Narodni poslanik Milovan Drecun izjavio je danas, povodom bilateralnih sastanaka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa visokim komesarom EU za spoljnu politiku Žozepom Boreljom i specijalnim predstavnikom za dijalog Miroslavom Lajčakom u Briselu, da je očigledno da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti koristi dijalog kako bi vršio pritisak na Beograd da de fakto prizna lažnu državu Kosovo, bez ikakve spremnosti da se postigne bilo kakav kompromis i da se reše problemi.
On je dodao da je Kurtijeva predizborna taktika da pokaže čvrstinu i nepopustljivost u odnosu prema Beogradu, kako bi mogao da kaže svojim biračima da je realizovao ono što je rekao kada je dolazio na vlast da neće formirati Zajednicu srpskih oština (ZSO) i da se pohvali da je integrisao sever Kosova u lažnu državu Kosovo.
- Njegovi politički ciljevi s jedne strane da dobije od Beograda ono što ne može da dobije, a to je de fakto priznanje o prvoj fazi, i izbori na kojima želi da se izbori za novi mandat su ti koji uslovljavaju njegovo ponašanje u dijalogu - rekao je Drecun za Tanjug.
Prema njegovim rečima problem je ponašanje zapadnog dela međunarodne zajednice, na čelu sa EU i SAD, zato što ne vrše nikakav ozbiljniji pritisak da Kurtija nateraju da počne politički racionalno da se ponaša. Drecun dodaje i da je, sudeći po izjavi Borelja da Priština nije bila spremna za trilateralni sastanak i da je postavila tri uslova da bi do njega došlo, da je Kurti tražio da se formalizuje francusko-nemački predlog sporazuma potpisom i da se povuče pismo koje je tadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić poslala u EU, kojim je rekla da Beograd neće da prihvati dve ključne tačke francusko-nemačkog predloga sporazuma i da može da se razgovara o drugim pitanjima, ali ne o de fakto priznanju i članstvu Kosova u UN.
On smatra da to već pokazuje da Kurti želi samo da iskoristi dijalog i francusko-nemački predlog sporazuma da bi dobio de fakto priznanje i članstvo u međunarodnim organizacijama, istakavši da je interesantno što Kurti uopšte ne govori o članstvu u UN, već govori o tome da je politički cilj Prištine članstvo tzv. Kosova u EU a da im je NATO "sudbina".
Prema Drecunovim rečima, Kurtiju dijalog služi samo da bi ojačao veoma slab međunarodni kapacitet tzv. Kosova i da bi mogao da dovrši posao koji je započeo na severu, jer je njemu sever Kosova bio prioritetan za zaokruži granice tzv. Kosova.
- Kada se govori o ovom sastanku, meni nije jasno kakve je pripreme obavio Lajčak, o čemu je on to razgovarao u Prištini. Taj sastanak mora dobro da se pripremi, ne može sada Borelj odjednom da kaže 'Priština nije bila spremna', valjda ste pre sastanka znali da li su spremni ili nisu. Šta ste radili kada ste ga pripremali ili ste ga pro forme sazvali samo da kažete 'mi hoćemo da radimo dalje na implementaciji francusko-nemačkog predloga sporazuma - izjavio je on.
Drecun je ocenio da nema nikakve dileme da su interesi EU i Prištine sada podudarni u jednom, a to je da i jedni i drugi traže da se u potpunosti implementira francusko-nemački predlog sporazuma. Kako je naveo, Priština prvenstveno cilja na dve tačke koje su za Srbiju neprihvatljive, EU takođe želi da se u potpunosti implementira uključujući i ove dve tačke, dok je interes Beograda da se zaštiti srpski narod na KiM i da se spreči njegovo potpuno proterivanje što, napominje on, može da se uradi samo formiranje ZSO.
- Ciljevi su prilično različiti i mislim da će u narednom periodu Brisel insistirati, i da će to Prištini odgovarati, da se krene u implementaciju francusko-nemačkog predloga sporazuma s tim što je za nas krajnje neprihvatljivo da umesto ZSO koje treba da bude prioritetno pitanje, da se na prvom mestu sada stavlja francusko-nemački predlog sporazuma koji kao prioritetno pitanje zapravo vidi de fakto priznanje lažne države Kosovo - poručio je Drecun.
Predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun izjavio je danas da ne veruje da je moguće postići bilo kakav konkretan dogovor na sutrašnjem sastanku u Briselu predsednika Srbije Aleksanda Vučića i Aljbina Kurtija.
O sastanku Kurtija i predsednika Vučića i novoj rundi dijaloga u Briselu, ali i antisprkoj politici koju sprovode Albanci, govorio je gost Info jutra, Milovan Drecun, narodni poslanik.
Cilj NATO-a na Kosovu i Metohiji 1999. godine je bio potpuno drugačiji od onoga što je definisano Rezolucijom 1244 jer je NATO želeo da postigne sporazum kojim će mu cela teritorija tadašnje Savezne Republike Jugoslavije biti dostupna za nesmetan prolaz i da teritoriju naše južne pokrajine pretvori u nešto što treba da bude nezavisna država, izjavio je danas poslanik u Skupštini Srbije Milovan Drecun, povodom godišnjice donošenja ove rezolucije u Ujedinjenim nacijama, 10. juna 1999. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun izjavio je danas da ne veruje da je moguće postići bilo kakav konkretan dogovor na sutrašnjem sastanku u Briselu predsednika Srbije Aleksanda Vučića i Aljbina Kurtija.
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Iran koristi zaplenjeno američko oružje i vojnu opremu za jačanje svojih odbrambenih kapaciteta i razvoj novih sistema naoružanja, izjavio je danas savetnik komandanta Vazduhoplovnih snaga Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), Ali Balali.
Borbeni avioni F-16 koje je Ukrajina dobila od zapadnih zemalja retko se koriste na frontu zbog stalnih popravki, otkrio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Bivši britanski premijer Boris Džonson ispričao je neprijatnu anegdotu sa susreta sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, tvrdeći da ga je ruski diplomata tokom razgovora primoravao da pije velike količine votke, dok su sedeli pored veoma vrelog kamina.
Poznati američki pisac Stiven King izazvao je brojne reakcije na društvenoj mreži Iks nakon što se napisao da su vanzemaljci stigli na Zemlju i da je upravo to pravi razlog za obustavu avio-saobraćaja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.