka koji su na vlast došli pod pokroviteljstvom Nato pakta, koji je samo godinu dana ranije izvršio besomučnu agresiju na Srbiju. Ne završivši kompletan svoj posao u ratu, Nato preko Djindjića i njegove vlade, putem medijskih manipulacija ( ovakvih i sličnih tekstova) političkih ucena, ličnih pretnji, zastrašivanja, podmićivanja, korupcije, konačno realizuje sve svoje ciljeve iz agresije, dobili smo razorenu državu,Srbiju na kolenima. E sad ti Vučićeviću podržavaj Vučića, sisaj uspešno naprednačku sisu, nakon što si se nasisao dobro pod DOS-om. Parazit parazitski.O ti o obraza nemaš.
Pitanje " Da li je tada Srbija zaustavljena na putu demokratskih promena ?" Apsurdno. A gde je to Srbija trebala da stigne ? U EU ? U mir i prosperitet ? PA KO JE TO SPREČIO ? Hoćemo li glave u pesak pa da se pitamo KAKO se desilo da proces navodnog prijema u EU i formalnog cepanja teritorije Srbije i SRJ krene istovremeno (?!?) upravo od strane ZAPADA koji je sve to doneo, i to upravo za vreme vlasti njihovih pulena kakav je bio Zoran Djindjić čim su oterali Miloševića u Hag ?? Milo Djukanović se istog dana povampirio bez da je predhodno umro. Djindjić izgleda nije.
Kako je ziveo tako je i umro, svakom Po zasluzi, trazio je tri puta od Nato terorista da ne prekine bombardivanje kako milosevic ne bi konsolidivao Truppe, a Sam je pobegao U crnu goru i nemacku,
Koja Srbija je zanemela ???? Zbog obračuna kriminalaca sigurno nije !!!! Osoba koja je za vreme svoje vladavine najmanje donela dobrog a mnogo zla i izdaje građanima Srbije dižete ga u nebesa !!!! Izdao je i ponizio Srbe i Srbiju i rekao da je navodno u borbi protiv fašista napravljen genocid u Srebrenici i na Srpskom Kosovu i predao Srpske borce za slobodu Srba i Srbije !!!
Šta je posle smrti Đinđića ostalo od njegove politike? To je samo jedno od pitanja koje postavlja knjiga „Treći metak“, svedočenje Milana Veruovića, telohranitelja Zorana Đinđića o 12. martu
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), koji su kod Slavije postavili štandove stranke, napadnuti su od strane blokadera, koji su na njih nasrnuli noževima, suzavcem i teleskop-palicama.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na nebu, tik iznad kupole Hrama Svetog Save, mogla se videti neobična svetlosna formacija koja je kod mnogih prolaznika izazvala nevericu, ali i brojne reakcije.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak Srbina koji nije mogao da sakrije oduševljenje kada je video završne radove beogradskog Linijskog parka na Dorćolu.
Konkretne odgovore i čvrsta obećanja dobili su penzioneri Lazarevca koji su, na današnjoj tribini, razgovarali sa predstavnicima Fonda PIO, Saveza penzionera Srbije i predsednikom Gradske opštine Lazarevac.
U subotu uveče u Drnišu Kristijan Aleksić, već osuđivan zbog raznih zločina, upucao je Luku M. (19), nakon čega je pobegao. Ubrzo nakon zločina je i uhapšen, a sada na svetlost izlazi njegova jeziva kriminalna istorija.
U Apelacionom sudu danas je razmatrana žalba odbrane Alije Balijagića, koji je prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac.
Nišlija S.K. zatražio je najstrožu kaznu za Lj.P. (74) iz okoline Žitorađe koji je osumnjičen za obljubu nad njegovom ćerkom (12), devojčicom sa posebnim potrebama. Zahvaljujući brzoj reakciji roditelja i osoblja hotela, incident je prošao bez posledica po devojčicu, ali njen otac čvrsto stoji iza toga da ovaj zločin ne sme proći nekažnjeno.
Američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je danas sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom o američkim akcijama sprečavanja Irana da postavi mine i uvede putarinu u Ormuskom moreuzu.
Nemačka stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zatražila je formiranje istražnog odbora koji bi se bavio sabotažom gasovoda Severni tok, ocenjujući da je reč o "skandalu bez kraja".
Katar, smešten na pustinjskom poluostrvu u Persijskom zalivu, transformisao se iz siromašnog regiona poznatog po lovu na bisere u jednu od najbogatijih država na svetu zahvaljujući prirodnom gasu.
Predstavnik Ukrajine pri Ujedinjenim nacijama Andrij Melnik izjavio je danas da je prva polovina maja jedan od najsmrtonosnijih perioda za ukrajinske civile od početka rata sa Rusijom i pozvao sve članice UN da pojačaju režim sankcija Moskvi.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Urolog Dž. P. Sing Rana iz bolnice u Nju Delhiju objašnjava da određene vrste hrane, posebno uz premalo vode, mogu podstaći stvaranje kamena u bubregu ili dovesti do njegovog ponovnog javljanja.
Verovatno ste se već susreli sa onim malim poljem "Ja nisam robot" koje treba da označite na mnogim sajtovima. To je funkcija poznata kao reCAPTCHA, koja pomaže u razlikovanju stvarnih korisnika od automatizovanih botova.
Reper Igor Panić Nući večeras je organizovao promociju novog albuma i koncert, a događaj je privukao ogroman broj poznatih ličnosti sa domaće javne scene.
Pevačica Teodora Džehverović progovorila je o odnosu među kolegama, pobednici ovogodišnje Evrovizije i o tome da li ćemo nju videti na evrovizijskoj sceni.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar