Mnogi ne znaju da Beograd ima čak 13 jezera, a jedno od njih je i jezero Trešnja
Na dvadeset petom kilometru od Beograda, avalskim putem stiže se u vikend naselje Trešnja u selu Mala Ivanča. Tu se nalazi istoimeno jezero, koje pecaroši obožavaju. Oni koji žele da pobegnu od grada i buke, uvek tu mogu da nađu netaknutu prirodu.
- Ja sam uhvatio jedan dan babušku koja je imala više od 20 kilograma. Šarana nema mnogo i izbegavam da pecam - kaže Negovan Božanić iz Male Ivanče.
Zagađivanje voda traje, već jako dugo i postoje brojni pokušaji da se njeno stanje popravi posredstvom inovativnih projekata i naučnih radova na ovu temu.
Jedan od takvih je projekat "Revitalizacije jezera na lokalitetu Trešnja postavljanjem sistema plutajućih ostrva" čiji je finansijer Sekretarijat za zaštitu životne sredine Beograda, a izvršilac Institut za šumarstvo iz Beograda.
Foto: youtube
Jezero Trešnja netaknuta priroda
Ovaj projekat, realizovan od 2018. do 2020. godine, kao da nije inovativan samo na našem, već i na svetskom nivou.
- Osnovu projekta čini primena fitoremedijacije, odnosno bioloških sistema, kojima se pomoću biljaka i prirodnih bioloških procesa vrši prečišćavanje vode bez primene hemijskih materija. Na taj način se ne stvaraju nus produkti i nema negativnog uticaja na životnu sredinu. Ovakva inovativna tehnologija bazira se na prirodi zasnovanim rešenjima - kaže jedan od autora projekta dr Nevena Čule.
Jedno od omiljenih izletišta Beograđana
Šumski kompleks Trešnja na obroncima Avale je bio jedno od omiljenijih izletišta Beograđana, i u okviru njega je 1963. godine napravljeno i veštačko jezero, s namerom da bude rezervoar iz kog bi se uzimala voda u slučaju potrebe za gašenjem požara. Zbog svoje lokacije jezero je privlačilo brojne posetioce, izletnike, kupače, ljubitelje prirode, međutim tokom vremena jezero je postajalo sve zapuštenije i interes građana je opadao.
Šta su plutajuća ostrva
Plutajuća ostrva su tehnologija utemeljena na biljkama, koje imaju sposobnost da uklanjaju višak nutrijenata i teških metala iz površinskih voda pod različitim uslovima.
Imitacijom prirodnih procesa, bez upotrebe hemijskih materija ili dodatne energije, zahvaljujući simbiotičkim odnosima svojih osnovnih komponenti (biljaka, algi, malih beskičmenjaka, zooplanktona, mikroorganizama, podloge i vode) ova zelena tehnologija omogućava revitalizaciju zagađenih i prečišćavanje otpadnih voda.
- Biljke mogu da akumuliraju različite materije koje predstavljaju zagađivače voda i da ih skladište u svoja tkiva. Sposobnost biljke da skladišti nutrijente, teške metale i druge materije zavisi od biljne vrste i koncentracije ovih zagađivača - objašnjava Čule.
Ona dodaje da mikroorganizmi, koji se nalaze u rizosferi biljaka svojim metabolizmom iz vode uklanjaju velike količine organskog ugljenika, teških metala, nutrijenata i drugih materija, a utiču i na redukciju brojnosti patogenih mikroorganizama.
Cilj Projekta
Cilj Projekta bio je da se omogući prečišćavanje zagađene vode jezera na potpuno prirodan način, bez upotrebe hemikalija i dodatne energije, koje bi dodatno mogle da ugroze životnu sredinu i zdravlje ljudi. Način na koji se cilj sprovodio je dizajnom i konstrukcijom modela plutajućih ostrva, koja se mogu i na drugim lokacijama koristi za revitalizaciju vodenih površina jezera i reka kao moćno rešenje zasnovano na prirodi i postulatima održivosti i otpornosti. Fokus istraživanja bio je usmeren na tehničko-tehnološku efikasnost, ekološku pogodnost i ekonomsku opravdanost plutajućih ostrva.
Foto: youtube.com
Odmor za dušu i telo
Rezultati istraživanja
Postavljanje plutajućih ostrva na lokaciji izvršeno je u dve sezone, sredinom maja 2019. godine i sredinom juna 2020. godine. Platforme plutajućih ostrva su međusobno povezivane u sistem, odnosno grupe ostrva od 20 odnosno 30 komada i nalazila su se na jezeru do kraja vegetacione sezone – sredina septembra 2019. i sredina oktobra 2020. godine.
- Rezultati do kojih se na kraju istraživanja došlo je da su plutajuća ostrva dodatno obogaćivala vodu jezera kiseonikom i da su imala odličan potencijal za smanjenje elektrolitičke provodljivosti i hemijske potrošnje kiseonika kao i koncentracije nitrita, nitrata, ukupnog azota, ukupnih fosfata i suspendovanih materija - navodi Čule.
Takođe, plutajuća ostrva su sa velikom efikasnošću uklanjala iz vode aluminijum, arsen, bor, barijum, kalcijum, kobalt, hrom, gvožđe, magnezijum, mangan, olovo, sumpor i cink. Postignute efikasnosti uklanjanja polutanata su između 30 i 100 odsto u zavisnosti od vrste polutanata.
Analizom sanitarno-mikrobioloških parametara za ocenu ekološkog kvaliteta voda zaključeno je da su plutajuća ostrva redukovala brojnost bakterija fekalnog porekla u rasponu od 97 do 100 odsto. Dobijeni rezultati ukazuju da je voda u neposrednoj blizini plutajućih ostrva imala karakteristike vode I klase, odnosno odličnog ekološkog statusa.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke gostovao je na TV Lav Plusu gde je govorio o izborima 25. oktobra, blokaderima i njihovom mraćnom planu za celu Srbiju.
Kada je ideolog blokadera Dejan Šoškić tokom debate na RTS-u govorio o obrazovanju, nauci i ekonomiji znanja, Siniša Mali mu je odgovorio povezujući ga sa studentskim blokadama i poručio da ne može istovremeno da govori o značaju univerziteta i podržava njihovu blokadu.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Podgoričanin Vidoje Stanišić, optužen za učešće u pokušaju ubistva "škaljarca" Igora Krstovića, tokom suđenja na Višem sudu u Podgorici izvadio je veštačko oko pred zaprepašćenim sudijama kako bi dokazao infekciju, optužujući policiju za teror i pritisak na svog lekara.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Sirija razmatra slanje do 20.000 vojnika u Jemen kako bi se pridružili velikoj ofanzivi Saudijske Arabije protiv Huta (Ansarulah), objavio je Aksios, pozivajući se na trojicu američkih zvaničnika.
Dvoje državnih službenika ubijeno je tokom kontrole vatrenog oružja u mestu Berngau, u nemačkoj pokrajini Bavarskoj, a policija je nakon dvanaestočasovne opsade uhapsila osumnjičenog muškarca (60), koji se zabarikadirao u svojoj kući.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Pevačica Atina Ferari u emisiji “Demanti” otkrila je zanimljive detalje o svom imenu i objasnila zašto je gotovo ceo život svi zovu Atina, iako joj u dokumentima piše Kristina Marković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.