Cilj NATO-a na Kosovu i Metohiji 1999. godine je bio potpuno drugačiji od onoga što je definisano Rezolucijom 1244 jer je NATO želeo da postigne sporazum kojim će mu cela teritorija tadašnje Savezne Republike Jugoslavije biti dostupna za nesmetan prolaz i da teritoriju naše južne pokrajine pretvori u nešto što treba da bude nezavisna država, izjavio je danas poslanik u Skupštini Srbije Milovan Drecun, povodom godišnjice donošenja ove rezolucije u Ujedinjenim nacijama, 10. juna 1999. godine.
- Na njihovu žalost zbog izuzetno snažnog otpora koji smo pružili uz neviđen heroizam i junaštvo pripadnika naših snaga bezbednosti, bili su prinuđeni da menjaju te ciljeve i da se rat završi, da uslovno kažem kompromisno. Dakle, ni jedna ni druga strana nisu potpuno ostvarile svoje ciljeve - rekao je on za TV Pink.
Dodao je da se Srbija uspešnom vojničkom odbranom izborila da dobije Rezoluciju 1244. koja, prema njegovim rečima, predstavlja našu glavnu tapiju na Kosovo i Metohiju (KiM).
Drecun je ocenio da iako Rezolucija 1244 ima određene zamke, ona zapravo garantuje teritorijalni integritet i predviđa da će do konačnog političkog rešavanja statusa Kosova i Metohije funkcionisati privremena suštinska samouprava na KiM.
Odgovarajući na pitanje da li bi situacija na Kosovu i Metohiji bila drugačija da se poštuje rezolucija UN, rekao je da bi svakako bila drugačija i da ne bismo imali situaciju koju sada imamo.
- Prvo što je suprotno postignutim dogovorima je to što nije izvršena suštinska demilitarizacija, odnosno što nije rasformirana OVK, nego im je dozvoljeno da tri meseca nakon dolaska međunarodnih snaga divljaju sa naoružanjem i izvrše užasno etničko očišćenje. Tada je proterano više od 250.000 ljudi, najviše Srba, ali i Roma sa Kosova i Metohije - naveo je on.
Foto: Aleksandar Jovanović Cile
Kao posebno važno je naglasio, da kada se govori o Rezoluciji 1244 i Vojno-tehničkom sporazumu u Kumanovu, što su dogovori postignuti sa KFOR-om odnosno sa Ujedinjenim nacijama, a upravo to je NATO hteo da izbegne po svaku cenu.
- On je želeo da naša država, tadašnja Savezna Republika Jugoslavija kapitulira. Kapitulacija je nešto sasvim suprotno od rezolucije koja je dobijena. Jer kada kapitulirate, vojska baca naoružanje, a teritoriju preuzima neko ko je okupator i vrši okupatorsku vlast - rekao je on.
Dodao je da je za razliku od toga postignuto rešenje koje jeste teško po nas, jer smo morali da povučemo pripadnike naših snaga bezbednosti i državnu administraciju ali je teritorija ostavljena pod kontrolom UN.
- Da je napravljen dogovor sa NATO-om situacija bi danas bila drugačija i potpuno izgubljena što se tiče Kosova i Metohije - zaključio je on.
Raskol i ideološku kontradiktornost domaće opozicije i druge aktuelne teme, komentarisali su gosti Info večeri, narodni poslanik Milovan Drecun i šefica delegacije Srbije u PSSE Biljana Pantić Pilja.
Bivši predsednik parlamentarnog odbora za KiM Milovan Drecun izjavio je danas da je prelazni period koji je takozvana centralna banka u Prištini odredila za početak primene uredbe o zabrani upotrebe dinara na Kosovu i Metohiji, a koji je istekao u nedelju, bio fiktivan kako bi privremene prištinske institucije utišale kritike Zapada.
Na današnji dan pre 25 godina okončana je NATO agresija na Srbiju, odnosno tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, a prethodno je istog dana, 10. juna 1999. godine usvojena Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raskol i ideološku kontradiktornost domaće opozicije i druge aktuelne teme, komentarisali su gosti Info večeri, narodni poslanik Milovan Drecun i šefica delegacije Srbije u PSSE Biljana Pantić Pilja.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.