Drecun povodom bilateralnih sastanaka u Briselu: Očigledno da Kurti koristi dijalog kako bi vršio pritisak na Beograd!
Podeli vest
Narodni poslanik Milovan Drecun izjavio je danas, povodom bilateralnih sastanaka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa visokim komesarom EU za spoljnu politiku Žozepom Boreljom i specijalnim predstavnikom za dijalog Miroslavom Lajčakom u Briselu, da je očigledno da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti koristi dijalog kako bi vršio pritisak na Beograd da de fakto prizna lažnu državu Kosovo, bez ikakve spremnosti da se postigne bilo kakav kompromis i da se reše problemi.
On je dodao da je Kurtijeva predizborna taktika da pokaže čvrstinu i nepopustljivost u odnosu prema Beogradu, kako bi mogao da kaže svojim biračima da je realizovao ono što je rekao kada je dolazio na vlast da neće formirati Zajednicu srpskih oština (ZSO) i da se pohvali da je integrisao sever Kosova u lažnu državu Kosovo.
Predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun izjavio je danas da ne veruje da je moguće postići bilo kakav konkretan dogovor na sutrašnjem sastanku u Briselu predsednika Srbije Aleksanda Vučića i Aljbina Kurtija.
O sastanku Kurtija i predsednika Vučića i novoj rundi dijaloga u Briselu, ali i antisprkoj politici koju sprovode Albanci, govorio je gost Info jutra, Milovan Drecun, narodni poslanik.
25.06.2024
09:52
- Njegovi politički ciljevi s jedne strane da dobije od Beograda ono što ne može da dobije, a to je de fakto priznanje o prvoj fazi, i izbori na kojima želi da se izbori za novi mandat su ti koji uslovljavaju njegovo ponašanje u dijalogu - rekao je Drecun za Tanjug.
Prema njegovim rečima problem je ponašanje zapadnog dela međunarodne zajednice, na čelu sa EU i SAD, zato što ne vrše nikakav ozbiljniji pritisak da Kurtija nateraju da počne politički racionalno da se ponaša. Drecun dodaje i da je, sudeći po izjavi Borelja da Priština nije bila spremna za trilateralni sastanak i da je postavila tri uslova da bi do njega došlo, da je Kurti tražio da se formalizuje francusko-nemački predlog sporazuma potpisom i da se povuče pismo koje je tadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić poslala u EU, kojim je rekla da Beograd neće da prihvati dve ključne tačke francusko-nemačkog predloga sporazuma i da može da se razgovara o drugim pitanjima, ali ne o de fakto priznanju i članstvu Kosova u UN.
On smatra da to već pokazuje da Kurti želi samo da iskoristi dijalog i francusko-nemački predlog sporazuma da bi dobio de fakto priznanje i članstvo u međunarodnim organizacijama, istakavši da je interesantno što Kurti uopšte ne govori o članstvu u UN, već govori o tome da je politički cilj Prištine članstvo tzv. Kosova u EU a da im je NATO "sudbina".
Cilj NATO-a na Kosovu i Metohiji 1999. godine je bio potpuno drugačiji od onoga što je definisano Rezolucijom 1244 jer je NATO želeo da postigne sporazum kojim će mu cela teritorija tadašnje Savezne Republike Jugoslavije biti dostupna za nesmetan prolaz i da teritoriju naše južne pokrajine pretvori u nešto što treba da bude nezavisna država, izjavio je danas poslanik u Skupštini Srbije Milovan Drecun, povodom godišnjice donošenja ove rezolucije u Ujedinjenim nacijama, 10. juna 1999. godine.
10.06.2024
09:57
Prema Drecunovim rečima, Kurtiju dijalog služi samo da bi ojačao veoma slab međunarodni kapacitet tzv. Kosova i da bi mogao da dovrši posao koji je započeo na severu, jer je njemu sever Kosova bio prioritetan za zaokruži granice tzv. Kosova.
- Kada se govori o ovom sastanku, meni nije jasno kakve je pripreme obavio Lajčak, o čemu je on to razgovarao u Prištini. Taj sastanak mora dobro da se pripremi, ne može sada Borelj odjednom da kaže 'Priština nije bila spremna', valjda ste pre sastanka znali da li su spremni ili nisu. Šta ste radili kada ste ga pripremali ili ste ga pro forme sazvali samo da kažete 'mi hoćemo da radimo dalje na implementaciji francusko-nemačkog predloga sporazuma - izjavio je on.
Drecun je ocenio da nema nikakve dileme da su interesi EU i Prištine sada podudarni u jednom, a to je da i jedni i drugi traže da se u potpunosti implementira francusko-nemački predlog sporazuma. Kako je naveo, Priština prvenstveno cilja na dve tačke koje su za Srbiju neprihvatljive, EU takođe želi da se u potpunosti implementira uključujući i ove dve tačke, dok je interes Beograda da se zaštiti srpski narod na KiM i da se spreči njegovo potpuno proterivanje što, napominje on, može da se uradi samo formiranje ZSO.
- Ciljevi su prilično različiti i mislim da će u narednom periodu Brisel insistirati, i da će to Prištini odgovarati, da se krene u implementaciju francusko-nemačkog predloga sporazuma s tim što je za nas krajnje neprihvatljivo da umesto ZSO koje treba da bude prioritetno pitanje, da se na prvom mestu sada stavlja francusko-nemački predlog sporazuma koji kao prioritetno pitanje zapravo vidi de fakto priznanje lažne države Kosovo - poručio je Drecun.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Mlakar
pre 1 godinu
Kurti je došao tamo onako bahato, očekuje samo poklone, na to ga navikli zapadni roditelji. Kada nije dobio besan se vratio u Prištinu.
Predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun izjavio je danas da ne veruje da je moguće postići bilo kakav konkretan dogovor na sutrašnjem sastanku u Briselu predsednika Srbije Aleksanda Vučića i Aljbina Kurtija.
Tajkunska televizija N1 oglasila se danas povodom debate između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i generalnog sekretara Evropske demokratske partije Sandra Gocija.
Danas je u Višem sudu u Beogradu nastavljeno suđenje optuženima u slučaju "Generalštab", a među njima je i ministar kulture Nikola Selaković, čiji je branilac Vladimir Đukanović nakon postupka u ovoj instituciji izneo šokantna saznanja.
Turista iz Srbije koji je za Vaskrs boravio u Grčkoj doživeo je neprijatnost zbog nepropisnog parkiranja, pa je tako ostao bez tablica i dokumenata, uz kaznu od 30 evra.
Novi EES sistem kontrole ulaska u Evropsku uniju, koji je zvanično počeo sa dvadesetčetvoročasovnom primenom 10. aprila, pretvorilo je putovanja u pravu agoniju za državljane zemalja izvan EU.
U Beogradu je uspešno rešeno stambeno pitanje za deset izbegličkih porodica, čime je, nakon više od decenije čekanja, okončan jedan od najvećih životnih izazova sa kojima su se one suočavale.
"Fiat 500" kao mali, gradski auto, prethodnih godina pokorio je evropsko tržište, a posebnu popularnost stekao je među ženskim vozačima. Najnovije izmene učinile su ga potpuno električnim, dok spoljašnji izgled gotovo da nije promenjen.
Pripadnici albanske kriminalne bande osuđeni su na zatvor u Velikoj Britaniji zbog više desetina provala i krađe imovine vredne više od milion funti, ili oko 1,1 miliona evra.
Srbin za kojeg crnogorski mediji pišu da je navodni "škaljarac" Krsto Vujić, izrešetan je juče u Barseloni dok je bio sa suprugom i detetom. I on nije prvi pripadnik "škaljarskog klana" koji je napadnut na ovaj način.
Krsto Vujić, navodni član škaljarskog klana, juče je preživeo atentat na ulicama Barselone, a španski mediji pišu kako rat klanova ponovo bukti na ulicama Španije.
Američka vojska iscrpela je zalihe novih preciznih udarnih raketa PrSM na početku operacija protiv Irana, kada su prvi put borbeno upotrebljene za napade na ciljeve duboko u teritoriji iz Persijskog zaliva.
Američki predsednik Donald Tramp u intervjuu za Foks njuz ponovo je otvorio pitanje Grenlanda, poručivši da bi SAD trebalo da preuzmu kontrolu nad tom teritorijom zbog globalne bezbednosti.
Pobeda u ratu u Ukrajini za ruskog predsednika Vladimira Putina predstavlja "daleki san", ali saveznici moraju da nastave da podržavaju Kijev, izjavio je generalni sekretar NATO Mark Rute.
Velika Britanija postigla je dogovor o isporuci 120.000 dronova Ukrajini, u okviru najvećeg paketa vojne pomoći te vrste do sada, prenose britanski mediji.
Putovanja su se promenila više nije dovoljno samo imati pasoš, kartu i kofer. Danas, vaš telefon, laptop i drugi uređaji mogu postati problem pri prelasku granice.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar