Stalna predstavnica Srbije pri Savetu Evrope (SE) Suzana Grubješić rekla je da tzv. Kosovo ne ispunjava merila za prijem u SE, niti ispunjava uslove na kojima počiva ta institucija, a to su vladavina prava, ljudska prava i demokratija.
Ona je za Tanjug izjavila da vraćanje zemljišta manastiru Visoki Dečani ne može da bude jedini uslov za članstvo tzv. Kosova u Savetu Evrope.
Navela je da formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) jeste bio jedan od uslova za prijem, koji je napisan u izveštaju eminentnih pravnika na čelu sa poslanicom iz Grčke Dorom Bakojani.
"ZSO, vraćanje zemlje manastiru Dečani i eksproprijacija na severu 'Kosova'. Ko je 'Kosovu' i kosovskim vlastima rekao da je dovoljno samo da izvrše sudsku presudu 'Ustavnog suda Kosova' iz 2016. godine i da vrate zemlju manastiru Dečani ostaje nepoznanica. Mi naravno možemo da sumnjamo odakle je sve to poteklo, ali to ne može da bude ni jedini, ni glavni uslov za prijem 'Kosova' u Savet Europe", rekla je Grubješić.
Ako i sam premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti kaže da je zemlja vraćena manastiru Dečani samo zbog prijema u Savet Europe, dodaje Grubješić, onda vrlo cinično zvuče objašnjenja da se tu radi o poštovanju vladavine prava.
- Ako su hteli da poštuju vladavinu prava, tu sudsku odluku je trebalo da izvrše pre pet, šest ili sedam godina, a ne sada kada je opet aktualizovano pitanje članstva 'Kosova' u Savetu Europe - smatra Grubješić.
Foto: Tanjug
Podseća da je za 27. mart zakazana sednica vanrednog političkog komiteta (Komitet za političke poslove i demokratiju) i navodi da su danas svi članovi komiteta dobili pismo predsednika skupštine privremenih prištinskih institucija Gljauka Konjufce, u kome ih poziva da dođu u što većem broju, jer treba da se glasa za usvajanje preliminarnog nacrta mišljenja koje je Bakojani napravila o pitanju članstva tzv. Kosova u Savetu Evrope.
"Taj vanredni sastanak komiteta 27. marta ima samo jednu tačku dnevnog reda. To je statutarno mišljenje o aplikaciji za članstvo, koja je podneta 12. maja 2022. godine. Konjufca poziva članove komiteta, u suštini ovo je jedan vid pritiska na članove komiteta da dođu u što većem broju i da glasaju. Jer za glasanje u samom komitetu za nacrt preliminarnog mišljenja potrebna je polovina prisutnih članova", objasnila je Grubješić i dodala da je Konjufca zahvalio na ubrzanju procedure i da je saopštio da je tzv. Kosovo ispunilo po njima najvažniji uslov za članstvo.
Grubješić je ukazala da se stvorila atmosfera da odjednom ne važe drugi uslovi za prijem tzv. Kosova koje je u izveštaju navela Bakojani, već da je dovoljno da vrate zemlju manastiru Dečani.
- To niti je najvažniji, niti je jedini uslov koji 'Kosovo' treba da ispuni. Pošto Savet Evrope kao panevropska organizacija počiva na tri stuba, to su vladavina prava, ljudska prava i demokratija, 'Kosovo' ni po jednom od tih ne ispunjava kriterijume za članstvo - rekla je Grubješić.
Dodala je da će se, nakon što Komitet da svoje mišljenje o članstvu, koje će, kako navodi, po svoj prilici biti pozitivno, ono dalje uputiti Parlamentarnoj skupštini SE, koja ima svoje redovno zasedanje u Strazburu od 15. do 19. aprila.
Navela je da zemlje koje najviše guraju članstvo tzv. Kosova u Savet Evrope jesu zemlje koje su među prvima priznale jednostrano proglašenu nezavisnost 2008. godine, predvođene zemaljama Kvinte.
Grubješić je navela da tzv. Kosovo ne ispunjava ni merila za prijem koje sam Savet Evrope inače zadaje.
- Prvo, u statutu se kaže da članica može da postane bilo koja evropska država koja to želi. Pa upitna je i vrlo problematična sama ta ideja o državnosti 'Kosova'. Dobar deo sveta ne priznaje 'Kosovo' kao državu, ali i 12 članica Saveta Evrope ne priznaje 'Kosovo' kao državu. Drugo, ljudska prava, u korpus ljudskih prava spadaju i prava nacionalnih manjina. Da li 'Kosovo' zaista može da se pohvali dobrim rezultatima na tom planu? Da li Srbi sa Kosova i Metohije mogu da kažu da uživaju sva ljudska prava koja recimo nudi i omogućava i sam Savet Evrope? Naravno da ne - rekla je Grubješić.
Objašnjava da smo tako svedoci etnički motivisanih napada na Srbe i atmosfere u kojoj se Srbi sa KiM tretiraju kao strano telo koje treba da ode odatle, i podseća da se ne formira ZSO, koja bi bila garant kolektivnih prava Srba.
- Nema nijednog razloga da se ubrza procedura, a kamoli da se primi 'Kosovo' u Savet Evrope. Vrlo je cinično što su se mnogi uhvatili sad oko ove odluke oko vraćanja zemlje manastiru Dečani. 25 godina nakon prestanka sukoba i dalje je potrebno da vojnici Kfora čuvaju manastir Dečani. Pa zašto, od koga, ako je sve u redu, ako je sve kako valja, šta će tamo vojnici Kfora i zašto čuvaju naš manastir - istakla je Grubješić.
Kao treće merilo za prijem navodi stanje demokratije, objašnjavajući da demokratija znači da građani Kosova i Metohije srpske nacionalnosti mogu da glasaju na izborima u Srbiji, što im je uskraćeno od strane vlasti u Prištini.
Dodaje da ni politički komitet ni parlamentarna skupština ne donose odluke, već da donose mišljenja, dok odluku o članstvu može jedino da donese komitet ministara.
- Od 46 zemalja članica, prošli put kada je pokrenuta procedura za članstvo, u aprilu prošle godine, 'za' su glasale 33 zemlje, protiv je bilo sedam (jedna od njih Srbija) i pet je bilo uzdražanih. Da li će ove brojke ostati na budućem glasanju iste, to u ovom trenutku ne znam. Ne mislim da je neko promenio sada već mišljenje, ali ne isključujemo ni takvu mogućnost, nažalost - rekla je Grubješić.
Navela je da manevarski prostor za Srbiju postoji, iako nije veliki i da se razgovara sa zemljama koje se protive ovakvoj ubrzanoj proceduri za članstvo.
- Do sada su se sve članice u SE primale konsenzusom, nije bilo ni onih koji su bili protiv, ni onih koji su bili uzdržani. Po pitanju 'Kosova' konsenzus ne postoji, ali ako ne postoji konsenzus, onda se ide na odlučivanje dvotrećinskom većinom. To znači da bi i nakon tog eventualnog odlučivanja i glasanja Savet Evrope ostao podeljena organizacija. Mogim zemljama članicama, čak i onim koje su odavno priznale nezavisnost 'Kosova' se takav scenario ne dopada, da imaju podeljenu organizaciju koja ne može da napravi konsenzus po pitanju prijema nove članice. Dakle, postoji prostor, ali i dvotrećinska većina postoji već neko vreme, nije od juče - objašnjava Grubješić.
Smatra da bi bilo čudno da najmoćnije zemlje članice Saveta Evrope pređu preko svega o čemu je govorila i da ipak probaju na silu da uguraju tzv. Kosovo u članstvo u SE.
- 'Kosovu' je vrlo bitno da postane članica Saveta Evrope, jer bi im to otvorilo put ka članstvu u Evropskoj uniji. Kao što znamo, 'Kosovo' nije ni kandidat za članstvo u EU, nije čak ni u proceduri, jer je preduslov za sve to članstvo u Savetu Evrope. Njih, kao što znamo, najviše interesuje članstvo u NATO - zaključila je Grubješić.
Predsednik Odbora za spoljne poslove nemačkog Bundestaga i osvedočeni srbomrzac Mihael Rot kaže da su dodatni uslovi koje SAD nameću tzv. Kosovu za ulazak u Savet Evrope nepravedni.
Viši naučni saradnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu Dušan Proroković kaže da u ovom trenutku unutar Saveta Evrope „nema saglasnosti oko prijema tzv. Republike Kosovo u punopravno članstvo“, čega je, navodi, svestan i Aljbin Kurti zbog čega oteže za ispunjavanjem uslova koji su postavljeni pred Prištinu, dok se unutar SE ne oformi jedan, opšti, stav.
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Vladimir Orlić poručuje da šef posmatračke misije Parlamentarne skupštine Saveta Evrope Stefan Šenah ne zna ni ko je dobio najviše glasova na izborima, koje je sam pratio.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Odbora za spoljne poslove nemačkog Bundestaga i osvedočeni srbomrzac Mihael Rot kaže da su dodatni uslovi koje SAD nameću tzv. Kosovu za ulazak u Savet Evrope nepravedni.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Ruska vojska zauzela je selo Ševčenko u Harkovskoj oblasti koje su ukrajinske oružane snage pokušale da zadrže koristeći najobučenije jedinice, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Arhimandrit Jefrem Vatopedski, jedan od najuticajnijih svetogorskih staraca, preživeo je progon, zatvaranje i veliku nepravdu, a sada prvi put u javnost
Mađarski MOL dobio je licencu od SAD da do 16. juna nastavi pregovore o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u. Iz kompanije navode da pregovori napreduju.
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Telefonske poruke dvojice tadašnjih službenika policije Crne Gore, otkrivaju da je zaštićeni svedok u slučaju ubistva Šćepana Roganovića prošao policijsku torturu nakon što je uhapšen u februaru 2020. godine kao član grupe koja je organizovala i taj zločin.
Muškarac star 25 godina zadobio je povrede nožem u tuči koja se dogodila na uglu ulica Koče Popovića i Gavrila Principa na Zelenom vencu, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uputilo je 4. juna Kantonalnom sudu u Zenici predlog za određivanje pritvora B. N, osumnjičenom za pokušaj ubistva vanbračne supruge H. S. u Zavidovićima.
Iran se ubuduće neće uzdržavati kada bude odgovarao na američke i izraelske napade, izjavio je danas portparol iranskog Saveza za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku Ebrahim Rezai.
Anton Kobjakov, savetnik predsednika Rusije i izvršni sekretar Organizacionog komiteta SPIEF-a, komentarisao je otvoreno pismo Volodimira Zelenskog Vladimiru Putinu.
Ruska vojska zauzela je selo Ševčenko u Harkovskoj oblasti koje su ukrajinske oružane snage pokušale da zadrže koristeći najobučenije jedinice, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar