Mnogi ne znaju da Beograd ima čak 13 jezera, a jedno od njih je i jezero Trešnja
Na dvadeset petom kilometru od Beograda, avalskim putem stiže se u vikend naselje Trešnja u selu Mala Ivanča. Tu se nalazi istoimeno jezero, koje pecaroši obožavaju. Oni koji žele da pobegnu od grada i buke, uvek tu mogu da nađu netaknutu prirodu.
- Ja sam uhvatio jedan dan babušku koja je imala više od 20 kilograma. Šarana nema mnogo i izbegavam da pecam - kaže Negovan Božanić iz Male Ivanče.
Zagađivanje voda traje, već jako dugo i postoje brojni pokušaji da se njeno stanje popravi posredstvom inovativnih projekata i naučnih radova na ovu temu.
Jedan od takvih je projekat "Revitalizacije jezera na lokalitetu Trešnja postavljanjem sistema plutajućih ostrva" čiji je finansijer Sekretarijat za zaštitu životne sredine Beograda, a izvršilac Institut za šumarstvo iz Beograda.
Foto: youtube
Jezero Trešnja netaknuta priroda
Ovaj projekat, realizovan od 2018. do 2020. godine, kao da nije inovativan samo na našem, već i na svetskom nivou.
- Osnovu projekta čini primena fitoremedijacije, odnosno bioloških sistema, kojima se pomoću biljaka i prirodnih bioloških procesa vrši prečišćavanje vode bez primene hemijskih materija. Na taj način se ne stvaraju nus produkti i nema negativnog uticaja na životnu sredinu. Ovakva inovativna tehnologija bazira se na prirodi zasnovanim rešenjima - kaže jedan od autora projekta dr Nevena Čule.
Jedno od omiljenih izletišta Beograđana
Šumski kompleks Trešnja na obroncima Avale je bio jedno od omiljenijih izletišta Beograđana, i u okviru njega je 1963. godine napravljeno i veštačko jezero, s namerom da bude rezervoar iz kog bi se uzimala voda u slučaju potrebe za gašenjem požara. Zbog svoje lokacije jezero je privlačilo brojne posetioce, izletnike, kupače, ljubitelje prirode, međutim tokom vremena jezero je postajalo sve zapuštenije i interes građana je opadao.
Šta su plutajuća ostrva
Plutajuća ostrva su tehnologija utemeljena na biljkama, koje imaju sposobnost da uklanjaju višak nutrijenata i teških metala iz površinskih voda pod različitim uslovima.
Imitacijom prirodnih procesa, bez upotrebe hemijskih materija ili dodatne energije, zahvaljujući simbiotičkim odnosima svojih osnovnih komponenti (biljaka, algi, malih beskičmenjaka, zooplanktona, mikroorganizama, podloge i vode) ova zelena tehnologija omogućava revitalizaciju zagađenih i prečišćavanje otpadnih voda.
- Biljke mogu da akumuliraju različite materije koje predstavljaju zagađivače voda i da ih skladište u svoja tkiva. Sposobnost biljke da skladišti nutrijente, teške metale i druge materije zavisi od biljne vrste i koncentracije ovih zagađivača - objašnjava Čule.
Ona dodaje da mikroorganizmi, koji se nalaze u rizosferi biljaka svojim metabolizmom iz vode uklanjaju velike količine organskog ugljenika, teških metala, nutrijenata i drugih materija, a utiču i na redukciju brojnosti patogenih mikroorganizama.
Cilj Projekta
Cilj Projekta bio je da se omogući prečišćavanje zagađene vode jezera na potpuno prirodan način, bez upotrebe hemikalija i dodatne energije, koje bi dodatno mogle da ugroze životnu sredinu i zdravlje ljudi. Način na koji se cilj sprovodio je dizajnom i konstrukcijom modela plutajućih ostrva, koja se mogu i na drugim lokacijama koristi za revitalizaciju vodenih površina jezera i reka kao moćno rešenje zasnovano na prirodi i postulatima održivosti i otpornosti. Fokus istraživanja bio je usmeren na tehničko-tehnološku efikasnost, ekološku pogodnost i ekonomsku opravdanost plutajućih ostrva.
Foto: youtube.com
Odmor za dušu i telo
Rezultati istraživanja
Postavljanje plutajućih ostrva na lokaciji izvršeno je u dve sezone, sredinom maja 2019. godine i sredinom juna 2020. godine. Platforme plutajućih ostrva su međusobno povezivane u sistem, odnosno grupe ostrva od 20 odnosno 30 komada i nalazila su se na jezeru do kraja vegetacione sezone – sredina septembra 2019. i sredina oktobra 2020. godine.
- Rezultati do kojih se na kraju istraživanja došlo je da su plutajuća ostrva dodatno obogaćivala vodu jezera kiseonikom i da su imala odličan potencijal za smanjenje elektrolitičke provodljivosti i hemijske potrošnje kiseonika kao i koncentracije nitrita, nitrata, ukupnog azota, ukupnih fosfata i suspendovanih materija - navodi Čule.
Takođe, plutajuća ostrva su sa velikom efikasnošću uklanjala iz vode aluminijum, arsen, bor, barijum, kalcijum, kobalt, hrom, gvožđe, magnezijum, mangan, olovo, sumpor i cink. Postignute efikasnosti uklanjanja polutanata su između 30 i 100 odsto u zavisnosti od vrste polutanata.
Analizom sanitarno-mikrobioloških parametara za ocenu ekološkog kvaliteta voda zaključeno je da su plutajuća ostrva redukovala brojnost bakterija fekalnog porekla u rasponu od 97 do 100 odsto. Dobijeni rezultati ukazuju da je voda u neposrednoj blizini plutajućih ostrva imala karakteristike vode I klase, odnosno odličnog ekološkog statusa.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu odali su po ko zna koji put priznanje ustaškoj preklapači Severini, čiji je jedini zadatak u poslednje dve godine postalo najsramnije širenje mržnje prema svemu srpskom, a na šta je ona, podrazumeva se, odmah oduševljeno reagovala.
Isplivao je skandalozan snimak ekrana iz privatne vajber grupe u kojoj profesorka produkcije Jelena Mitrović sa FDU, otvoreno nagovara studente da bojkotuju redovnu nastavu sve do završetka izbora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je šokantna saznanja o Iliji Srdanoviću, prvom čoveku sa takozvane "studentske liste", čime su sve maske blokadera konačno i u potpunosti pale.
Na popularnom Iks profilu "Brkati Bradonja" objavljen je snimak koji u potpunosti raskrinkava mozgove blokadera i ukazuje na sav besmisao onoga što oni građanima Srbije u poslednje dve godine pokušavaju da nametnu kao nekakvu istinu.
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Kapiten Crvenog tima u Exatlonu Nikola Lakić otkrio je da se performans koji je planirao da izvede pred očima Plavih nije dopao svim njegovim saigračima.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Kada neko nestane, porodica i prijatelji obično rade ono što bi svako uradio: zovu policiju, obilaze ulice, proveravaju mesta na kojima je nestala osoba poslednji put viđena i uključuju se u potragu. U takvim situacijama teško je i zamisliti da bi među ljudima koji tragaju za nestalom osobom mogao da bude neko ko već zna šta joj se dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je M. J. (47) iz ovog grada, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, dok je protiv B. I. (53) iz ovog grada, osumnjičenog za isto krivično delo, podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Policija u Nišu, u saradnji sa Službom za borbu protiv droga, uhapsila je N. G. (43) iz Subotice, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Jovanu N. (27) osumnjičenom da je 16. septembra u hodniku zgrade u Požeškoj ulici, ispred stana na šestom spratu iz vatrenog oružja koje je neovlašćeno nosio, pokušao da liši života oštećenog D.K.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da se njegova zemlja mora pripremiti za različite bezbednosne scenarije i rekao da Rusija, po njegovom mišljenju, već vodi hibridni rat protiv Poljske.
Mađarski ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanji izjavio je da bi Mađarska mogla da zameni ruski gas alternativnim snabdevanjima u roku od godinu dana.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je danas da je pomorska operacija Evropske unije (EU Aspides) podigla nivo uzbune na svojim brodovima nakon napada jemenskog militantnog pokreta Huti na Saudijsku Arabiju.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Primećujete više dlaka na jastuku, četki ili tokom tuširanja? Iako je povremeno opadanje kose normalno, izraženije proređivanje ponekad može biti povezano i sa nedovoljnim unosom određenih vitamina i minerala.
Fleke i masni tragovi ne znače da je vreme za novi kauč. Uz nekoliko sastojaka koje već imate kod kuće, tapacirani nameštaj možete osvežiti za kratko vreme.
Bivši vaterpolista Danilo Ikodinović je zaintrigirao javnost, nakon što je u jednom intervjuu indirektno potkačio svoje bivše supruge, pevačicu Natašu Bekvalac i odbojkašicu Maju Ognjenović, ali i evocirao uspomene na prvu ljubav Anju.
Rijaliti učesnicu Jovanu Tomić Matoru sve češće spajaju sa cimerkom Laurom Prgomet, a sada se oglasila Matorina partnerka Dragana Stojančević koja je dala svoj sud o čitavoj situacji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.