Mnogi ne znaju da Beograd ima čak 13 jezera, a jedno od njih je i jezero Trešnja
Na dvadeset petom kilometru od Beograda, avalskim putem stiže se u vikend naselje Trešnja u selu Mala Ivanča. Tu se nalazi istoimeno jezero, koje pecaroši obožavaju. Oni koji žele da pobegnu od grada i buke, uvek tu mogu da nađu netaknutu prirodu.
- Ja sam uhvatio jedan dan babušku koja je imala više od 20 kilograma. Šarana nema mnogo i izbegavam da pecam - kaže Negovan Božanić iz Male Ivanče.
Zagađivanje voda traje, već jako dugo i postoje brojni pokušaji da se njeno stanje popravi posredstvom inovativnih projekata i naučnih radova na ovu temu.
Jedan od takvih je projekat "Revitalizacije jezera na lokalitetu Trešnja postavljanjem sistema plutajućih ostrva" čiji je finansijer Sekretarijat za zaštitu životne sredine Beograda, a izvršilac Institut za šumarstvo iz Beograda.
Foto: youtube
Jezero Trešnja netaknuta priroda
Ovaj projekat, realizovan od 2018. do 2020. godine, kao da nije inovativan samo na našem, već i na svetskom nivou.
- Osnovu projekta čini primena fitoremedijacije, odnosno bioloških sistema, kojima se pomoću biljaka i prirodnih bioloških procesa vrši prečišćavanje vode bez primene hemijskih materija. Na taj način se ne stvaraju nus produkti i nema negativnog uticaja na životnu sredinu. Ovakva inovativna tehnologija bazira se na prirodi zasnovanim rešenjima - kaže jedan od autora projekta dr Nevena Čule.
Jedno od omiljenih izletišta Beograđana
Šumski kompleks Trešnja na obroncima Avale je bio jedno od omiljenijih izletišta Beograđana, i u okviru njega je 1963. godine napravljeno i veštačko jezero, s namerom da bude rezervoar iz kog bi se uzimala voda u slučaju potrebe za gašenjem požara. Zbog svoje lokacije jezero je privlačilo brojne posetioce, izletnike, kupače, ljubitelje prirode, međutim tokom vremena jezero je postajalo sve zapuštenije i interes građana je opadao.
Šta su plutajuća ostrva
Plutajuća ostrva su tehnologija utemeljena na biljkama, koje imaju sposobnost da uklanjaju višak nutrijenata i teških metala iz površinskih voda pod različitim uslovima.
Imitacijom prirodnih procesa, bez upotrebe hemijskih materija ili dodatne energije, zahvaljujući simbiotičkim odnosima svojih osnovnih komponenti (biljaka, algi, malih beskičmenjaka, zooplanktona, mikroorganizama, podloge i vode) ova zelena tehnologija omogućava revitalizaciju zagađenih i prečišćavanje otpadnih voda.
- Biljke mogu da akumuliraju različite materije koje predstavljaju zagađivače voda i da ih skladište u svoja tkiva. Sposobnost biljke da skladišti nutrijente, teške metale i druge materije zavisi od biljne vrste i koncentracije ovih zagađivača - objašnjava Čule.
Ona dodaje da mikroorganizmi, koji se nalaze u rizosferi biljaka svojim metabolizmom iz vode uklanjaju velike količine organskog ugljenika, teških metala, nutrijenata i drugih materija, a utiču i na redukciju brojnosti patogenih mikroorganizama.
Cilj Projekta
Cilj Projekta bio je da se omogući prečišćavanje zagađene vode jezera na potpuno prirodan način, bez upotrebe hemikalija i dodatne energije, koje bi dodatno mogle da ugroze životnu sredinu i zdravlje ljudi. Način na koji se cilj sprovodio je dizajnom i konstrukcijom modela plutajućih ostrva, koja se mogu i na drugim lokacijama koristi za revitalizaciju vodenih površina jezera i reka kao moćno rešenje zasnovano na prirodi i postulatima održivosti i otpornosti. Fokus istraživanja bio je usmeren na tehničko-tehnološku efikasnost, ekološku pogodnost i ekonomsku opravdanost plutajućih ostrva.
Foto: youtube.com
Odmor za dušu i telo
Rezultati istraživanja
Postavljanje plutajućih ostrva na lokaciji izvršeno je u dve sezone, sredinom maja 2019. godine i sredinom juna 2020. godine. Platforme plutajućih ostrva su međusobno povezivane u sistem, odnosno grupe ostrva od 20 odnosno 30 komada i nalazila su se na jezeru do kraja vegetacione sezone – sredina septembra 2019. i sredina oktobra 2020. godine.
- Rezultati do kojih se na kraju istraživanja došlo je da su plutajuća ostrva dodatno obogaćivala vodu jezera kiseonikom i da su imala odličan potencijal za smanjenje elektrolitičke provodljivosti i hemijske potrošnje kiseonika kao i koncentracije nitrita, nitrata, ukupnog azota, ukupnih fosfata i suspendovanih materija - navodi Čule.
Takođe, plutajuća ostrva su sa velikom efikasnošću uklanjala iz vode aluminijum, arsen, bor, barijum, kalcijum, kobalt, hrom, gvožđe, magnezijum, mangan, olovo, sumpor i cink. Postignute efikasnosti uklanjanja polutanata su između 30 i 100 odsto u zavisnosti od vrste polutanata.
Analizom sanitarno-mikrobioloških parametara za ocenu ekološkog kvaliteta voda zaključeno je da su plutajuća ostrva redukovala brojnost bakterija fekalnog porekla u rasponu od 97 do 100 odsto. Dobijeni rezultati ukazuju da je voda u neposrednoj blizini plutajućih ostrva imala karakteristike vode I klase, odnosno odličnog ekološkog statusa.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Dok se u Briselu vode ozbiljni razgovori o budućnosti proširenja EU i ulozi Srbije u regionu, deo hrvatskih medija reaguje kao da je učinjena velika nepravda – ne prema Srbiji, već prema njihovim očekivanjima da Beograd treba držati dalje od EU, pišu mediji.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov objavio je na društvenoj mreži Iks komentar koji se sastoji od samo jedne kratke rečenice, a koji govori više od hiljadu reči.
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Srbije, Dubravka Đedović Handanović, raskrinkala je novu laž perjanice tajkuna Dragana Đilasa, Marinike Tepić.
Narodni poslanici Aleksandar Čotrić i Aleksandar Jugović oglasili su se danas povodom najnovijih monstruoznih pretnji upućenih predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Prava drama odigrala se u noći između ponedeljka i utorka na obilaznici oko Soluna, kada je vozač pod dejstvom alkohola ušao u suprotnom smeru na put i izazvao saobraćajnu nesreću.
Tragedije se ne dešavaju samo u saobraćaju ili zločinima. Ponekad se kriju u poslovima koje ljudi svakodnevno obavljaju, verujući da im ne preti nikakva opasnost. Ipak, dovoljan je jedan pogrešan korak ili trenutak nepažnje da običan rad preraste u borbu za život ili smrtonosni ishod.
Američki Nacionalni odbor za bezbednost saobraćaja (NTSB) saopštio je da još nije isključio mogućnost da su starost aviona ili njegovo održavanje doprineli ozbiljnom incidentu u kojem je putnik Ljubiša Karović delimično izvučen kroz razbijeni prozor na letu Boinga 737.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra mogućnost izvođenja vojnih udara u Maliju protiv grupe Džamaat Nusrat al-Islam val-Muslimin (JNIM), koja je povezana sa Al Kaidom.
General-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos upozorio je da bi Rusija u narednim mesecima mogla da otvori novi pravac borbenih dejstava prema Černigovu, navodeći da Moskva priprema veliki broj novih vojnika za službu.
Netfliks je zvanično objavio izveštaj o gledanosti za prvu polovinu 2026. godine (od januara do juna), a najgledanija serija je "His and Hers" sa ukupno 104 miliona pregleda.
Karolina Moreno (27) se prisetila trenutka kada je rodila svog najmlađeg sina, jer tokom dela porođaja nije bila pri svesti. Svoje iskustvo podelila je u viralnom videu na TikToku.
Organizacija Vets Nov upozorila je na veliki porast slučajeva toplotnog udara kod pasa tokom ovog leta i apelovala na vlasnike da pre svake šetnje urade jednostavan test koji može zaštititi njihove ljubimce.
WhatsApp će od 30. novembra 2026. godine na Ajfon uređajima zahtevati najmanje verziju iOS 15.5. Ova promena je potvrđena u zvaničnoj dokumentaciji kompanije Meta, ali većina korisnika neće morati da brine da će njihov Ajfon odjednom izgubiti pristup aplikaciji.
U centru pažnje su se našli Aneli Hamić i kontroverzni biznismen Dejan Popović Tigar, koji je bio sa mnogim starletama iz Srbije, a Informer je došao u posed ekskluzivne fotografije sa sinoćne zabave!
U četvrtak u 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije koja ne beži od najškakljivijih tema, a ovoga puta emisiju vodi Vanja Jovanović.
Striptizeta Branka Blek Rouz ponovo je uspela da uzburka javnost provokativnim objavama na društvenim mrežama, koje su u rekordnom roku privukle veliku pažnju njenih pratilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.