Politika u dobroj meri oblikuje nacionalni interes i usmerava snage i kapaciteta ka njegovom ostvarenju. Istovremeno nacionalni interes mora biti nad politička kategorija, a naročito mora biti izvan dnevne politike. Dnevna politika je suština političkog delovanja i na njoj se pravi razlika između političara i državnika. Državnik je po prilici odličan političar, ali političar ne mora biti ujedno i državnik. Razlika se pravi na teškim, složenim i dugoročnim odlukama koje ne moraju uvek biti jednostavne ali su u korist nacionalnih interesa.
Jedno od pitanja koje se umešalo u dnevnu politiku jeste eksploatacija rude jadarita odnosno litijuma i borata. Od 2021.godine svedočimo snažnoj kampanji sa ciljem da se Srbija jedina odrekne strateške komparativne prednosti u Evropi. Ono što je počelo kao legitiman zahtev u pogledu zabrinutosti na okolnosti životne sredine na kraju je postalo politikansko bojšte sa isključivim zahtevom – zaustaviti napredak Srbije. Širom Evrope je bilo zabrinutosti i straha po pitanju povratka rudarstva u Evropu ali nigde nije bilo toliko iracionalnih zahteva koji bi odbacili nauku i tehnoligiju. U Srbiji je na delu radikalizacija javnosti u cilju ignorisanja činjenica čime se direktno smanjuje poverenje u državu Srbiju, naše zakone i tehnička rešenja. Paušalne tvrdnje o uništenju vodo snabdevanja, sumpornoj kiselini, devastaciji poljoprivredne proizvodnje postale su deo političkog diskursa koji igra na iracionalni strah građana. Najopasnije od svega je što opozicioni politički akteri na svojim tviter nalozima saopštavaju da se nigde u Evropi „litijum ne kopa“. Nije jasna potreba da se iznosi tvrdnja koju je lako proveriti u nekoliko sekundi na interentu. U Češkoj se otvara rudnik Cinovec pored mesta Teplica na svega 40km od nemačkog grada Drezdena. Španija otvara rudnik San Hoze pored grada Kaseresa, u Finskoj je postrojenje za preradu u gradu Kokola. Zapravo ni jedan litijmsku rudnik, a ima ih 14 u Evropi, ne otvara se u pustarama već u okolini manje ili više naseljenih mesta. Eto argumenata da postoji bezbedna tehnologja i da su mnogi planirani litijumski projekti pored naseljenih mesta i da nema opasnosti.
Industrija povezana sa litijumom je već stigla u Srbiju, od panda automobila do fabrike najnaprednijih baterija ElevenEs u Subotici. Sa druge strane mnoge strane direktne investicije su zaobišle Srbiju jer je poslata poruka u vidu teranja stranih investicija. Dok Srbija gubi vreme sa lažnim dilemama, angažovanim novinarima i aktivistima raznih motiva prva rafinerija litijuma velikog kapaciteta počinje sa radom u nemačkom gradu Biterfeld-Volfen. U istoj toj Nemačkoj u planu su dva litijumska rudnika.
Evropa više ne želi da bude izložena nepouzdanim dobavljačima i onima koji bi snabdevanje pretpostavili geopolitičkim ciljevima. Geopolitičke tenzije koje narastuja sa Kinom usled njenog odnosa prema ruskom ratu u Ukrajini stvaraju sve manje poverenja na relaciji sa Evropskom unijom. Ova jedinstvena prilika za Srbiju da bude deo evropskog rešenja, pouzdan partner na svoju korist zaustavlja se otvorenim manipulacijama, dezinformacijama i agitacijom bez suštine. Rudarstvo nije apoteka ali nema većeg standarda održivog rudarstva od onog u Evropi. Novi zakon o kritičnim sirovinama usvojen od strane Evropske unije odnosi se na sve dobavljače koji žele da posluju na evropskom tržištu. Na našu sreću Srbija je upućena na evropsko tržište zbog svoje geografske, političke i ekonomske integrisanosti. Srbija
bi za svoj litijumskih rudnik mogla da obezbedi status evropskog strateškog projekta. Uspostavljen je čitav niz standarda koji zahtevaju ekološko, socijalno i ekonomski bezbedno rudarstvo u vidu sertifikata pod nazivom baterijski pasoš. U međuvremenu objavljen je nacrt Studije uticaja na životnu sredinu na kojoj su radili strani i domaći stručanjci koji imaju ime i prezime, svoje karijere, znanje i iskustvo. Godine naučne metodologije su uložene kako bi se pronašlo rešenje koje zadovoljava evropske kriterijume. Na kraju krajeva ko bi uzimao „prljav“ litijum koji se ne može staviti u baterije odnosno automobile koji se prodaju u Evropi.
Nažalost ni Evropska unija u koju se kunu opozicione perjanice u Srbiji nije im prihvatljiva garancija ukoliko vide priliku da zaustave napredak Srbije. Predsednica Narodne Skupštine Ana Brnabić je na konferenciji za štampu demontirala licemernu argumentaciju opozicionih politikanata koji su sedlali konja za multinacionalnu korporaciju. Oni koji su stvorili zakonski okvir za eksploataciju litijuma danas su najvatreniji zagovornici zabrane istog. Vratimo se na početak teksta, politika kreira i sprovodi nacionalni interes, a politikanstvo razgrađuje. Jedina debata koju treba voditi svoj fokus treba da ima na tehnološkom rešenju, a ne zabranama. Vidimo da je u Evropi moguće, dakle i u Srbiji je. Hoće li postojati odgovornost opozicionih političara ako Srbija propusti šansu? Šta ih briga u njihovo vreme je 726.000 ljudi ostalo bez posla.
Autor: Darko Obradović, autor studije Uticaj litijuma na stratešku bezbednost Srbije
Gosti "Info dana" Informer televizije bili su direktor "Srpskog telegrafa" Saša Milovanović, profesor dr Branko Nadoveza sa Instituta za noviju istoriju Srbije i Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku. Govorili su o odnosima Srbije i Egipta, kao i o nedavnom atentatu na bivšeg šefa države i aktuelnog kandidata za predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je da 2021. godine, kada je Rio Tinto završio sudiju opravdanosti, a ona bila u poseti Loznici, niko od građana nije došao da se žali na potencijalne opasnosti od rudnika litijuma, koji bi trebalo da se otvori u dolini Jadra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gosti "Info dana" Informer televizije bili su direktor "Srpskog telegrafa" Saša Milovanović, profesor dr Branko Nadoveza sa Instituta za noviju istoriju Srbije i Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku. Govorili su o odnosima Srbije i Egipta, kao i o nedavnom atentatu na bivšeg šefa države i aktuelnog kandidata za predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je veliki politički uspeh u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde su njena dva poslanika izabrana u četvoročlano parlamentarno telo koje nadzire rad nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Evropska unija prvi put je na visokom nivou otvoreno komentarisala mogućnost ujedinjenja Moldavije i Rumunije, nakon što je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Kišinjev ima pravo da sam odluči o svojoj budućnosti, uključujući i način na koji će postati deo EU.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Video igra GTA 6 ostvarila je prihod veći od 2,36 milijardi dolara za manje od 24 sata od početka prodaje. Prodato je čak 24,59 miliona digitalnih primeraka, čime je postavljen novi rekord u industriji zabave.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.