Novosadska javnost je u protekloj sedmici bila ustalasana protestom studenata koji su bili povređeni javnim nastupima Dinka Gruhonjića. Njegovo olako i sarkastično pominjanje imena ustaškog zločinca Dinka Šakića i konstanto omalovažavanje najuzvišenijih kolektivnih vrednosti našeg društva, primorale su ih da preduzmu meru blokade rada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Kao bivši student ovog fakulteta, više bih voleo da su uspesi naših studenata ili profesora skrenuli pažnju šire javnosti na ovu visokoškolsku instituciju, a ne ovi žalosni događaji. Ipak, oni nam govore o elementarnom pitanju gde su granice slobode izražavanja, govora mržnje, ali i elementarne pristojnosti.
Ne može da shvati činjenicu da je od raspada Jugoslavije prošlo gotovo trideset godina
Kroz brojne nastupe Gruhonjića, teško je razlučiti da li su ovo stavovi univerzitetskog profesora, novinara ili političkog aktiviste? Evidentno je da ratna trauma kroz koju prošao početkom devedesetih i socijalističko usmereno obrazovanje stare Jugoslavije su u njegovim tekstovima stvorili ideološki miks koji ne može da shvati promenu vremena i činjenicu da je od raspada Jugoslavije prošlo gotovo trideset godina. Isključivost u stavovima je ravna skojevskoj fanatičnosti i idelogogiji, svi koji su na njegovoj strani su dobri a sa druge strane su fašisti i zveri.
Kako bi holandsko društvo reagovalo na ovakav govor u javnom etru?
U njegovim tekstovima i dalje su živi Ravnogorci, generala Mihailovića, Slobodan Milošević, bombardovanje 1999. godine kao i otvoreni prezir i mržnja prema pravoslavnoj crkvi. Moje pitanje je veoma jednostavno, kakav bi bio stav nadležnih organa ali i šire javnosti da je žaoka njegovog pera bila usmerena prema pripadnicima rimo-katoličke vere, muslimanima ili protestantima? Da li pravoslavna crkva i vernici imaju pravo na zaštitu protiv ovog verbalnog progona i šikaniranja? Kako bi javnost reagovala na navoda da je Gruhonjić napisao da će se deca u Splitu rađati sa dugim rukama i tupim pogledima ili da će u Sarajevu deca koja bacaju petarde biti budući koljači? U ostalo, zamislite u Nemačkoj da je univerzitetski profesor makar i iz šale rekao da se zove Rudolf, kao Rudolf Hes? Kako bi na primer holandsko društvo reagovalo na ovakav govor u javnom etru, da li se ovde brani sloboda govora ili nešto drugo?
Ćutanje većeg dela akademske zajednice ostavilo tužan utisak
Ipak, podršku koju je dobio od dela akademske zajednice kao i dela opozicije pokazuju da se ka ovom sporu nije prišlo sa stanovišta elementarne ljudske pristojnosti već sa usko partijskih stavova. Kako drugačije opisati prisustvo opozicionih lidera i aktivista na protestu protiv blokade Filozofskog fakulteta? Ipak, njihovo prisustvo jeste vredno poštovanja jer su stali iza svoje perjanice koja je u dobroj meri izbrusila njihove političke stavove. Ćutanje većeg dela akademske zajednice jeste ostavilo tužan utisak i ja mogu da ga prihvatim samo kao kukavičluk ili nespremnost da se izađe iz zone komfora. Koliko ja znam ćutanje znači slaganje, bar je tako nekada bilo?
Moj rodni grad, Novi Sad, prihvatio je Gruhonjića kada mu je bilo najteže
U prilogu navedenoj tezi, da ovde imamo otvoren govor mržnje postavio samo neke od grubih rečenica iz testova Dinka Gruhonjića. Voleo bih da sam imao priliku da njegove stavove pronađem u naučnim radovima ili monografijama ali do njih nisam uspeo da dođem. To nije svakako njegov problem već odgovornost i sramota onih koji su mu dali zaposlenje na prestižnoj visokoškolskoj instituciji, Novosadskog univerziteta. Moj rodni grad, Novi Sad, prihvatio je Gruhonjića kada mu je bilo najteže, ovde se profesionalno izgradio i ostvario i akademsku karijeru. Ipak, za njega je naša država Mordor to jest otelotvorenje zla, ne baš uobičajene stav za čoveka koji ipak na kraju radi za državu Srbiju.
Novi Sad, kao multikonfesionalna i multietnička sredina, gradio se vekovima u nazad na poštovanju i očuvanju različitih tradicija i kultura a otvoreni napadi na bilo koju versku zajednicu uvek su primani sa osudom. Da li ovi napadi mogu da se aboliraju profesorskom katedrom? Da li Gruhonjić ima poslanički imunitet?
Na kraju moram reći, ponosim se što u mojoj državi postoji sloboda mišljenja, sloboda izražavanja a poslednja sedmica je to svakako pokazala. Ipak, gde se nalaze granice zloupotreba te slobode? Mislim da bi o tome morale da se izjasne i nadležne univerzitetske institucije, ali i institucije države Srbije. U ostalo, da ne bude da je neko drugačije prikazivao snimak, pogledajte sami tekstove pa prosudite svako po svojoj časti i poštenju.
Crkva Srbije, zvana SPC, od svoga osnivanja s početka dvadesetih godina 20. vijeka, dakle prije nekih stotinjak a ne prije 800 godina kao što lažu i mažu, služi svrsi za koju je i napravljena: da bude produžena ruka zvaničnog Beograda, to jest velikosrpskog nacionalizma, na teritorijama koje beogradska mahala smatra svojim ‘vjekovnim ognjištima’”, poručuje je Gruhonjić.
Dakle, Crkva Srbije ne samo da nije hrišćanska, ona je po potrebi i paravojna formacija, kao u Crnoj Gori, na primjer“, naglašava Gruhonjić.
To suočavanje značilo bi i konačni pronalazak sopstvenog identiteta: reč je o maloj državi, malom narodu, skromne istorije i skromnih postignuća, koji je nekada bio na strani dobra a nekada na strani zla. Niti je Srbija lider niti će to ikada biti. Kao i čitav Balkan, mi smo samo fleka na geografskoj karti koja, i kad bi nestala, gotovo da niko to ne bi ni primetio.
Koristi se svaka prilika da se promovišu crkva i vojska što smo videli po istraživanjima javnog mnijenja. Kada su u pitanju mladi ljudi u Srbiji oni nažalost imaju najviše poverenja u crkvu i u vojsku. To su dva jasna sindroma da je ovde na delu zapravo ne samo etnonacionalizam nego se društvo napaja fašizmom.
Gruhonjić ocjenjuje da patrijarh Porfirije Perić nije autonomna ličnost, nego produžena ruka vladike bačkog i portparola SPC-a Irineja Bulovića.
– Svaki njegov odlazak u Crnu Goru služi da obiđe kasarne SPC. Zašto kasarne? Umjesto sedmog bataljona Slobodana Miloševića koji je prijetio krvoprolićem, tu ulogu je sada preuzela SPC čiji su se vjerski objekti zapravo pretvorili u paramilitarne objekte. Zato je pravi izraz za njih kasarna – objašnjava Gruhonjić.
Ocjenjujući da je Porfirije Perić bio u funkciji popisivača, osobe koja treba da zastraši građane Crne Gore, Gruhonjić kaže da „ukoliko se ne izjasne kao Srbi i to ne bilo koji – nego pravoslavni Srbi – onda im prijeti opasnost upravo iz tih kasarni SPC u kojima postoji pravo naoružanje“.
Sline, balave, malo im je, iako se na sve strane i dimi, i puši, i oseća se miris baruta u vazduhu. Oni bi, nema sumnje, u ruke uzeli prave puške, puškomitraljeze, snajpere, bazuke, minobacače…, samo da dovrše pokolj koji su im očevi započeli.
Oni ne znaju šta je ljubav, ne sećaju ju je se, a samim tim su prestali želeti ljubav. Oni se najbolje osećaju kada mrze.
Zato sada obožavaju Gospodara Vučića. Jer on je hodajuća mržnja, on je otelotvorenje zla, on je Udaj Husein, on je Sauron. Zato ga, kao u Mordoru, prizivaju da, kao hordama orki, upravlja njima. Svetina, pučina vapi za diktaturom. I diktaturu će dobiti.
Osim što ne plaća porez na imovinu, dobija velike novce i iz državnog budžeta, zarađuje vrtoglave sume na vraćenom obradivom zemljištu, zgradama i različitim drugim objektima, nevladina organizacija poznata pod imenom Srpska pravoslavna crkva već se 30 godina intenzivno ističe raspirivanjem međunacionalne mržnje, promocijom nekrofilije, podrškom ratovima i ratnim zločincima, hajkom protiv svih mogućih manjinskih i marginalizovanih grupa, a sada su - po ko zna koji put - udarili po ženama i njihovom ljudskom pravu da odaberu da li žele ili ne žele da rađaju.
Možda je, gluho bilo, kural nacrtao upravo neko od pripadnika te nevladine organizacije u crno obučeno bradatih ljudi, koji idu okolo i bacaju kletve i anateme na “Pihtijade”, “Kobasicijade” i uopšte se bave različitim vrstama vradžbina i verovanja u natprirodna bića i pojave.
Ne reformišu se duboko fašizovana društva poput srbijanskog politikama “malih koraka”, nego veoma glasnim govorenjem istine, ma koliko ona bila – kako to s istinom uglavnom biva – užasavajuća u svojoj golotinji: Srbija je postgenocidno društvo - ističe Petar Đurđev, direktor Istorijskog arhiva Novog Sada.
Dinko Gruhonjić, profesor na Filizofskom fakultetu u Novom Sadu, koji je u Dubrovniku na najsramniji način napao Srbe, Srbiju i Republiku Srpsku, ali i Srpsku pravoslavnu crkvu i patrijarha Porfirija, može da se pohvali mržnjom, ali ne i naučnim delom iako mu je to primarni posao!
Prеdsеdnik Privrеmеnog organa Grada Bеograda i potprеdsеdnik Glavnog odbora SNS Alеksandar Šapić izjavio je danas da Srbija treba da bude jedna pravna država u kojoj niko ne sme da se oseća ugroženo, kao i da on ne želi da brani ikoga ko je spreman da ide protiv sopstvenog naroda, protiv pravoslavne crkve i svega što je srpsko.
Rektor Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Dejan Madić razumeo je ljutnju studenata zbog nedopustivog govora mržnje profesora Dinka Gruhonjića i jasno izložio svoje viđenje cele situacije, dajući potpunu podršku novosadskim akademcima. Postignut je kompromis sa novosadskim studentima, pa će privremeno biti obustavljena blokada Filozofskog fakulteta.
Kako se nezvanično saznaje, prof. dr Dejan Madić, rektor Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Boris Dumnić, dekan Fakulteta tehničkih nauka i prof. dr Patrik Drid, dekan Fakulteta sporta i fizičke kulture, pristigli su na Filozofski fakultet u nameri da pregovaraju sa studentima radi prekida blokade.
Nakon govora mržnje novosadskog novinara i profesora Dinka Gruhonjića na antisrpskom festivalu u Dubrovniku, opozicija predvođena Marinikom Tepić stala je u njegovu odbranu, a od strane lidera koalicije NADA i lažnog patriote Miloša Jovanovića Francuza nije bilo osude Gruhonjićevih antisrpskih stavova.
Lista “Srbija protiv nasilja”, predvođena Marinikom Tepić, kao i niz autošovinistički nastrojenih NVO i pojedinaca, stali su u odbranu govora mržnje novosadskog novinara i profesora Dinka Gruhonjića.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dinko Gruhonjić, profesor na Filizofskom fakultetu u Novom Sadu, koji je u Dubrovniku na najsramniji način napao Srbe, Srbiju i Republiku Srpsku, ali i Srpsku pravoslavnu crkvu i patrijarha Porfirija, može da se pohvali mržnjom, ali ne i naučnim delom iako mu je to primarni posao!
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Glavobolja, povišena temperatura, bolovi u telu, povraćanje glavni su simptomi ebole zbog koje je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi proglasila epidemiju.
Farmer Radenko Jeremić iz Salaša Crnobarskog kod Bogatića, ponosni je vlasnik Jablana, najvećeg i najtežeg bika na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu!
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, u parkiranom automobilu, pronađeno je telo muškarca, a kako ukazuju prve informacije, muškarac je preminuo prirodnom smrću.
Policija u Kraljevu uhapsila je M. M. (22) iz Kule, osumnjičenog da je na ulici u Vrnjačkoj Banji nakon kraće rasprave mladiću (17) iz tog mesta nožem naneo ubodnu ranu u predelu stomaka.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas komentarišući rasprave u Evropi o načinima dijaloga sa Rusijom, da evropski lideri, ukoliko žele kontakt sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, mogu da ga pozovu telefonom.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Božuri, omiljeni prolećni cvetovi, zahtevaju posebnu negu upravo sada u maju i tokom leta, a stručnjaci otkrivaju ključne korake od zalivanja i prihrane do orezivanja, bez kojih rizikujete da sledeće sezone ostanete bez njihovih prelepih cvetova.
Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući. Kroz istoriju je imala značajno mesto u narodnoj medicini, naročito kada je reč o tegobama sa disajnim organima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar