Krstić razbucao Borisa Tadića! Na izborima koje bi on organizovao, N1 i Nova S ne bi postojale!
Podeli vest
Reakcija Nebojše Krstića na intervju Borisa Tadića "Danasu", koju ovaj beogradski dnevnik nije želeo da objavi, objavljena je u listu Politika.
- U petak, 24. januara, u „Danasu” je objavljen intervju s Borisom Tadićem. (Pokušao sam da ovaj odgovor objavim u tom listu, ali sam odbijen, pa sam ga poslao „Politici”, koja je tradicionalno otvoren list.) Naslov pomenutog intervjua glasi: „Pređena je tačka bez povratka, sazrelo za generalni štrajk”. Sam naslov mi je privukao pažnju. Koliko ja znam, u Srbiji danas ne postoji nijedan ekonomski razlog za štrajk, a pogotovo ne za generalni. Ekonomski razlozi su po pravilu koren svakog štrajka zaposlenih ljudi, a pre nekoliko dana prosečna plata u Srbiji je prešla psihološku granicu od 100.000 dinara, imamo najvišu stopu privrednog rasta u Evropi, broj nezaposlenih je na istorijskom minimumu (što podrazumeva da je broj zaposlenih na maksimumu); po direktnim stranim investicijama smo bolji nego sve ostale zemlje regiona u zbiru. U Srbiji se podiže i gradi infrastruktura kao nikad ranije (ako krenem da nabrajam šta je sve u poslednjih desetak godina izgrađeno, od auto-puteva i pruga do kliničkih centara i bolnica, ovaj ionako predugačak tekst zauzeće ceo nedeljni dodatak „Danasa”). Sve su to opštepoznate činjenice, zato sam se i zapitao gde je tačno Tadić uočio pomenutu „zrelost” za generalni štrajk. U tekstu intervjua nema odgovora.
Lider Socijaldemokratske stranke Srbije Boris Tadić ide po svetu i lobira protiv iskopavanja litijuma u našoj zemlji, ali dočekao ga je šamar u vidu izjave lidera Ekološkog ustanka i samozvanog "ekološkog talibana" Aleksandra Jovanovića Ćute, koji je javno priznao da je upravo vlast kojoj je Tadić pripadao i dovela "Rio Tinto" u Srbiju.
Boris Tadić, bivši predsednik Srbije i lider vanparlamentarne Socijaldemokratske stranke, oglasio se na mreži Iks nakon propalog protesta u Beogradu i ponudio se da bude novi vođa opozicije.
12.11.2024
13:13
U okviru svoje elaboracije kritike demokratičnosti „režima”, bivši predsednik kaže kako se problem (nedostatka demokratije) ne može rešiti tako što vlast „koja više od decenije generiše korupciju i kriminal” ispuni bilo kakav zahtev.
- Pomislih kako Tadić možda ne zna da je opštenarodni nadimak nas demokrata „žuti lopovi”. I možda ne zna da to nije bez osnova. Možda je zaboravio da su iz naših, demokratskih, redova iznikli neki od najvećih korupcionaša i lopova u Srbiji, znači, ljudi koji su posle obavljanja državnih, pokrajinskih i lokalnih funkcija postali „teži” za milione i milione evra. Boris Tadić zna da ja znam da je on to za vreme svoje vlasti savršeno dobro znao, a zna i da u vezi s tim ništa nije preduzeo, osim što je to, ovlaš i izokola, pomenuo nekoliko puta na glavnim odborima DS-a, ali bez ikakvog efekta. Ako je to tako, a jeste, kako je Tadić živeo s kraljevima korupcije iz DS-a za koje je direktno bio nadležan, a evo, sada demonstrira koliko mu je, zaboga, nepodnošljiva ova „korumpirana vlast”? Sem ako sada ne računa na studente koji se u vreme korupcijskog mahnitanja DOS-a i DS-a nisu rodili ili su se igrali u pesku, pa ih je lako preveslati.
Nekadašnji predsednik Srbije, danas žestoki opozicionar, Boris Tadić ponovo landra po svetu u ključnim trenucima za našu južnu pokrajinu Kosovo i Metohiju.
Bivši predsednik Srbije i ljuti opozicionar Boris Tadić uživa i švrćka se po Brazilu za sve pare, što nije ništa čudno s obzirom na to da je išao i po Rumuniji dok su šiptari palili srpske svetinje na Kosovu i Metohiji.
31.10.2024
09:28
Foto: Ata images
Potom Tadić kaže: „Raspisivanje referenduma nudi vlast koja je svake izbore raspisala bez minimuma uslova za fer i slobodno glasanje.” Iz ovog sam zaključio da su izbori u vreme vlasti DS-a i Tadića imali maksimum uslova. Imam i predlog! Kad se obori Vučić (što će se desiti do Uskrsa, garant) da se vrate izborni uslovi koje smo imali 2012. Da se birački spiskovi iz digitalne vrate u papirnu formu, a da se iskopira medijska geografija od pre 12 godina, znači, da sve medije koje je vlast kontrolisala tada, kontroliše opet, a da opozicija dobije one koje je imala 2012, znači, da dobije TV KCN i Radio Fokus. Pretpostavljam da je Tadić ciljao upravo na te izvanredne izborne uslove. U toj konstelaciji maksimalnih uslova N1 i Nova S ne bi postojali, dodajem čisto kao podsetnik. Ko bi od predstavnika bivše vlasti prihvatio ovaj predlog? Zašto niko kad su to maksimalni uslovi? Ako niko, onda molim da prestanete s pričom o tome kako je došao zli Vučić i minimizovao vaše maksimalne izborne uslove. Baš kao što bi bilo korisno da svaki političar bivše vlasti pokaže koju je instituciju izgradio ili koja je funkcionisala pre nego što ju je Vučić destruirao. A kad smo kod demokratičnosti, bilo bi korisno da bivši predsednik objasni šta je tačno u njegovoj vlasti bilo demokratskije od ovog sad s obzirom na to da su u ono vreme i Tadića optuživali da o svemu odlučuje, da se za sve pita, da krši Ustav i da ne poštuje institucije, i to je radila ista galerija likova koja to već deceniju radi Vučiću. Te ličnosti, igrom slučaja, iste su one koje su 2012, nezadovoljne Tadićevom demokratičnošću, glasale za Tomu, a onda su se zaprepastile kad su ugledale Vučića. Ovih dana slavimo dvanaestogodišnji jubilej njihove zaprepašćenosti. Ko mi ne veruje, nek pogleda fajl „Vesna Pešić”.
Tadić dodaje da „režim” ne ume da se nosi sa studentskim protestima. „Prvi put u situaciji su da ne mogu da kontrolišu (protest) bezočnom propagandom i zastrašivanjem.” Ex, predsednik, kanda, ima slepo oko na bezočnu propagandu i zastrašivanje koje je iniciralo protest i koje ga usmerava i kontroliše. Ne primećuje da to rade određeni mediji koji, osim u Beogradu, ordiniraju i u Hrvatskoj i u Sarajevu, ali tamo u sličnim i gorim tragedijama ne provociraju građanski rat, ne organizuju višemesečne ulične hepeninge i ne lešinare bez ikakvog srama i mere. Kad u Hrvatskoj naoružani „branitelj” uđe u starački dom i pobije šestoro staraca ili kad drugi krene da kolje decu i nastavnike u osnovnoj školi, N1, Nova S ne targetiraju Milanovića i Plenkovića, ne vode kampanju „sistem ne funkcioniše”, ne promovišu nerede, ne lobiraju za koaliciju „Protiv nasilja”. Takvo ponašanje rezervisano je samo za Srbiju. Kako Tadić objašnjava ovaj fenomen?
„Studenti su pokrenuli ove proteste, njihova uloga je nemerljiva”, tvrdi Tadić, iako to naprosto nije istina. Proteste su pokrenuli isti oni koji su protestovali protiv poplava, migranata, kovida 19, vakcina, „Ribnikara”, litijuma i raznih drugih lakše zaboravljivih pojava. Znači, profesionalci. No, odaziv građana bio je katastrofalan.
Gori nego kad je Tadić onomad skupljao potpise za Vračar. Nigde žive duše. Morali su Đilasovi zaposleni lično da blokiraju raskrsnice i Stari most. I morale su drugarice opozicionarke da napadaju policajce ispred tužilaštva u Novom Sadu. Pa se onda neko dosetio da postoje stranački aktivisti i među studentima. I da NGO-i imaju svoje. Pa se to dizalo, nimalo spontano. Pa su „naša deca” ustala poneta saznanjem da postoji i zabava izvan interneta. I to samo njih tri do pet odsto od ukupnog broja studentske mladeži.
„Da bi se ispunili studentski zahtevi, ovi protesti ne smeju ostati samo studentski”, navodi vodu na svoju vodenicu Tadić.
Rad vodenice je legitiman, ali je meni i dalje nepoznanica koji su studentski zahtevi. Da li su zahtevi, ako još postoje, dati da bi bili ispunjeni ili da ne bi bili, kako bi postojao trajan alibi za ulične žurke? Bojim se da su zahtevi lignja koja, kad god vlast pokuša da je uhvati i ispuni, isklizne iz ruke i sakrije se u fluidnom oblaku „nepravde i nedemokratije” koju su „naša deca” prepoznala, što je Ivanki Popović, Majiću i Vladimiru Kostiću dalo hrabrost i kičmu, pa su s puno elana krenuli po Srbiji kako bi hrabrili maloletne đake da blokiraju škole i ulice.
Zato bi, tvrdi Tadić, bilo „licemerno podržavati blokade, a ne podržavati generalni štrajk”. Čitam baš izjavu Dragana Đilasa iz decembra 2009. Taksisti su, naime, tada najavili da će započeti štrajk sporom vožnjom sa četiri lokacije u Beogradu, pa im gradonačelnik Đilas poručuje, citiram: „Niko ne sme da blokira grad!” I onda dodaje da Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da preduzme mere i spreči blokadu Beograda. E, ali to su bila demokratska vremena! Danas, u vreme nedemokratskog Vučića, i Tadić i Đilas misle sasvim obrnuto. Na stranu to što je u vreme vlasti Tadića i Đilasa i uz pola miliona nezaposlenih, generalni štrajk bio daleko logičnija opcija nego danas.
„Studentski protesti bez preciznog političkog navođenja imaju svoju svrhu, ali ograničeni domet.” Ovde Tadić nudi sebe i svoj mastermajnd koji bi studentima mogao da bude na usluzi. Ali nema potrebe! Bivši počasni predsednik DS-a treba da bude spokojan.
Studentski protesti imaju vrlo precizno političko (i finansijsko) navođenje. Mnogo preciznije nego što Tadić može da ponudi. To dokazuje sinhronicitet akcija, odbacivanje prihvatanja zahteva, ograđivanje od svakog srpskog znamenja koje se makar i stidljivo pojavi na protestu, prihvatanje Kurtijeve i Piculine podrške i u tome da plenum, to tajno političko udruženje, ostane u ilegali i da za sve ovo vreme jedna jedina fotka ili frejm ne prodre u javnost, iako su akteri pripadnici generacije koja veći deo života provodi onlajn. Koji kuhar i koja kuharica su uspeli da disciplinuju „našu decu” na način na koji ni njihovi roditelji ne mogu, ostaje tema za istraživačko novinarstvo, ali uspeh to svakako jeste.
Foto: Foto: Informer
Ali Tadić je zabrinut. Konstatuje da je ovo „delikatan politički trenutak”. Zaključuje da od njega zavisi uspeh protesta. Zanima me šta je uspeh protesta. Šta je za studente, a šta za Tadića? Đilasa nema potrebe da pitam jer on je, kao što smo videli, protivnik blokade Beograda.
Tačka bez povratka, za Tadića, pređena je „nakon pokušaja ubistva studentkinje Sonje”. Incident koji pominje B. T. jeste povredio i ugrozio život devojci, ali ima li vozač ikakve veze s vlašću, strankama, politikom i studentima ili je iz nekog, još nepoznatog razloga, imao takav poriv da što pre prođe pored Pravnog da bi pokosio bilo koga ko bi mu se našao na putu? To još ne znamo. Imamo samo biografiju vozača, a ona ne ukazuje na ono što tvrdi predsednik SDS-a. Spekulacije kojima se Tadić pridružuje su dolivanje ulja na vatru emocija koje treba da povećaju izlaznost. Ako je to „precizno političko navođenje” koje on studentima nudi, kažem, ne treba da se trudi, pošto precizno lešinarsko navođenje 24 sata dnevno vrše „nezavisni” mediji. Na primer, kad vozilo, probijajući se kroz špalir ljubitelja demokratije i slobode, povredi psa, svi navezani na Šolaka i Đilasa „slučajno” zaborave da obaveste javnost da je u pitanju vozilo Hitne pomoći.
Boris Tadić zamera vlasti da je optuživala građane koji protestuju „da je krvava šaka simbol terorističke organizacije”. A odlično zna da Efraim Zurof nije vlast u Srbiji i da je to za Hamas i šaku činjenica. Pominje i srednji prst kao odgovor na krvavu šaku. Kaže da ta nepristojnost izaziva gnev građana. Ja bih ovim putem da podsetim Tadića, a i čitaoce „Danasa”, da je u tri požara u Novom Sadu (hotel „Putnik”, kafe „Kontrast” i kafe „Laundž”) živo zapaljeno ukupno 17 ljudi. To se dešavalo 2007, 2008. i 2012. Nijedan državni organ zadužen za nadzor nije odgovarao zbog tragedije, niti podneo ostavku. (Nemoj neko da prigovori da su ti spaljeni objekti bili privatni, jer i nad njima nadzor vrši država.)
Da je neko tada Tadiću, Bojanu Pajtiću ili Đilasu lepio krvavu šaku optužujući ih da su ubice i da su im ruke krvave, garantujem da bi ih to pogodilo i iznerviralo. Pa bi srednji prst lešinarima bio najblaža replika u odnosu na ono što političko lešinarenje inače zaslužuje.
Jedino stvarno ispunjenje zahteva, zaključuje Tadić, jeste smena ovog režima.
Kad je neko opozicionar logično je da uvek i u svakoj prilici traži smenu režima. Ex, predsednik, barem na papiru, nije opozicionar tipa Ćuta, pa se od njega očekuje više. Na primer objašnjenje situacije koja bi nastala kad bi mu se želja ispunila i kad bi ovaj režim sutra pao. Ko bi formirao vlast, kako, a da to bude na ustavan i zakonski propisan i demokratski način? Koja bi druga vlast imala legitimitet dobijen na izborima? To javnost zanima. To treba da objasni Tadić ili, ako on ne zna, kogod drugi. Jer čitava je furtutma zbog nedemokratičnosti, zar ne?" navedeno je u reakciji Krstića.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Socijaldemokratske stranke Srbije Boris Tadić ide po svetu i lobira protiv iskopavanja litijuma u našoj zemlji, ali dočekao ga je šamar u vidu izjave lidera Ekološkog ustanka i samozvanog "ekološkog talibana" Aleksandra Jovanovića Ćute, koji je javno priznao da je upravo vlast kojoj je Tadić pripadao i dovela "Rio Tinto" u Srbiju.
Udar Oružanih snaga Rusije hipersoničnom raketom „Orešnik“ ozbiljno je poljuljao spremnost Zapada da pošalje svoje trupe na teritoriju Ukrajine, piše kineski portal Sohu.
Skoro tri dana od kako je Informer otkrio da je serija "Radio Mileva", koja se emituje na Radio-televiziji Srbije (RTS), postala medijska platforma za prljavu blokadersku propagandu, bila su potrebna čelnicima javnog servisa da se oglase.
Prvi eliminisani takmičar najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona Marko Milovanović u Dominikansku Republiku je došao sa namerom da pobedi, ali je onda ekspresno došlo do bolnog otrežnjenja u vidu ispadanja.
Prvi takmičar koji je napustio Exatlon, najveći sportski rijaliti program na svetu, Marko Milovanović, bio je gost specijalne emisije na Informer televiziji, gde je govorio o boravku u Dominikanskoj Republici i iskustvu u takmičenju.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu, sukob između Sanje Kalinović i devojaka u Plavom timu ne jenjava i nikako ne mogu da pronađu zajednički jezik.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
U Srbiji će dana ujutru biti hladno sa slabim i umerenim, na jugozapadu i jugu ponegde i jakim mrazem, a tokom dana biće umereno do potpuno oblačno i malo toplije vreme.
Jeziva pucnjava dogodila se sinoć u jednom ugostiteljskom objektu u Dečanima, tri osobe su povređene i transportovane u bolnicu radi ukazivanja hitne medicinske pomoći.
Predsednik Slovačke Peter Pelegrini, premijer zemlje Robert Fico i predsednik parlamenta Rihard Raši, najavili su da Slovačka neće više vojno pomagati Ukrajini.
Ruski raketni napad Orešnikom na Ukrajinu signal je NATO-u da odustane od vojne podrške Kijevu, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute na konferenciji za novinare tokom posete Hrvatskoj, koju je uživo prenosila pres-služba Alijanse.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države imaju pravo da deluju protiv drugih zemalja ukoliko procene da postoji pretnja po njihovu bezbednost i ponovio da ga u takvim slučajevima ograničava isključivo sopstveni moral, a ne međunarodno pravo.
Glumac Enis Bešlagić oglasio se iz bolnice, gde je završio na preventivnim lekarskim pregledima pred početak nove turneje, čime je svojom objavom na Fejsbuku nakratko zabrinuo javnost.
Jedna saobraćajna nesreća dovoljna je da se sruši fasada i ogoli mračna strana ljudske prirode, a upravo je to tema domaćeg trilera "Saučesnici" koji od 14. januara stiže na velika platna.
Stiven Grejem, jedan od autora hvaljene Netfliksove serije "Adolescencija" ("Adolescence"), potvrdio je da je nastavak serije u razmatranju, iako je projekat prvobitno zamišljen kao mini-serija.
Agata Kristi je pravila otrove i smrtonosne koktele kako bi njene priče zvučale zastrašujuće uverljivo, upravo ta neobična kombinacija književnog dara i farmaceutskog znanja vinula ju je u večnost svetske književnosti.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar