• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Izvor: Informer.rs

26.08.2022

10:05

PAMTIMO ZLATA, BRUKANJA, ALI I SKANDALE! DANILOVIĆEVO POSTERIZOVANJE SABONISA, SALETOVA TROJKA HRVATIMA! Mokini “moskitosi” najgori ikada, a ko da zaboravi MILIČIĆA I “JE*AĆU MU KEVICU”! (VIDEO+FOTO)

Starsportphoto©/Insider Pedja Milosavljević/Tanjug Dimitrije Goll/Printscreen

Košarka

PAMTIMO ZLATA, BRUKANJA, ALI I SKANDALE! DANILOVIĆEVO POSTERIZOVANJE SABONISA, SALETOVA TROJKA HRVATIMA! Mokini “moskitosi” najgori ikada, a ko da zaboravi MILIČIĆA I “JE*AĆU MU KEVICU”! (VIDEO+FOTO)

Podeli vest

Krenulo je odbrojavanje. Još malo vremena preostalo je do početka Evropskog prvenstva u košarci.

Srpska košarka na EP počev od Dude, preko Karija i Žoca, do Saleta Nacionalea na klupi…  Sve je počelo od pucanja sankcija 1995. godine, kada su se posle tri godine izgnanstva naši košarkaši tada pod imenom Jugoslavija vratili takmičenjima.

Pamtimo zlata, brukanja, ali i skandale no, krenimo redom…

 
1995. GRČKA – ZLATO

 

Prvu utakmicu na Evropskom prvenstvu 1995. godine naša reprezentacija je igrala sa domaćinom Grčkom pred oko petnaest hiljada navijača. U veoma napetoj i uzbudljivoj utakmici Jugoslavija je pobedila (84:80) što domaći navijači nisu mogli da prihvate te su do kraja turnira navijali za sve naredne protivnike.

Naredna dva kola u grupi protiv reprezentacije Litvanije (70:61) i Italije (87:74), igrači Dušana Ivkovića mnogo lakše su rešili u svoju korist. Time su obezbedili sebi prvo mesto u grupi što su samo potvrdili mečevima protiv Švedske (85:58), Izraela (72:59) i aktuelnog prvaka Nemačke, koja nije bila ni približno jaka kao na prethodnom prvenstvu (92:79).

U četvrtfinalu SR Jugoslavija je istim tempom nastavila izbacivši Francusku (104:86). Zahvaljujući toj pobedi rezervisana je karta za Olimpijske igre naredne godine u Atlanti.

Ono što je u tom trenutku bilo značajnije jeste zakazani ponovni duel između Jugoslavije i Grčke u polufinalu.

Utakmicu je obeležila negativna atmosfera sedamnaest hiljada domaćih navijača uperena prema našim košarkašima. Za razliku od premijernog duela, Jugoslavija je držala stvari pod kontrolom uprkos pritiscima na sudije i svela protivnika na samo 52 poena (60:52).

 
Grci verbalno napali Dudu Ivkovića, a fizički nasrnuli na njegovu suprugu

 

Ponašanje publike „preuzeli“ su novinari na konferenciji posle meča verbalno napadajući trenera Ivkovića optužbama i nepristojnim pitanjima, a njegovu suprugu, koja se nalazila na tribinama, su i fizički napali.

U finale su otišle SR Jugoslavija i Litvanija, koja se na međunarodnu košarkašku scenu, samostalno, vratila bronzanom medaljom sa Olimpijskog košarkaškog turnira 1992. godine.

Istorijsko finale Evrobasketa 1995. godine, jedno od najčuvenijih svih vremena, obeleženo je dešavanjima kako na terenu tako i van njega. Utakmicu su obeležile varnice između igrača, gromoglasno navijanje grčkih navijača pristalica Litvanije, 41 poen Aleksandra Đorđevića (šut za tri poena: 9/12), zakucavanje Danilovića preko Arvidasa Sabonisa i odbijanje litvanskih igrača da se vrate u igru.

Litvanci skandalozno napustili teren! Jedva se vratili i završili finale!

Nezadovoljni suđenjem, reprezentativci Litvanije u 38. minutu predvođeni Marčuljonisem izašli su sa terena ne želeći više da igraju. Uprkos vođstvu, naši igrači su prišli Litvancima i nagovarali ih da nastave utakmicu.

Utakmica je, ipak, završena, a Jugoslavija je osvojila titulu prvaka Evrope rezultatom 96:90.

 

Hrvati sišli sa postolja! Od tada ih prati nesreća!

 

Pečat svim skandalima udarili su trećeplasirani košarkaši Hrvatske koji su otišli sa podijuma čim su Jugoslovenski igrači pozvani da prime medalje i odslušaju svoju himnu.

Po povratku, košarkaše je u Beogradu dočekalo više od sto hiljada ljudi kako bi zajedno proslavili sjajni povratak na međunarodnu scenu.

Doček ispred Narodne skupštine organizovan 3. jula postao je kasnije tradicionalni način proslavljanja svih značajnih sportskih uspeha u zemlji.

 

1997. ŠPANIJA - ZLATO

 

Godine 1997, aktuelni evropski šampioni smešteni su u grupu C uz domaćina Italiju, Poljsku i Letoniju. Iako bez Divca, naša reprezentacija je i dalje važila za prvog favorita. 

Pored očekivanih pobeda protiv Poljske (104:76) i Letonije (108:89) dogodio se poraz od Italije predvođene Gregorom Fućkom (74:69) koji su time zapretili Đorđeviću i saigračima na njihovom putu do odbrane titule. 

S obzirom da je izmenjen sistem takmičenja, prve tri ekipe iz ove grupe oformile su zajedničku novu grupu sa ekipama iz grupe D: Španijom, Hrvatskom i Nemačkom.

Nakon glatke pobede nad Nemačkom (88:73) usledio je dugo očekivani duel sa sada bivšim sunarodnicima, reprezentacijom Hrvatske, prvi nakon raspada zemlje. Utakmicu su obeležili nervozna igra reprezentacije SR Jugoslavije i vođstvo hrvatske selekcije do pred sam kraj meča od jednog poena razlike (61:62). Do kraja su ostale još tri sekunde. 

DA SE ZNA: Najveći rivali Hrvati i – Španci

Što se najvećih rivala kroz istoriju na Evropskim prvenstvima tiče, to su bez sumnje Hrvatska i Španija.

Pobede protiv ove dve reprezentacije su najslađe, a pamte se one iz 1997. Kada je Srbija trojkom Saše Đorđevića u Barseloni u poslednjoj sekundi srušila selekciju “Lijepe njihove” 64:62. 

Ovo su utakmice sa Hrvatima i “furijom” na EP od 1995. Godine:


1997 - SR Jugoslavija - Hrvatska 64:62  
2001 -  SR Jugoslavija – Hrvatska 80:66   
1997 -  SR Jugoslavija - Španija 79:70   
1999 -  SR Jugoslavija - Španija 77:63   
2001 -  SR Jugoslavija - Španija 78:65   
2003 -  Srbija i Crna Gora – Španija 67:75   
2005 -  Srbija i Crna Gora - Španija 70:89   
2009 -  Srbija - Španija 66:57   
2009 -  Srbija – Španija 63:85   
2011 -  Srbija - Španija 59:84   
2013 -  Srbija - Španija 60:90  
2015 -  Srbija – Španija 80:70   

U tom trenutku loptu prima Aleksandar Đorđević na početku terena i trči prema protivničkom košu da bi uz skok - šut, postigao trojku koja je rešila pitanje pobednika za 64:62. Na skoro isti način je to učinio kao 1992. godine u Istanbulu kada je doneo titulu prvaka Evrope Partizanu protiv Huventuda. 

Posle tog meča, savladana je Španija sa devet poena razlike (79:70). U eliminacionoj fazi Jugoslavija se, ponovo, treću godinu uzastopno, susreće sa Litvanijom. 

Na ovo prvenstvo Litvanija je došla u znatno izmenjenim, podmlađenom sastavu, pa je i izostala neizvesnost za razliku od prethodna dva susreta (75:60). 

U polufinalu, redovne mušterije, Grci, pružili su solidan, ali nedovoljan otpor, pa su, ponovo, poraženi od „Plavih” košarkaša rezultatom 88:80. 

U finalu je čekala Italija, tim koji je ukazao na svoju dobru igru već na početku turnira. Prilika za osvetu tog jedinog poraza na prvenstvu je pametno iskorišćena, suparnik sveden na samo 49 poena, a da, pritom, nijednom nije bio u vođstvu, je morao položiti oružje i priznati nadmoć ekipe koja drugi put uzastopno postaje prvak Starog kontinenta. 

Od reprezentacije se, posle prvenstva, oprostio dugogodišnji centar Zoran Savić čiji je doprinos, posebno u finalu, bio nemerljiv.

 
1999. FRANCUSKA - BRONZA

 

Godine 1999, neposredno posle bombardovanja SR Jugoslavije, nastup njene košarkaške reprezentacije bio je pod znakom pitanja, ali ona ipak odlazi na Evrobasket u Francusku. 

Da bi pomogli, relativno, novoj selekciji, u ekipu su se vratili Danilović i Divac, a njima su se pridružili debitanti sa grčkim pasošima Milan Gurović i Predrag Stojaković. 

U najlakšoj grupi na prvenstvu, sa skorom od 3-0, otišlo se u narednu fazu. Redom su pobeđene Izrael (81:61), Makedonija (83:68) i domaćin Francuska (63:52).

U drugoj fazi se nastavilo istim tempom protiv Slovenije (71:66) i Španije (77:63) sve do neočekivano lakog poraza od Rusije (76:68). Uprkos tom porazu, u četvrtfinale se otišlo sa prvog mesta. 

U četvrtfinalu, bez problema, savladana je Nemačka (78:68). Na pohodu ka trećem uzastopnom zlatu SR Jugoslaviju je zaustavila Italija koja je uzvratila za poraz iz 1997. godine i rezultatom 71:62 prošla u finale.

U ovom polufinalu selekcija SR Jugoslavije nije nijednog trenutka bila blizu preokreta, a na poluvremenu je gubila i sa 14 poena razlike, Na kraju, naši igrači su morali da se zadovoljie bronzom protiv ponovo Francuza (74:62) i tako su nastavili niz medalja.

 
2001. TURSKA - ZLATO

 

Iako dve godine bez zlatne medalje Jugoslavija, na čelu sa Pešićem koji je dao značajnu ulogu igračima kao što su Stojaković, Gurović i Jarić, važila je za jednog od favorita. 

Kapiten ekipe je ostao Dejan Bodiroga, a pozvani su i igrači iz domaće lige poput Veselina Petrovića i Dejana Milojevića uz Rakočevića koji je od ranije reprezentativac.

Foto: starsport

Predrag Stojaković

Grupnu fazu SR Jugoslavija je završila na prvom mestu bez ikakvih problema. Prvo je pobeđena Hrvatska (66:80), koja je napravila smenu generacija, a zatim Estonija (113:58) i Nemačka (86:73) za koju je po prvi put nastupan NBA as, a kasnije i najbolji strelac Evropskog prvenstva u Turskoj, Dirk Novicki. 

U četvrtfinalu je savladana Letonija (114:78), a prvi pravi test je trebalo da bude meč sa Španijom u polufinalu. Međutim, raspucani Stojaković i odlični Predrag Drobnjak u trećoj četvrtini, nije dozvolio Špancima da priđu te su Gasol i njegovi saigrači zaustavljeni (78:65). 

U finalu, Jugoslavija je igrala sa domaćom Turskom koju je pratila ogromna podrška sa tribina. Kako god, Turcima to nije pomoglo, a SR Jugoslavija je postala prvak Evrope treći put u četiri, zadnja, učešća (78:69). Prema mišljenjima mnogih košarkaških kritičara, ova reprezentacija SR Jugoslavije bila je jedna od najdominantnijih na nekom prvenstvu. 
Stojaković je proglašen za najkorisnijeg igrača prvenstva.

 
2003. ŠVEDSKA – 6. MESTO

 

Posle titula prvaka Evrope i sveta, došlo je vreme za promene, kako u igračkom, tako i u selektorskom pogledu. 

Svetislava Pešića na mesto selektora zamenio je tadašnji strateg Partizana Duško Vujošević, od reprezentacije se oprostio Vlade Divac, dok je Dejan Bodiroga posle sedam vezanih godina boravka u reprezentaciji, te vrlo iscrpljujuće sezone u Evroligi, zatražio godinu pauze od nacionalnog dresa. 

Vujošević se oslanjao na uglavnom igrače iz domaćeg šampionata. U sastav je uvrstio mladog Kostu Perovića, dugogodišnjeg glavnog igrača FMP Železnika, Ognjena Aškrabića i manje više anonimnog Dušana Vukčevića tada košarkaša Montepaskija. S obzirom na to da je osvajanjem titule Svetskog prvaka obezbeđeno bilo učešće na Olimpijskom košarkaškom turniru 2004. godine ovo prvenstvo poslužilo je kao prilika da se pruži šansa nekim drugim igračima i da se, eventualno, nastavi niz osvajanja medalja koji je trajao od Evrobasketa 1995. godine. 

Foto: Starsportphoto

Duško Vujošević

Pod novim imenom, Srbija i Crna Gora, debitovala je protiv Rusije porazom (80:95). Usledila je pobeda protiv domaćina (78:68). Poslednji meč u grupi protiv Španije potvrdio je da stvari ne idu kako treba. 

U meču prepunom nervoze, "Plavima" nije pomogla ni sjajna partija prve zvezde Peđe Stojakovića koji je ubacio 25 poena, pa je Španija uspela da se revanšira za poraz iz polufinala prošlog prvenstva, rezultatom 75:67. Kao trećeplasirana u grupi Srbija i Crna Gora prošla je u osminu finala, a tamo se susrela sa vicešampionima sa prošlog Evrobasketa, selekcijom Turske. 

U triler završnici, zahvaljujući odličnom Predragu Drobnjaku ostvarena je pobeda 80:76. Već u četvrtfinalu pretrpljen je težak poraz od Litvanaca koju su do drugog trijumfa u istoriji nad selekcijom Srbije/Jugoslavije predvodili Ramunas Šiškauskas sa 27 poena i jedan od najboljih plejmejkera u istoriji ove zemlje Šarunas Jasikevičijus sa 11 asistencija do konačnog rezultata 98:82. 

U razigravanju od pete do osme pozicije prvo je pobeđena Rusija sa 86:77, a zatim je usledio i poraz od Grčke 72:64, pa je zauzeto dosta razočaravajuće šesto mesto. 

I na ovom šampionatu se nastavilo sa ispadima na relaciji igrač - selektor. 

 
Koturović isprozivao selektora: Vujošević je grobar srpske košarke!

 

Novi skandal dogodio se odmah po završetku prvenstva, kada je Dejan Koturović nazvao selektora Vujoševića „grobarom srpske košarke”. 

Koturović je izneo i podatak da, skoro, nijedan košarkaš nije bio zadovoljan izborom selektora, te na kakav se način isti birao.[19]

 
2005. SRBIJA I CRNA GORA – BEZ PLASMANA!

 

Dve godine kasnije Beograd je po treći put domaćin Evrobasketa. Računajući na prednost domaćeg terena i odziv svih igrača selektoru Željku Obradoviću, cilj je bio zlatna medalja. 

Na samom startu Španija je lako savladala Srbiju i Crnu Goru (70:89) i to bez prve zvezde Pau Gasola koji je mečeve svoje reprezentacije posmatrao sa tribina. Ovo je, ujedno, bila četvrta uzastopna pobeda Španije nad „Plavima”. 

Do kraja grupne faze, očekivano su ostvarene pobede protiv Izraela (93:77) i Letonije (82:67). 
U osmini finala naišao je šokantan poraz od Francuza (71:74) u susretu gde su košarkaši Srbije i Crne Gore vodili i sa 10 poena razlike. 

Skandalozna eliminacija od Francuza i nezapaćena pres konferencija Željka Obradovića!

Posle ovog šokantnog poraza i eliminacije Željko Obradović je dao ostavku, a na pres konferenciji, kao glavne razloge rane eliminacije sa prvenstva, naveo je lošu atmosferu u samom timu, kao i činjenicu da nekolicina igrača, još od Olimpijskih igara 2004. godine, nije pričala između sebe.

Posle ovog Evrobasketa od reprezentacije su se oprostili: Dejan Bodiroga, Dejan Tomašević, Vlado Šćepanović i Željko Rebrača koji zbog srčanih problema brzo završava i igračku karijeru.


2007. ŠPANIJA – NAJGORE IKADA 14. MESTO!


Godine 2007, Srbija prvi put nastupa pod tim imenom na Evrobasketu 2007. godine u Španiji pošto se kao Srbija i Crna Gora kvalifikovala preko Mundobasketa 2006. godine.

Prvi trener samostalne Srbije bio je Zoran Slavnić, ujedno i jedini ozbiljan kandidat za „užarenu” selektorsku klupu. Moka se odlučio na, očekivanu, smenu generacija, pa je u tim uvrstio i neke dvadesetogodišnjake koji su osvojili titulu prvaka Evrope za igrače do 20 godina, nekoliko meseci pre samog, seniorskog, Evrobasketa. U timu je bilo čak šest dvadesetogodišnjaka, a to su: Miloš Teodosić, Stefan Marković, Novica Veličković, Nemanja Aleksandrov, Dragan Labović i Milenko Tepić. 

Za kapitena je izabran jedini igrač sa 30 godina i najiskusniji u timu po broju mečeva Milan Gurović. 

 

Pored njega jedini igrač koji je još osvajao titule sa početka dvadeset prvog veka bio je Marko Jarić. Za prvu zvezdu tima izabran je Darko Miličić jedini igrač u ovom sastavu iz NBA-a. 

Sa prosekom godina 22,3 Srbija je bila ubedljivo najmlađa selekcija na turniru, a ne samo to, već je ovo i najmlađa selekcija sa najvećim brojem debitanata u istoriji Evropskih košarkaških prvenstava. 

Zoran Slavnić je polagao veliku nadu u svoj mladi tim, pa je dodelio reprezentaciji i nadimak „Moskitosi”. 

Ambicije nisu bile nerealne. Niko nije pričao o osvajanju neke od medalja već je, kao primarni cilj, postavljeno zauzimanje jedne od prvih šest pozicija kako bi se izborio nastup na Olimpijskom košarkaškom turniru 2008. godine. 

Foto: Starsportphoto

Moka Slavnić

Međutim, „Moskitosi” su bili isuviše neiskusni da se nose sa reprezentacijama Rusije i Grčke. 

U prvom meču Grupe A, protiv Rusije, na kraju je izbegnuta katastrofa pošto su Rusi, predvođeni nezaustavljivim Andrejem Kirilenkom (24 poena i 12 skokova) naneli poraz od "samo" osam poena razlike 65:73. Usledio je izuzetno težak meč sa aktuelnim prvacima Evrope - Grcima. Mlada ekipa Srbije zaigrala je mnogo bolje negoli u prvom meču, posebno u odbrani. Plejmejkeri su preuzeli košgetersku odgovornost (Marko Jarić i Miloš Teodosić meč završili sa po 18 poena), a koliko je meč bio "tvrd" govori podatak da je treću četvrtinu Grčka rešila u svoju korist rezultatom 9:7!? 

Miličić i Erceg odlično su kontrolisali skok, ali je sudijska trojka Fabio Faćini (Italija), Virdžinijus Dovijavičijus (Litvanija) i Stelan Banika (Rumunija) olako dosuđivala „Helenima” prekršaje i dovela ih na korak od pobede. 

Da se ta pobeda, još malo, prolongira, potrudio se kapiten Milan Gurović koji pri rezultatu 56:53 za Grčku pogađa trojku sa desetak metara, od table, za produžetak. 

 
Epsko vređanje sudija Darka Miličića posle poraza od Grčke

 

U produžetku sudijski kriterijum je bio još stroži, pa je Srbija doživela i drugi poraz na šampionatu, minimalnim rezultatom 68:67. Niz kontroverznih sudijskih odluka izazvao je veliku količinu besa i nezadovoljstva kod mladih košarkaša, a prednjačio je Darko Miličić koji je u intervjuu odmah po završetku meča, otvoreno vređao sudijsku trojku, zbog čega je, kasnije, novčano bio kažnjen.

Za prolaz dalje bila je potrebna pobeda protiv Izraela, ali do nje nije došlo, uprkos vođstvu od 10 poena razlike. 

Tada Gaj Pnini pogađa dve važne trojke, unosi nemir u tim Srbije. Janiv Grin, naturalizovani Izraelac, takođe, pogađa sa distance, a kasnije u penal završnici ruka mu nije zadrhtala, pa je Izrael, neočekivano, kao autsajder grupe A, izborio plasman u nokaut rundu. 

Ova najmlađa reprezentacija u istoriji Evropskih košarkaških prvenstava je ipak ispisala istoriju, ali onu neslavnu stranicu. Naime, konačno 14. mesto je najgore u istoriji naše reprezentacije. Pre ovog Evrobasketa najlošiji plasman bila je 13. pozicija na Evropskom prvenstvu 1947. godine kada je u meču za ovo, tada, pretposlednje mesto savladana Albanija sa 90:13. 

Od nacionalnog dresa se, odmah po završetku prvenstva, oprostio Milan Gurović, a ubrzo nakon njega i Marko Jarić. Otkaz je, od strane Košarkaškog Saveza Srbije, uručen i Zoranu Slavniću.


2009. POLJSKA – SREBRO!

 

Posle niza neuspešnih godina, reprezentacija Srbije je morala, prvi put još od 1995. godine u kvalifikacije za Evrobasket čiji je domaćin bila Poljska. 

Za selektora je izabran, najiskusniji, Dušan Ivković koji se odlučio za rad na duge staze podmladivši ekipu. 

Reprezentacija Srbije je došla na Prvenstvo sa skorom 7-1 u kvalifikacijama. U kvalifikacijama je od iskusnijih igrača nastupao samo Miloš Vujanić, koji zbog povrede nije igrao na prvenstvu u Poljskoj, pa ga je zamenio Bojan Popović. Za kapitena je imenovan Nenad Krstić jedini igrač u tom trenutku iz NBA lige, a selektor Ivković se oslanjao na mlade igrače čiji je prosek bio 22 godine, pa su pozvani: Miloš Teodosić, Milenko Tepić, Ivan Paunić, Nemanja Bjelica, Stefan Marković, Uroš Tripković, Miroslav Raduljica, Kosta Perović, Novica Veličković i najmlađi, 19. godišnji Milan Mačvan koji je u seniorski tim došao kao MVP Evropskog prvenstva za igrače do 20 godina.

Na početku prvenstva, potpuno neočekivano, pobeđena je, favorizovana, Španija (66:57), u drugom kolu euforija je splasnula pošto je Slovenija bila bolja sa (80:69), a zatim je pobeđena Velika Britanija (77:59). 

 

SELEKTORI: Od Dude Ivkovića do Karija Pešića

Od 1995. godine do danas srpsku košarkašku reprezentaciju vodilo je osam selektora: Dušan Ivković u dva navrata (1988-1995,2008.-2013), Željko Obradović isto tako (1996-2000, 2004-2005), kao i Svetislav Pešić (2000-2002, 2021- i danas), zatim Duško Vujošević (2003), Dragan Šakota (2006), Zoran Moka Slavnić (2007), Aleksandar Đorđević (2013-2019), Igor Kokoškov (2019-2021).

U drugoj grupnoj fazi pobeđeni su domaćin Poljska (77:72) i Litvanija (89:79), a pretrpljen je i drugi poraz na prvenstvu od Turske (64:69). 

U četvrtfinalu je, bez većih problema, poražena Rusija sa (79:68) pa se tako Srbija plasirala u polufinale evropskog prvenstva prvi put nakon osam godina. U polufinalu, Srbiju je čekala, ponovo, Slovenija. 

U meču sa Slovenijom istakao se Miloš Teodosić koji je postigao 32 poena, a serijom trojki (ukupno šest na meču) pred kraj susreta obezbedio Srbiji produžetak i pobedu (96:92). 

U finalu je favorizovana Španija od prvog podbacivanja držala je veliku razliku koja je često prelazila i 30 poena, da bi, na kraju, "Furija" pobedila sa (63:85), revanširajući se reprezentaciji Srbije za poraz na startu prvenstva. Tako su igrači Dušana Ivkovića osvojili prvu košarkašku medalju za samostalnu Srbiju. 

Ovo je, inače, bila i prva titula prvaka Evrope za reprezentaciju Španije, koja je pre ovog prvenstva šest puta gubila u finalima. 

Takođe, Dušan Ivković je prvi put vodio reprezentaciju na Evropskom prvenstvu, a da, pritom, nije osvojio zlatnu medalju.


2011. LITVANIJA – 7. MESTO

 

Evropsko prvenstvo u Litvaniji u poslednjem trenutku je prošireno sa 16 na 24 selekcije, što je značilo još veći broj utakmica, a po prvi put na šampionatu se pojavila i košarkaška reprezentacija Crne Gore. Suočen sa otkazima na poziciji centra (Raković, Raduljica) selektor Ivković poziva, po prvi put, Bobana Marjanovića. 

Foto: Starsportphoto

Duda Ivković

Srpski košarkaši su, bez problema u prva četiri susreta ostvarili isto toliko pobeda protiv: Italije 80:68, zatim Letonije 92:77, Izraela 89:80 i Nemačke 75:64. Meč za prvo mesto u grupi igran je protiv Francuske koju je na ovom šampionatu predvodio NBA igrač Toni Parker. 

Srbija je imala zadnji napad na meču pri rezultatu 96:97 za Francuze, ali je šut sa poludistance, za pobedu, promašio Duško Savanović, pa je Srbija sa drugog mesta u grupi B otišla u novoformiranu grupu E, gde su se nalazile selekcije: Turske, Španije i Litvanije. 

Foto: Starsportphoto©

Boban Marjanović

Za prolaz u četvrtfinale bila je dovoljna jedna pobeda. Poprilično izmorena reprezentacija Srbije, poražena je u prva dva meča u novonastaloj grupi od Litvanije 90:100 i od Španije koja je silno motivisana bila da se revanšira za poraz sa Mundobasketa godinu dana ranije te je deklasirala "Orlove" sa 84:59. 

Međutim i Srbija je željela da se u meču biti ili ne biti revanšira Turskoj i uspela je u tome, pošto je zadnji šut na meču, za pobedu Turske, pri rezultatu 68:67 promašio Ersan Iljasova, pa je Srbija prošla u četvrtfinale. reprezentacije Rusije predvođena svojim najboljim košarkašem Kirilenkom, slavila je sa 77:67. 

Ostala je bila još jedna šansa da se Srbija domogne, makar, šeste pozicije i dodatnih kvalifikacija za Olimpijske igre u Londonu. Međutim, u meču za šesto mesto reprezentacije Grčke, bez problema je savladala Srbiju sa 87:77. 

Prvenstvo je označeno kao neuspešno pre svega zbog činjenice što se reprezentacija Srbije nije kvalifikovala na Olimpijski košarkaški turnir u Londonu, a za sledeće Evropsko prvenstvo u Sloveniji 2013. morala je u nove kvalifikacije. 

Ostaće upisano da je reprezentacija odigrala čak 11 mečeva na ovom turniru što je apsolutni rekord svih košarkaških prvenstava.

 
2013. SLOVENIJA – SEDMO MESTO

 

Na Evropskom prvenstvu u Sloveniji 2013. godine Srbija je bila u grupi sa: Crnom Gorom, Estonijom, Islandom, Izraelom i Slovačkom.

Na 38. Evropskom prvenstvu Srbija je otišla bez prvog plejmejkera Miloša Teodosića, njega je zamenio Nemanja Nedović, a selektor Ivković odlučio je da podmladi reprezentaciju, pa je priliku pružio i mladom Bogdanu Bogdanoviću i Nikoli Kaliniću, koji su, već tada, postali stub ekipe, ali i Danilu Anđušiću, Đorđu Gagiću, Vasiliju Miciću i najstarijem debitantu u istoriji reprezentacije Rašku Katiću. 

Sa velikim brojem novih igrača, Srbija je na startu prvenstva napravila iznenađenje pobedivši reprezentaciju Litvanije sa 63:56, a pored ove ostvarene su i očekivane pobede nad Bosnom i Hercegovinom 77:67 i nad Letonijom 80:71. 

Uprkos porazima od reprezentacije Makedonije 89:75 i Crne Gore 83:76 Srbija je zauzela prvo mesto u grupi. 

Usledila je, ponovo, iscrpljujuća druga grupna faza, a u novoformiranu grupu Srbija se našla sa selekcijama: Belgije, Ukrajine i Francuske. 

Posle, očekivane pobede nad Belgijom od 76:69, usledio je potpuno neočekivani poraz od Ukrajine koju je do trijumfa od 82:75 predvodio naturalizovani košarkaš Judžin Džeter. 

Za prvo mesto u grupi, Srbija je igrala protiv Francuske i zahvaljujući sjajnoj partiji Nedovića i kapitena Krstića ostvarena je, do tada, najveća pobeda na turniru od 77:65. 

Sreća, ipak, nije pogledala "Orlove", pošto je četvrtoplasirana selekcija iz druge grupe bila Španija koja je bila na pragu eliminacije, da bi, na kraju, sumnjivim porazom od Italije izbegla u nokaut fazi susret sa Francuskom. 

U četvrtfinalu Španci, ponovo, nisu dali ni promil nade srpskim košarkašima. 

Predvođeni iskusnim asovima Serhijom Rodrigezom sa 22, te Rudijem Fernandezom sa 19 poena, "Furija" je tokom celog meča imala 30 i više poena prednosti, do konačnih 90:60. 

Primarni cilj selektora Ivkovića bio je da se zauzme makar sedma pozicija, što bi značilo da se reprezentacija kvalifikovala za Mundobasket 2014. 

U prvom meču za razigravanje od pete do osme pozicije, Srbija je poražena od domaćina, Slovenije sa 92:74, da bi u susretu za sedmo mesto zahvaljujući sjajnim partijama Nenada Krstića i Nemanje Bjelice Srbija pobedila sa 76:64 i obezbedila odlazak na Svetsko prvenstvo.

Posle ovog prvenstva od reprezentacije se posle pet godina oprostio Dušan Ivković, a na njegovo mesto doveden je proslavljeni reprezentativac Aleksandar Saša Đorđević.

2015. NEMAČKA, FRANCUSKA, HRVATSKA, LETONIJA – 4. MESTO

 

Na Evrobasketu 2015. Srbija je dominirala u grupi B i sa skorom 5:0 prošla u osminu finala. 

U prvoj utakmici grupe B, Orlovi su sjajnim preokretom porazili Špance, glavnog favorita za osvajanje nove titule Evropskog prvaka (80:70). Narednog dana, reprezentacija Srbije je savladala Nemačku (68:66) u Mercedes-Benc areni pogotkom Nemanje Bjelice u poslednjim momentima utakmice. selektor Đorđević je na 3,9sekundi do kraja meča pozvao tajm aut, zatim kreirao akciju za svog krilnog košarkaša, a Nemanja Bjelica postao je heroj susreta.

Foto: Starsportphoto©

Nemanja Bjelica

Orlovi su do kraja zabeležili još tri pobede: protiv Islanda (93:64), Turske (91:72) i Italije (101:82). 

U završnom meču protiv uvek nezgodnih „Azura” zablistao je kapiten Miloš Teodosić sa 26 ubačenih poena i 8 asistencija[30]. U osmini finala su savladani uvek nezgodnu Finsku (94:81), a u četvrtfinalu Češku (89:75) kojoj nije pomogao ni, tokom prvenstva, izuzetno raspoloženi dvojac: Tomaš Satoranski i Jan Veseli. 

U polufinalu, Srbiju je ponovo čekao susret sa, tradicionalno, nezgodnom reprezentacijom Litvanije. Imala je Litvanija i više od deset poena prednosti, na početku poslednje četvrte četvrtine, ali su obe ekipe igrale u naletima, pa je Srbija konstantno smanjivala prednost rivala, sve do samog kraja. Miloš Teodosić je nestvarnom trojkom[31] smanjio prednost Litvanije na samo jedan poen, 13 sekundi pre kraja meča, da bi Seibutis pogodio samo jedno slobodno bacanje. 

Lopta je stigla u ruke Bogdanovića, koji je pokušao solo-prodorom da donese izjednačenje i produžetak, ali je, uz kontakt sa protivnikom, promašio koš, dok su sudije meča ostale neme, te su Litvanci slavili rezultatom 67:64 i plasirali se, direktno, na Olimpijski košarkaški turnir 2016. godine. 

U utakmici za treće mesto usledio je, očekivan, poraz od domaćina Francuske (68:81). Pred svojom publikom Francuzi su od prvog minuta nametnuli svoj ritam igre i do kraja ga, bez većih problema, održavali. Srbija je, tako, ostala bez medalje na ovom Evropskom prvenstvu iako je imala, konačni skor od 7 pobeda i 2 poraza. 

Prolaskom u četvrtfinale Srbija je izborila i plasman na Evrobasket 2017. godine bez kvalifikacija.

 

2017. FINSKA, IZRAEL, RUMUNIJA, TURSKA – SREBRO!

 

I ranijih godina reprezentacija Srbije imala je problem sa otkazima igrača, ali nikada kao pred Evropsko prvenstvo 2017. godine koje je, ujedno, bilo i poslednje koje se održalo na svake dve godine, pošto je FIBA ranije odlučila da šampionat pomeri na svake četiri godine.
Zbog obaveza prema svom klubu Denveru nastup je, prvi, otkazao Nikola Jokić, da bi, nedugo potom, nastup otkazao i novi član Memfisa Rade Zagorac. 

Tokom pripremnih turnira, na kojima je zabeleženo devet pobeda i jedan poraz, nastup su, zbog povreda, otkazali: Miroslav Raduljica, Marko Simonović, Nemanja Bjelica, da bi, tokom priprema svoju povredu lista obnovio kapiten i novi član L. A. Klipersa, Miloš Teodosić, pa je za novog kapitena imenovan Milan Mačvan. 

Foto: AP Photo/Markus Schreiber

Saša Đorđević

Četiri dana pre početka prvenstva selektor Đorđević ostao je bez Nikole Kalinića, zbog povrede leđa, a na prvenstvo nije poveo ni Nemanju Nedovića koji bi zaigrao tek u osmini finala. 

Uprkos rekordnom broju otkaza, selektor Đorđević uspeo je da napravi zajednicu, tim, gde su se kao dve najveće košgeterske figure isticali Bogdan Bogdanović i povratnik u nacionalni tim Boban Marjanović. 
Već u prvom meču u grupi D, videlo se da Đorđević s pravom i dalje cilja najviši plasman. Rezultatom 92:82 pobeđena je Letonija koja je na šampionat došla sa svojom prvom zvezdom, Kristapsom Porzingisom, ali i sa braćom Bertans, Kalnijetisom, Timom i ostalim iskusnijim igračima. Na ovom meču potvrde da je novi lider reprezentacije dokazao je novi član Sakramenta, Bogdan Bogdanović koji je meč završio sa 30 ubačenih poena. 

Nakon manje od 24 časa odmora, već narednog dana, Srbiju je čekala reprezentacija Rusije. U poprilično nervoznoj igri, posebno u odbrani, Rusija je ostvarila trijumf rezultatom 75:72 koju je do pobede vodio najskuplji igrač Evrolige, Aleksej Šved. 

Posle dana pauze, Srbiju je čekao meč sa domaćinom grupe i prvenstva (nokaut faze), reprezentacijom Turske koju je na svakom susretu bodrilo preko 10 hiljada navijača. 

Iako su „Orlovi” dobro kontrolisali meč, Turska na pet minuta do kraja susreta dolazi do izjednačenja, nakon čega dve vezane trojke, za manje od jednog minuta, pogađa Bogdan Bogdanović, a utakmica odlazi u mirnu završnicu do konačnih 80:74. 

Foto: ap photo

Bogdan Bogdanović

Posle ova tri, na papiru, najteža duela, usledili su mečevi protiv autsajdera: Belgije i Velike Britanije. Iako najslabije od svih selekcija u grupi D, opuštanja nije bilo ni jednog trenutka, te je 
Ujedinjeno Kraljevstvo pobeđeno rezultatom 82:68 (Bogdanović 18 poena, 7 skokova, 7 asistencija), a još ubedljivije savladana je i Belgija, 74:54 uz 22 poena Marjanovića.

Zahvaljujući pobedi Letonije od 84:69 protiv Rusije, Srbija je završila grupnu fazu kao prvoplasirana, pa ju je u osmini finala očekivala četvrtoplasirana selekcija iz grupe C, Mađarska. Uprkos furioznom početku i vođstvu od 18:3, „Orlovi” su dozvolili da se Mađarska primakne, a do samog kraja Srbija nije uspela da napravi veću prednost, ali je na kraju, očekivano, slavila rezultatom 86:78. Na ovom meču posebno se istakao Ognjen Kuzmić sa dabl - dabl učinkom od 17 poena i 10 skokova, uz već standardnog Bogdanovića koji je imao isti broj poena. „Orlove” je u četvrtfinalu čekala Italija koja je tokom šampionata ostala bez svog NBA igrača Danila Galinarija. 

Susret protiv Mađarske doneo je potreban oprez, kao i podignut nivo odbrane, pa su Marko Belineli i ostali zaustavljeni bili na tek 67 datih poena, a Srbija je pobedom od 83:67 te najboljom igrom na prvenstvu prošla u četvrto polufinale u četiri godine. 

Nepisano pravilo je da na ovakvim prvenstvima jedna selekcija teško može dva puta da trijumfuje protiv iste reprezentacije u grupi i u borbi za medalju. To pravilo se u ovom slučaju ispostavilo kao tačno, pošto je Srbija uspela da se revanšira Rusiji za poraz u grupi. 

„Zbornaja komanda” je na šampionat došla sa ciljem da se dođe do medalje, prve posle 2012. godine, a i da se prekine niz katastrofalnih rezultata na prethodnim Evropskim prvenstvima. Sergej Bazarevič je tim gradio na igračima iz CSKA Moskve, glavni igrač bio je Aleksej Šved, a jedini igrač koji nije nastupao za neki tim iz VTB lige bio je centar Timofej Mozgov. 

I ovoga puta izabranici Aleksandra Đorđevića nisu uspevali da limitiraju ovog beka ispod svog proseka od 22 poena. Naprotiv, Šved je susret završio sa 33 poena. Većim delom meča Srbija je imala prednost, da bi na četiri minuta do kraja Andrej Voroncevič promašio trojku za rezultatski preokret. Na suprotnoj strani, upravo, trojkom bitniju razliku donosi Vasilije Micić, a do kraja dve sjajno kreirane akcije uspeva da materijalizuje Bogdanović te Srbija prolazi u finale rezultatom 87:79. 

Nevolju pred finale predstavljala je i povreda prvog plejmejkera, Stefana Jovića koji je u polufinalnom meču doživeo distorziju zgloba, ali je najavio da će igrati u finalu. 

U susretu u grupi Branko Lazić zadobio je povredu butnog mišića, pa je selektor Đorđević mogao da računa na desetoricu zdravih igrača za finale. Za razliku od Srbije, drugi finalista Evropskog prvenstva, reprezentacija Slovenije imala je samo jedan otkaz pre početka prvenstva, a na putu do svog prvog finala reprezentacija koju je sa klupe predvodio Igor Kokoškov savladala je u nokaut fazi: Francusku, odličnu Letoniju i aktuelnog šampiona Španiju kojoj nije pomogla ni još jedna odlična partija braće Gasol. 

Do samog finala Slovenija je došla bez ijednog poraza, a najzaslužniji za ovaj perfektan niz bio je Goran Dragić kao i vunderkid i jedan od najtalentovanijih igrača Evrope, 18. godišnji Luka Dončić. Za razliku od prethodnih mečeva, visoki srpski centri, Ognjen Kuzmić i Boban Marjanović bili su van svog učinka, kako u skokovima, tako i u poenima. 

Slovenija je u drugoj četvrtini potpuno preokrenula rezultat najviše zahvaljujući sjajnom Dragiću koji je postigao 26 poena već u prvom poluvremenu, a na odmor, Slovenija odlazi sa prednošću od 56:47. Na početku trećeg perioda Srbija je agresivnijom igrom, kao i trojkama najmlađeg člana na ovom prvenstvu, Marka Gudurića, prišla na samo četiri poena zaostatka. U poslednji period Srbija ulazi bez klasičnog centra. Kuzmića i Marjanovića, zbog pokretljivije odbrane, zamenio je Vladimir Štimac, a na ruku „Orlovima” išla je i povreda mladog Luke Dončića, kao i to što je Goran Dragić bio izbačen iz šuterskog ritma. 

Na četiri minuta do kraja, poenima kapitena, Mačvana , Srbija je povela 78:77. 

Rezultatska neizvesnost trajala je do samog kraja, kada pri nerešenom rezultatu dva slobodna bacanja ne uspeva da iskoristi Ognjen Kuzmić, nakon čega Slovenija poenima prvo iz igre, a zatim i sa linije slobodnih bacanja, Klemen Prepelič doneo svojoj reprezentaciji nedostižnu prednost. 

Na kraju, Srbija nije uspela da ponovi uspeh iz 2001. godine, kada je osvojena titula šampiona, dok je Slovenija došla do svoje prve medalje u istoriji košarkaške reprezentacije. 

Za MVP-a prvenstva izabran je Goran Dragić dok je u idealnu petorku uvršten Bogdan Bogdanović. Selektor Aleksandar Đorđević ušao je u košarkašku istoriju pošto je samo njemu pošlo za rukom da učestvuje u finalima Evropskog prvenstva, Svetskog prvenstva i Olimpijskog košarkaškog turnira i kao igrač i kao selektor.

 

 

 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Bora Solunac udario na Đilasa, Ponoša i Miloša Francuza: Teško će objasniti kako to da su uslovi u Beogradu loši, a u Srbiji dobri!
Izbori 2024

Bora Solunac udario na Đilasa, Ponoša i Miloša Francuza: Teško će objasniti kako to da su uslovi u Beogradu loši, a u Srbiji dobri!

Borislav Novaković iz Narodnog pokreta Srbije, poznatiji kao Bora Solunac, rekao je da su sva tri zahteva koja je opozicija imala ispunjena i istakao da će Miloš Jovanović, Zdravko Ponoš i Dragan Đilas teško odbraniti narodu to što u Beogradu bojkotuju izbore jer kažu da ne postoje dobri izborni uslovi, dok u Srbiji izlaze na lokalne izbore.

25.04.2024

09:51

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija