AUTORSKI TEKST ZVEZDANA TERZIĆA: Svaku sezonu počinjemo sa minusom od 25.000.000 evra! Pandemija nas je izbacila iz koloseka i dovela do problema sa likvidnošću...
Generalni direktor Zvezdan Terzić u autorskom tekstu objasnio je šta sve čeka Crvenu zvezdu u budućosti, koje mere se moraju preduzeti, šta je sve neophodno za održivost sistema...
Ništa više neće biti isto! To su izgovorili prvi ljudi svetske i evropske kuće fudbala, Đani Infantino i Aleksandar Čeferin. Finansijske posledice virusa Covid-19 realno će moći da se procene tek kada pandemija prođe. Ali, ono što je već izvesno, jeste da je fudbalski sistem na globalnom nivou već sada pokazao sve svoje manjkavosti. Lopta je stala, stala je čitava fudbalska industrija.
Mnogi eksperti širom sveta analiziraju i predviđaju. Šta se to desilo sa evropskim fudbalom? I šta će se tek desiti?
Da li je moguće da zbog dva meseca pauze i najveći svetski klubovi donose odluke da se igračima umanje plate za period dok lopta miruje (Barselona čak 70 odsto umanjenje), ili da se plate za četiri meseca uopšte neće isplaćivati (Juventus). Klubovi imaju svoj finansijski plan prihoda, i na osnovu toga preuzimaju i obaveze. I sada, kada je stao priliv jer nema utakmica, klubovi ne mogu da ispoštuju ugovorima preuzete obaveze.
Ovo je dokaz da svi klubovi troše novac koji tek treba da zarade. Ovo je dokaz da i najveći klubovi nemaju finansijske rezerve da produže život kluba dva, tri meseca.
A svedoci smo da tek predstoje razgovori sa igračima da im se ugovori smanje i za budući period, jer se klubovi pripremaju za novi život sa manjim budžetima. Da ne pominjemo da je ogromna većina klubova inače već zadužena.
Glavni izvori prihoda su TV prava, ulaznice i sponzori, u manjoj meri i prihodi od transfera i bonusi od UEFA takmičenja. Sve lige Evrope insistiraju da se šampionati završe, zbog ugovora vezanih za televizijske prenose određenog broja utakmica. Nadamo se da će se nacionalna prvenstva nastaviti i završiti, i da klubovi neće ostati uskraćeni za ovaj izvor prihoda, mada smo već svedoci da mnogi vlasnici TV prava osporavaju plaćanja pojedinih rata iz ugovora.
Foto: Starsportphoto
Ono što se sada predviđa to je da će se utakmice u nastavku prvenstva igrati bez publike i u tom segmentu klubovi će pretrpeti velike gubitke. Ako se obistine predviđanja da će se i čitava naredna sezona igrati bez publike, to će biti veliki finansijski udarac na kasu.
Kompanije kao sponzori će sigurno da osete posledice najavljene ekonomske krize i normalno je očekivati da ogromna većina, smanjujući svoje troškove, prvo smanji rashode za reklamu. To je automatski manje novca od sponzora za sve klubove. Očigledno je da će u evropskom fudbalu biti znatno manje novca nego do sada, i da klubovi moraju da smanje troškove.
Kako će se sve ovo odraziti na poslovanje FK Crvena zvezda?
Crvena zvezda 85 odsto prihoda ostvaruje iz inostranstva i direktno je zavisna od finansijske situacije na globalnom nivou. Crvena zvezda nema strukturu prihoda kao ogromna većina klubova širom Evrope kojima su glavni prihodi od TV prava, ulaznica i sponzora. Crvena zvezda od televizije (1%), ulaznica (8%) i sponzora (21%), od čega inostrani sponzori 15% i domaći sponzori 6%, ostvaruje tek 30% svojih ukupnih prihoda. Zvezda najviše prihoduje od transfera fudbalera (40%) i bonusa od UEFA takmičenja (30%). Oba ova izvora su potpuno nesigurna i nepredvidiva. Pri tome, treba imati u vidu da su prihodi od TV prava, ulaznica i sponzora neto prihodi (nemate nikakvih troškova), a prihodi od transfera i UEFA bonusa su bruto prihodi (klub ima značajne troškove vezano za ove prihode):
B) Prilikom UEFA bonusa: premije igračima, troškovi organizacije utakmica, troškovi putovanja...
Iz ove kratke analize lako je zaključiti da je uvek bolje po klub kada u strukturi prihoda imate veći udeo od TV prava, ulaznica i sponzora, a manji udeo od transfera i UEFA takmičenja. Nažalost, Crvena zvezda nije u toj povoljnijoj situaciji.
Foto: Starsportphoto
S obzirom na to da se sada očekuje generalno manje novca, normalno je očekivati da će svi klubovi Evrope u okviru paketa ekonomskih mera i novih usklađivanja prihoda i rashoda, prvo smanjivati budžete za dovođenje igrača. Smanjiće se obim poslovanja u prelaznom roku. Svi će klubovi stegnuti kaiš. Ova mera će direktno da utiče na niže cene fudbalera u prelaznom roku. Analogno tome, automatski je manje interesovanje i za igrače Crvene zvezde, i neminovan je pad njihove cene na tržištu. Ako znamo da je prihod od prodaje igrača najznačajniji izvor prihoda našem klubu, i te kako imamo razlog da budemo zabrinuti. Dodatna briga je činjenica da u velikim ekonomskim krizama najviše stradaju male i srednje firme, najlakše prežive velike kompanije. Ta se formula prenosi i na fudbalski biznis.
Zašto napominjem da svi klubovi troše novac koji tek treba da zarade?
Ako neko u junu 2020. preuzme klub na nuli ali i sa nulom u kasi, a pred sobom imate sezonu koja će da vas košta 30 miliona evra (da biste ostvarili sportske rezultate - osvajanje titule i eventualni plasman u Ligu šampiona ili Ligu Evrope, da biste uložili u igrače koje kasnije možete i da prodate...), a pošto nemate redovne mesečne prihode od ulaznica i TV prava (osim od sponzora koji daju pet miliona evra), i samo čekate prihod od eventualnih transfera narednog leta i od eventualnih UEFA bonusa, vi ste u startu u minusu 25 miliona evra.
U slučaju da narednog leta ostvarite izvanredne rezultate (plasirate se u Ligu šampiona i dobijete 16 miliona evra, prodate ulaznice za četiri miliona evra i realizujete transfere igrača u vrednosti od 10 miliona evra), vi ćete sav prihod morati da utrošite na sezonu koja je iza vas. Na taj način ćete opet ući u sezonu u kojoj imate samo sigurne rashode. To znači da vi svake godine trošite novac koji bi tek trebalo da zaradite. Klub u suštini živi na kredit.
Foto: Starsportphoto
Ne smemo da zanemarimo i dodatni problem koji je Crvena zvezda imala u vidu nasleđenog duga koji smo morali da u hodu otplaćujemo iz tekućeg poslovanja. Ako smo juna 2014. godine preuzeli klub sa dugom od 60 miliona evra i praznom kasom, a za narednu sezonu vam je tada bilo potrebno 15 miliona, a pri tome nemate očekivane prihode osim pet miliona evra od sponzora, računajte da ste u junu 2014. bili zaduženi ne 60, nego 70 miliona. Da ne pominjem ogromna ulaganja u infrastrukturu da bismo doveli u red stadion za odigravanje UEFA utakmica, kao i uslove za rad prvog tima i omladinske škole.
Vremenom, kako su rasli zacrtani sportski ciljevi, tako su rasli i godišnji rashodi. Crvena zvezda je dve godine zaredom bila učesnik Lige šampiona sa najmanjim budžetom od svih učesnika. Pri tome, treba imati u vidu da smo na tom putu pobeđivali klubove koji su imali mnogo veće budžete od nas - Krasnodar 90 miliona evra, Salcburg 100, Kopenhagen 80, Jang bojs 65... Sada smo u realnoj dilemi: da li da smanjimo ionako mali budžet, i koliko će to smanjenje uticati na sportske rezultate i buduće prihode.
Prihodima koje ostvarimo u septembru plaćamo sezonu iza nas. Jer, da bismo došli do te LŠ, mi smo već potrošili 30 miliona evra. Ne počinjemo mi sezonu sa punom kasom, sa novcem koji je potreban da se finansira tekuća sezona. Imamo pet miliona evra od sponzora, a potrebnu razliku od 25 miliona mi plaćamo kada novac zaradimo, a to je unazad. To je ponovo potvrda da klubovi troše novac koji bi tek trebalo da zarade.
Slično je svuda u Evropi. Većina klubova Serije A je kod poslovnih banaka već eskontovala svoja TV prava za sezonu 2020/21. i potrošila novac unapred. Ako dođe do problema sa TV pravima, može da bude ozbiljan problem između klubova i banaka. Videćemo rasplet. Svedoci smo da je sada problem sa likvidnošću i u najvećim klubovima. Imaju rashode, a prihode tek treba da ostvare. Nema utakmica, nema ni prihoda. Njihova prednost je što su njihovi budući prihodi ipak izvesniji nego naši.
Ako bi došao neki vrhunski finansijski stručnjak i analizirao situaciju u klubu, rekao bi vam jednostavno: Moraćete da usaglasite plan prihoda i plan rashoda, odnosno morate da planirate sezonu sa pet miliona evra koliko vam je siguran prihod od sponzora. Hajde da zanemarimo da smo bili pritisnuti nasleđenim dugovima i da nismo videli ni tih pet miliona, jer su odlazili na stare obaveze i dobijanje licence, postavljamo pitanje: Kako da ostvarimo sportske rezultate sa pet miliona evra? Kako da sa pet miliona formiramo tim koji može da bude prvak, a potom i da uđe u Ligu šampiona? Kako da se zadovolje ambicije ogromnog broja Zvezdinih navijača koji su, s obzirom na budžet, potpuno nerealne?
Foto: Starsportphoto
Mora se rizikovati! Mi smo upravo ogromnim rizikovanjem, ali i vizionarskim načinom poslovanja uspeli da ni iz čega osposobimo klub da osvoji četiri titule, učestvuje jednom u Ligi Evrope i dva puta u Ligi šampiona. Da smo čekali da prvo obezbedimo novac, pa posle toga da gradimo tim, nikada ne bismo napravili ove rezultate. Nismo mogli da čekamo da nam novac padne sa neba da finansiramo klub. Krenuli smo iz ogromnog minusa. Imali smo viziju, hrabrost, energiju i znanje. Rizikovali smo i uspeli. Dovodili smo igrače i rizikovali, napravili smo tim, napravili smo sportske rezultate, sportski rezultati postali su generator velikih prihoda. Točak se zakotrljao.
Sada nas je ova pandemija izbacila iz koloseka i dovela do trenutnog problema sa likvidnošću, ali mi ćemo i te probleme da prevaziđemo, kao i mnogo puta ranije. Imali smo plan prihoda u zimskom prelaznom roku koji se nije realizovao zbog pandemije. Imamo i plan za letnji prelazni rok koji ćemo sada revidirati kao normalnu posledicu svega navedenog. Pratimo situaciju u Evropi, radimo i prestrojavamo se u hodu.
Ova vanredna situacija je velika škola za sve nas. Ubeđen sam da ćemo kao klub iz svega ovoga da izađemo pametniji, jači i organizovaniji. Pre svega moramo da za 30% smanjimo ukupne rashode na godišnjem nivou, ali izbalansirano, da smanjenje u većoj meri ne bi ugrozilo sportske rezultate i očekivane prihode. Došao je trenutak da kao što smo već jednom uradili, napravimo dva koraka unazad, da bismo u nekom narednom periodu mogli da napravimo pet koraka unapred. Idemo dalje pažljivo, sa jasnim planom i čvrstom idejom.
Cena uspeha će biti težak rad, posvećenost poslu i odlučnost da Crvenu zvezdu održimo tamo gde joj je i mesto. Na vrhu!
Generalni direktor Crvene zvezde kaže da će za šampiona Srbije veliki finansijski udar biti igranje bez navijača i kada se šampionat nastavi nakon prekida usled nandemije koronavirusa
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni direktor Crvene zvezde kaže da će za šampiona Srbije veliki finansijski udar biti igranje bez navijača i kada se šampionat nastavi nakon prekida usled nandemije koronavirusa
Muzička zvezda Jelena Karleuša još jednom je jasno i bez zadrške stala uz Aleksandra Vučića, ističući da su rezultati koje Srbija ostvaruje, od rasta plata i penzija do izgradnje puteva i jačanja međunarodnih odnosa, razlozi zbog kojih smatra da on zaslužuje priznanje.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, da opozicija gubi izbore, i to ne malom razlikom, s obzirom na to da mržnja i potcenjivanje sopstvenog naroda nikada ne mogu pobediti rad i stabilnost.
Na Gradskom trgu u Valjevu uzalud su postavljeni bina, ozvučenje i propagandni štandovi jer je narod još jednom jasno pokazao šta misli o blokaderskom teroru – na skupu u njihovoj organizaciji jedva se, i to u piku, okupilo 723 učesnika.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" bio je gost u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, gde je raskrinkao udare na Srbiju, prljavi novac upumpan iz inostranstva i strašnu kampanju laži koja se protiv njega i njegove porodice vodi!
Mateji Nikoliću nije bilo dovoljno što je kukavički fizički nasrnuo na mladu majku i aktivistkinju SNS-a usred Niša, pa je otišao korak dalje u svojoj sramoti. Ovaj siledžija se samo par dana nakon privođenja bez trunke srama pojavio na skupu blokaderske liste u Nišu.
Bivša takmičarka Exatlona Rada Đorđević ogorčena je zbog diskvalifikacije Mensura Ajdarpašića, za koju kaže da je namerno isprovocirana od strane Crvenog tima.
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Penzionerka iz Zagreba tvrdi da je za pet minuta vožnje taksijem u Zadru platila 70 evra, umesto ranijih 10, te je pozvala nadležne da reaguju na njen slučaj.
Modeli "suzuki es-iks-for", "dačija daster" i "škoda oktavija", sa pogonom na sva četiri točka i cenom do 5.000 evra, izdvajaju se kao povoljne opcije na tržištu polovnih automobila za vožnju u zimskim uslovima.
Više hiljada vernika iz svih krajeva Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i drugih zemalja regiona od 3. oktobra sve do danas pohodilo je crkvu Svetog Pantelejmona u Lučini kod Kruševca i celivalo čestice mošti Svetog Nektarija Eginskog.
Nakon nestanka Petra Ilića (73) iz Svilajnca u španskoj Esteponi, njegov blizak prijatelj Slaviša Marković otkrio je detalje događaja i potrage koja i dalje traje, dok je porodica angažovala privatnu detektivsku agenciju.
Stravična saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubio motociklista D. L. (22) dogodila se u sinoć u samom centru Beograda, u Ulici Kralja Milana kod broja 31.
Šest osoba bliskih jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi uhapšeno je nakon tuče ispred noćnog kluba u Nikšiću, u kojoj su povređena dvojica muškaraca.
Dvojica muškaraca M. Š. (41) i Lj. O. (53) uhapšena su nakon porodične svađe u jednom selu na području Žabljaka, a policija je tokom intervencije u automobilu M.Š. pronašla revolver "magnum 357" sa šest metaka.
Mađarska planira da smanji isporuke ruske nafte i gasa, ali priznaje da ne može uskoro da ih se odrekne, izjavio je premijer Peter Mađar, istakavši da će vlada raditi na smanjenju energetske zavisnosti od Moskve.
Pripadnici specijalne jedinice "Timur", Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine (DIU) neutralisali su dve grupe ruskih specijalaca na zaporoškom pravcu. Operaciju je saopštila ukrajinska vojna obaveštajna služba, a tokom akcije zarobljen je i jedan ruski vojnik.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski vraća Ukrajinu u primitivni sistem prvobitnih ljudskih zajednica koristeći reč "vođa" umesto "predsednik", kao odgovor na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa o potrebi promene vlasti u zemlji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Oko 100 od 174 putnika aviona kompanije "Flajdubai", u kojem je 30. septembra sprečen pokušaj terorističkog napada, priprema kolektivnu tužbu protiv avio-kompanije i ministarstava saobraćaja Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata vrednu više desetina miliona dolara, objavio je izraelski poslovni list Kalkalist.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Prema saznanjima Marka Gurmana iz Blumberga, Epl krajem oktobra planira dva talasa predstavljanja novih uređaja u hibridnom formatu, uz onlajn prezentaciju i okupljanje novinara uživo, dok sama kompanija zasad nije zvanično potvrdila datume, cene, ni konačan dizajn.
Ako tražite sobnu biljku koja se izdvaja iz mase, menja izgled tokom dana i oprašta vam i poneku grešku u nezi, vreme je da kupite oksalis - lažnu detelinu koja osvaja na prvi pogled.
Jesen je godišnje doba u znaku udobnosti, zemljanih tonova i bundeve. Ne čudi zato što je jedan od najnovijih i najpopularnijih trendova na TikToku upravo "pumpkin spice latte" boja kose.
Blistavi ekrani u salonima tehnike mame nas živim bojama i savršenom oštrinom, ali kada taj isti televizor unesemo u dnevnu sobu – magija često nestaje. Evo zašto nas radnje svesno dovode u zabludu i kako da povratite vrhunski kvalitet slike.
Pevač Boban Rajović oglasio se povodom skandala koji je izbio nakon što se na društvenim mrežama pojavio skaradan snimak na kojem Jakov Jozinović izvodi ustašku pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Pevač Igor Kostić, poznatiji kao Igor X, priznao je da je svojevremeno, zarad publiciteta, plasirao priču da je radio kao žigolo, iako, kako tvrdi, nikada nije naplaćivao seksualne usluge.
Pevačica Zorica Brunclik i muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš otvoreno su govorili o odnosu, ljubavi i ljubomori, a tom prilikom dotakli su se i pop dive Jelene Karleuše.
Urednica rubrike Džet-set na našem portalu Milica Stanimirović govorila je u "Nacionalnom dnevniku" na televiziji Pink o slučaju pevača Jakova Jozinovića, koji se našao na meti kritika nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kom peva pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.