Pre 25 godina okončana NATO agresija na SR Jugoslaviju, poslednji projektili pali kod Kosovske Kamenice!
Podeli vest
Na današnji dan pre 25 godina okončana je NATO agresija na Srbiju, odnosno tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, a prethodno je istog dana, 10. juna 1999. godine usvojena Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN.
Poslednji projektili tokom agresije NATO ispaljeni na Srbiju, odnosno SRJ, pali su 10. juna 1999. u zoni sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13.30. sati.
Na pres konferenciji u Beloj kući 24. maja 2024. godine predsednik SAD Džozef Bajden, odgovarao je na seriju pitanja među kojim je bilo, zašto odbija da komentariše o optužbama upućenim Izraelu, od strane Mećunarodnog krivičnog tribunala.
Slavni glumac imao je jak razlog zbog čega je prihvatio posao za koji nije znao da li će ikada biti plaćen.
31.05.2024
08:58
Na kasarnu u Uroševcu poslednji projektil pao je u 19.35.
Bio je to 79. dan NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je počela 24. marta 1999., bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjih Nacija.
Savet bezbednosti UN usvojio je 10. juna 1999. Rezoluciju 1244, a dan ranije, 9. juna u Kumanovu je, posle petodnevnih teških pregovora, potpisan Vojno-tehnički sporazum kojim je predviđeno povlačenje Vojske Jugoslavije sa KiM i ulazak međunarodnih trupa u pokrajinu.
Na današnji dan, 1999. godine, NATO agresori su bombardovali bolnicu “Dr Dragiša Mišović” u Beogradu. Direktnim pogotkom uništena je zgrada neurologije, a oštećene su zgrade Dečje i Ginekološko-akušerske klinike i prostorije pravne službe bolnice i računovodstvo.
Na magistralnom putu Prizren – Suva Reka, kod sela Koriša, NATO avijacija je bombardovala kolonu albanskih izbeglica. U tri navrata agresor je na kolonu žena, dece i staraca izbacio najmanje osam termovizuelnih i kasetnih bombi.
14.05.2024
10:23
Tokom pregovora, predstavnici Savezne Republike Jugoslavije posebno su insistirali na tome da povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i policije mora biti vremenski usklađeno sa predstojećim dolaskom međunarodnih bezbednosnih snaga na prostor Kosova i Metohije, s prevashodnim ciljem da se koliko je moguće izbegne bezbednosno prazan prostor.
Postojala je namera da se tim putem obezbedi elementrana stabilnost, odnosno sigurnost svih građana na prostoru Kosova i Metohije, što se uglavnom pokazalo kao prazna nada.
Takođe, predstavnici Savezne Republike Jugoslavije, posebno su insistirali da međunarodno bezbednosno prisustvo na Kosovu i Metohiji mora biti isključivo pod okriljem Organizacije Ujedinjenih Nacija.
Vojno-tehnički sporazum potpisali su britanski general Majkl Džekson, koji je potom bio komandant KFOR-a do oktobra 1999. godine, u ime NATO-a i generali Vojske Jugoslavije i policije Srbije Svetozar Marjanović i Obrad Stevanović, kao predstavnici Savezne Republike Jugoslavije.
Vojno-tehničkim sporazumom određen je rok od 11 dana za povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i Policije Srbije sa prostora Kosova i Metohije.
Umesto njih u južnu srpsku pokrajinu ušle su jedinice KFOR, većinom iz zemalja članica NATO.
Vojno-tehnički sporazum temeljen je na političkom dokumentu od 10 tačaka koji je usvojen tokom pregovora predsednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića sa predstavnicima međunarodne zajednice Martijem Ahtisarijem i Viktorom Černomirdinom, u Beogradu.
Dogovoru je prethodila serija teških pregovora predsednika Miloševića sa Viktorom Černomirdinom, sovjetskim i ruskim diplomatom, ličnim izaslanikom ondašnjeg predsednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina.
Javnost je dosta kasnije obaveštena da je upravo Černomirdin pretio tada posebno razornim nastavkom ratnih dejstava, ukoliko zvanični Beograd ne popusti.
Predlog mirovnog plana u Beograd je doneo Marti Ahtisari, predsednik Finske, u svojstvu zastupnika Evropske Unije i generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih Nacija.
Skupština Srbije usvojila je 3. juna 1999. godine mirovni plan, koji je potom odobrila i Vlada tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Vojno-tehnički sporazum potpisan kod Kumanova u osnovi je podrazumevao prekid neprijateljstava između NATO formacija i snaga SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije i Policije Srbije, kao i povlačenje snaga Savezne Republike Jugoslavije sa prostora Kosova i Metohije u roku od 11 dana.
Sporazumom je određeno uspostavljenje takozvane Zone bezbednosti uz administrativnu granicu sa Kosovom i Metohijom, unutar centralne Srbije i Crne Gore, određena je vazdušna dubina Zone bezbednosti 25 kilometara i predviđena kopnena dubina Zone bezbednosti pet kilometara.
KFOR se obavezao na razoružanje terorističke tzv OVK, a međunarodne snage su "ovlašćene da preduzimaju sve neophodne mere s ciljem uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane".
Povlačenje snaga Srbije odnosno SRJ, započelo je 12. juna 1999. godine.
Vojsku SRJ i Policiju Srbije zamenili su na Kosovu i Metohiji pripadnici međunarodnih snaga pod okriljem UN, KFOR.
U prvo vreme sa njima se nalazio i neveliki ruski kontingent, koji je do tada bio stacioniran na prostoru BiH, u sklopu SFOR.
Na Kosovo i Metohiju upućeno je tada ukupno 37.200 vojnika KFOR iz 36 zemalja.
Njihova obaveza bila je obezbeđenje mira, stabilnosti i bezbednosti za sve građane KiM.
Obaveza je takođe bila i povratak izbeglih.
U stvarnosti, po povlačenju snaga Srbije i SRJ sa Kosova i Metohije, Srbi na KiM postali su meta čestih napada i zločina.
Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244. predviđen je takođe, kada se steknu uslovi, povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što nikada nije realizovano.
Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
Počev od decembra 2008. godine, na Kosovu i Metohiji nalaze se takođe pripadnici EULEKS, civilne misije EU, sastavljene od policajaca i sudija.
Njihov mandat bio je sprovođenje aktivnosti vezanih za vladavinu prava na KiM.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na pres konferenciji u Beloj kući 24. maja 2024. godine predsednik SAD Džozef Bajden, odgovarao je na seriju pitanja među kojim je bilo, zašto odbija da komentariše o optužbama upućenim Izraelu, od strane Mećunarodnog krivičnog tribunala.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Na magistralnom putu Kruševac-Aleksandrovac, na Begovom brdu, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo više vozila. Putnica i troje dece, koji su se nalazile u kamionu koji se prevrnuo, prevezeni su radi opservacije u Opštu bolnicu u Kruševcu.
Dvojca za sada nepoznatih ribokradica sinoć sat vemena pre ponoći upali u privatni ribnjak u selu Sutjeska, nedaleko od Zrenjanina. Oni su pretukli šefa čuvarske službe Vladimira Popadića, koji je zadobio teške telesne povrede i nalazi se u zrenjaninskoj bolnici.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je danas podnelo Trećem osnovnom sudu u Beogradu optužni predlog protiv okrivljenih Novaka Buhe, njegovog sina Nemanje i D. B. (54) iz Surčina!
Autoput Beograd - Zrenjanin - Novi Sad, prvi autoput na teritoriji Banata, biće dužine 105,4 kilometra, a predviđeno je da bude završen za pet godina. Ova saobraćajnica jedinstvena je po tome što će se raditi iz dva smera, pa je tako jedno gradilište već startovalo kod Beograda, a sada je otvoreno i drugo - kod Zrenjanina.
Adam Moseri, šef platforme "Instagram" je tokom vikenda dao objašnjenje za to zbog čega se neki video klipovi na društvenoj mreži prikazuju u lošijem kvalitetu od drugih i istakao kako će sve uraditi kako bi video bio najboljeg mogućeg kvaliteta.
Nakon dve decenije, obnovljene su prostorije udruženja distrofičara Jablaničkog okruga u Leskovcu koje pruža pomoć osobama sa neuro-mišićnim bolestima.
U znak sećanja na nedavno preminulog rok muzičra Boru Đorđevića, simbolično, na dan njegovog rođenja u petak, 1. novembra, Čačani u Kulturnom centru priređuju dvosatni koncert.
Predsednik fudbalskog kluba Napredak iz Kruševca Miloš Nenezić žestoko je udario po svojim igračima i stručnom štabu posle poraza od TSC u 13. kolu Superlige Srbije.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da zaposleni u Agenciji UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) moraju biti pozvani na odgovornost za, kako je rekao, "terorističke aktivnosti" protiv države Izrael.
Snajperisti obučeni u Ukrajini stigli su u Tbilisi, verovatno da bi napravili incident koji bi opravdao državni udar opozicije koja protestuje zbog rezultata nedavnih izbornih rezultata i pobede vladajuće partije Gruzijski san koja je osvojila više od 54 odsto glasova!
Republikanci su zatražili od Vrhovnog suda SAD da izda hitan i obavezujući nalog Pensilvaniji da blokira određeni broj glasačkih listića poslatih poštom! Ukoliko Vrhovni sud prihvati zahtev to bi moglo da dovede do toga da hiljade glasova ne budu prebrojani na ovogodišnjim izborima u toj državi.
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.