BUDI DIVLJENJE I RADOZNALOST! Legenda o zamku Maglič među jorgovanima i oblacima - Tamo stižu samo najhrabriji!
Podeli vest
Tajne starog grada, dvora i tvrđave Maglič - kapije Rasa. Teško je objasniti kako su u to vreme precizno presekli ogromnu stenu. Arheologe zbunjuju ostaci velike palate, prostrane crkve i rezidencijalne zgrade.
Divljenje i radoznalost kod putnika kroz klisuru Ibra izaziva grad Maglič, sazidan na visokoj goloj stenovitoj kupi iznad meandra Ibra, oko 20 kilometara uzvodno od Kraljeva. Nad njim se nadnose veličanstveni i divlji obronci i vrhovi planine Stolovi, koji su često okrunjeni oblacima, dok oko 200 metara pod njegovim kulama jutrom "plove" pramenovi magle nad Ibrom. Nekim čudom, oblaci i magle ne skrivaju Maglič, pa se uvek jasno vidi stamen i jak kao da je istesan od kostiju planine.
Postoje mnoge legende i priče o tajnom blagu koje navodno krije Kalemegdanska tvrđava u Beogradu.
13.03.2023
13:43
Foto: RINA
U proleće, ova nemanjićka utvrda izaziva duboka osećanja kod radoznalaca koji visećim mostom pređu iznad zapenušanog Ibra, popnu se strmom stazom do tvrđave i vide neverovatnu sliku razbokorenog jorgovana koji izbija iz jalove monolitne crne stene, na kojoj je podignuta najviša i najmoćnija kula.
Rascvetali žbunovi su i svojevrsni putolazi do vrha Stolova, čije je pravo ime Kamarište ili Ravni sto. Ovo starije ime je verovatno sačuvano iz prethrišćanskog vremena, kao i naziv Troglav za planinu s druge strane Ibra. Tada su na ovim visovima u narodnoj mašti stolovala stara slovenska božanstva, a docnije su drevne legende najčešće prilagođavane Svetom Savi, o čemu svedoči niz toponima u Ibarskoj klisuri.
U toj priči se takođe pojavljuje Maglič, koji je još zagonetka za nauku. Zamak čije ostatke danas vidimo podigao je arhiepiskop Danilo Drugi, srpski plemić-monah, arhijerej, ratnik, državnik i književnik, moćan i poštovan na dvorovima Nemanjića u 13. i 14. veku. Noseći i mač i mantiju, bio je komandant odbrane Hilandara i desna ruka kralja Milutina. Međutim, arheolška istraživanja su pokazala da je pre Danilovog postojalo i starije utvrđenje sazidano na ovom surovom mestu. Prema ostacima keramike iz tog starijeg grada, sličnih onima pronađenim u tvrđavi Ras, pojedini naučnici pretpostavljaju da je Maglič mogao da sazida Stefan Prvovenčani, kao zaštitu srca srpske države od prodora Huna i Bugara, iz pomoravske ravnice.
Foto: printscreen
Osvajanje tvrđave na juriš ili opsadnim spravama je bilo nemoguće sa strmih padina pod kojima teče Ibar i iz duboke klisure rečice Maglašnice. Za sprečavanje brzog upada s jedine strane, koja je pružala priliku za takav napad, sa vrha Mali sto iznad Magliča, stena na kojoj je zamak sagrađen presečena je jarkom, glatkih ivica kao da su napravljene jednim udarcem divovske oštrice.
Ko stane u taj prosek širok 20-ak metara i dubine do deset metara, ostaje zatečen veličinom tog poduhvata, koji bi bio težak i s današnjom tehnologijom.
Razlog takvog napora verovatno je bio i to što je Maglič stražario nad danas zaboravljenim pešačkim i karavanskim putem, koji je spajao Nemanjinu belu Studenicu, majku svih srpskih manastira, sa purpurnom Žičom, koju je Prvovenčani podigao kao sedište nezavisne nacionalne arhiepiskopije. U slučaju napada na nju, tom stazom koju koriste i dalje planinari, monasi i narod, stizali su za oko tri sata hoda do bezbednog i neosvojivog grada.
Bio je i čuvar drevnog puta koji je još od praistorije vodio dolinom Ibra, između rudom bogatih planina i spajao jadranske luke s Pomoravljem i Podunavljem. Takva strateška vojna uloga Magliča objašnjava njegovih osam kula, visoke debele zidine i dve duboke cisterne za vodu ukopane u živi kamen, koje su omogućavale gradu da izdrži dugu opsadu. Međutim, arheologe zbunjuju ostaci velike palate, centra dvorskog života srednjevekovnog grada, prostrane crkve posvećene Svetom Đorđu i rezidencijalne zgrade za stanovanje.
Foto: printscreen
Takva zdanja su u ta vremena bila primerena nekom vladarskom zamku u srcu države, a ne tvrđavi usamljenoj među surovim planinskim obroncima.
Divlji konji, a tako pitomi
Na ravnom vrhu Kamarišta, putnike namernike dočekuje krdo poludivljih konja. Navikli su na posetioce i bez bojazni prilaze očekujući šećer i jabuke na koje su ih planinari navikli. Prelepe snažne životinje podsećaju na još jednu od legendi ovog kraja, da je Miloš Obilić baš na Stolovima, čuvenim po konjarima, tražio bojnog ata na kome će odjahati na Kosovo i Metohiju. Stočar Petar videvši o kakvom je junaku reč, poklonio mu je legendarnog visokog Ždralina, a njegovi daleki potomci danas slobodno juri po planini. I to krdo konja pojačava utisak koji je neizbežan od trenutka kada počnete uspon na grebene planina iznad Ibra - da koračate kroz dva sveta istovremeno, prošlost i sadašnjost.
Naučnici odgovor nalaze u zapisima učenika i biografa Danila Drugog:
"U Magliču gradu, i tu su bila poznata dela njegovih trudova. Jer u njemu podiže prekrasne palate i ostale ćelije, na prebivanje onima koji su tamo. I tu, u crkvi Svetog Georgija, u gradu tome, utvrdi božanstveni zakon da se u njoj neizmenjeni svagda vrši, obilno u njoj postavivši božanstvene knjige i sve ostale crkvene potrebe. Za takve njegove mnoge podvige i priloženija domovima Božjim, neka mu Gospod dade večno blaženstvo..."
Danilo Drugi bio je nalik Svetom Savi, aktivan i u političkom životu, nastupao je kao pomiritelj, prvo kralja Dragutina i kralja Milutina, a zatim Milutina i Stefana Dečanskog. Plemić i ratnik, bio je Milutinov najpoverljiviji saradnik, a kao prosvetitelj je srpskom narodu ostavio najvažniju srednjovekovnu knjigu.
- Malo je ljudi koji su kao Danilo ostavili dubok trag u svom dobu - kaže istoričar prof dr Vlada Stanković i dodaje:
- Kao državnik, on je praktično imao presudan uticaj na postavljanje svih kraljeva posle Milutina. Ostavio nam je "Žitija kraljeva i arhiepiskopa srpskih" koje je pisao sa svojim učenicima, kao najvažnije biografsko delo o svetovnim i duhovnim srpskim vladarima srednjeg veka. Bio je i veliki graditelj, koji je vodio radove na kraljevskim zadužbinama Banjskoj i Visokim Dečanima, a sam dozidao pripratu i crkvu Bogorodice Putevoditeljice u Pećkoj patrijaršiji. Uprkos svemu, Danilo Drugi je i danas misterija za sopstveni narod.
Pretpostavlja se da je Danilo, knjigu pisao u svom Magliču, ali to ne daje odgovor ko je utemeljio grad. Po jednoj teoriji, taj poduhvat je izveo Uroš Prvi Veliki zvani Hrapavi, pod kojim je Srbija postala rudarska velesila, kada su se u planinama oko tvrđave otvorili brojni rudokopi gvožđa, bakra i srebra. Tvrđava kao Maglič je bila neophodna da s obližnjim Bogutom gradom, Brvenikom i još nekoliko manjih utvrđenja čuva ovu rudonosnu oblast.
Misteriozni monah odbranio Hilandar
Graditelj i gospodar velelepnog Magliča s crkvom Svetog Đorđa, palatom i prepisivačkim centrom je arhiepiskop Danilo Drugi. Ne zna mu se ni svetovno ime, ni poreklo, ali žitije navode da je bio veoma sličan Svetom Savi, pa kao što je princ Rastko bio Nemanjin miljenik, tako je i plemić Danilo, budući arhiepiskop, prirastao srcu kralja Milutina, s čijeg je dvora pobegao na Svetu goru i zamonašio se. Međutim, nije dugo bio isposnik, odmah je preuzeo zapovedništvo nad odbranom Hilandara, koga je u sledeće tri godine uspešno branio od opsada Katalanske kompanije, najbolje i najokrutnije najamničke vojske u 13. veku. Značaj te bitke i pobede je ogroman, jer je Sveta gora tada bila verski, politički, diplomatski i obaveštajni centar celog pravoslavnog sveta, smeštena na neutralnoj teritoriji u Romejskom carstvu. Za pravoslavce je Atos ono što je za katolike Vatikan, kažu istoričari.
- Iščitavajući iznova dokumente o Milutinovom vremenu, vidi se da je Danilo njegov štićenik i najpoverljiviji saradnik - kaže istoričar prof. dr Vlada Stanković i dodaje:
- To je neverovatna ličnost, arhijerej, ratnik, državnik i književnik, moćan i poštovan na dvorovima svih Nemanjića. On je doslovno postavljao kraljeve na tron, a na istorijskoj sceni prvi put zablistao kao komandant bitke za Hilandar.
Narodna legenda takođe povezuje Uroša velikog s tvrđavom ispod koje počinje Dolina jorgovana. Njih je srpski kralj, po predanju, zasadio duž litica Ibarske klisure da obraduje svoju nevestu Jelenu Anžujsku. Botaničari kažu da u Dolini jorgovana raste autohtona vrsta ove žbunaste biljke s bogatim cvastima, a planinarima je ona neka vrsta putokaza ka vrhu stolova. Naime, kad se strmom Gradskom kosom započne penjanje iznad Magliča ka Malom stolu, dolazi se do naizgled neprolaznih stenovitih kaskada koje izgledaju kao neosvojivi bedem koji izoluje tvrđavu. Uporni sportisti koriste i ruke i noge da ih pređu, ali oni koji pažljivije potraže jorgovane, videće da izbijaju duž ivice stena i otkrivaju jedva primetnu stazu na strmom boku magličkog brega, pod kojim u dubini kroz korito od crnih stena penuša bela rečica Maglašnica.
Foto: printscreen
Povremeno, ta stazica koju skriva žilavo zimzeleno drveće i žbunje kroz koje se stidljivo probijaju ljubičaste latice jorgovana, izbija na proširenja koja se poput terase nadnose nad ponorom i na kojima se vide tragovi drevnih klesarskih i putarskih radova. Radoznalost tada nezadrživo vuče dalje, sve do šiljatog vrha Mali sto, kroz šumarak na čijem su drveću planinarske markacije koje su postavili članovi kraljevačkog kluba Gvozdac.
Kad se stigne do vrha, postaje jasno da je reč o istoj drevnoj stazi iz doba Nemanjića, koja se uliva u poljski put što se na jednu stranu spušta ka Kraljevu i Žiči, a s druge vodi na veličanstveni vrh Stolova. Tom, lakšom stazom do vrha Stolova se svakog proleća penje veliki broj ljubitelja prirode, jer se tada planina ponovo beli, ali ne od snega, već od narcisa. Druga, strmija i surovija staza ka vrhu "stone planine", vodi grebenom nasuprot Magliču koji izranja iz klisurice Maglašnice i nastavlja da se vije obodom Ibarske klisure.
Kao putokazima, i ova staza je takođe obeležena žbunovima jorgovana, koji je uporno prate. Uz nju se povremeno dižu gola stenovita uzvišenja, nalik osmatračnicama. Ona se nastavljaju sve do grebena Usovice, kojim se stiže na vrh Kamarište na 1.375 metara nadmorske visine i s koga se pruža veličanstven pogled na kotlinu Kraljeva kojom počinje moravska Srbija i planine Starog Rasa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Izjave Andreja Plenkovića o navodnoj nadmoći hrvatskog vazduhoplovstva ponovo su otvorile sukob sa predsednikom Zoranom Milanovićem, koji tvrdi da je Hrvatska kupila polovne rafale, dok je Srbija nabavila nove avione.
Jedna od velikih laži blokadera je tvrdnja da je tokom protesta 15. marta 2025. godine na okupljene pušten zvuk iz "zvučnog topa", a te očigledne laži je prihvatio čak i Evropski parlament koji je zvučni top uključio u rezoluciju protiv Srbije. Takvo oružje je verovatno korišćeno u Venecueli kada je kidnapovan tamošnji predsednik Nikolas Maduro, a ovo su simptomi nakon njegove upotrebe.
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa od 21. januara obustavlja obradu viza za posetioce iz 75 zemalja, javio je "Foks njuz", pozivajući se na memorandum Stejt departmenta - među zemljama kojima se obrada vize prekida je i Crna Gora, ali tu vest u tamošnjim vestima ili kriju ili ne objavljuju u potpunosti.
Koliko ih boli to što je Informer TV gledaniji od svih blokaderskih televizija zajedno, najbolje pokazuje novi biser medija N1 - objava izjave Filipa Švarma o tome da Informer sa snimcima praćenja predstavlja protivpravno zastrašivanje ljudi.
Takmičarka Plavih u Exatlonu Srbija, Sanja Kalinović, iznenadila je sve učesnike fer-plej potezom kada je oba tima zamolila da ne smetaju dok se bore na poligonu.
Nažalost, Amela Melegi je doživela povredu, zbog čega joj potencijalno preti odlazak sa takmičenja. Ipak, poslednju reč će imati lekari koji će obaviti sve potrebne medicinske preglede.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Deo audio poruka za koje tužilaštvo Crne Gore tvrdi da ih je slao vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer, a u kojima se govori o ratu klanova gde navodi da su "škaljarci" započeli sukob, dospeo je u javnost, a radi se o delu dokaznog materijala u sudskim postupcima koji se vodi pred nadležnim Višim sudom u Podgorici.
Pred Višim sudom u Podgorici nastavljeno je suđenje grupi optuženoj za likvidacije dvojice državljana Srbije, slučaj koji je godinama bio obavijen velom misterije i kasnije povezan sa obračunima najmoćnijih kriminalnih klanova u regionu.
Policija i nadležno tužilaštvo nastavljaju rad na rasvetljavanju teškog slučaja nasilja koji se dogodio u Beogradu 9. januara, kada je mlada žena prijavila da ju je poznanik satima držao zatočenu u kući i brutalno fizički zlostavljao.
Oružani napad u kafiću u Dečanima, u kojem su ranjene tri osobe, među njima i dvojica Srba, dobio je sudski epilog određivanjem pritvora osumnjičenom Albancu.
Supruga ranjenog D.R. vlasnika pekare u Ratkovu koji je upucan danas, svedočila je trenutku kada je B.Đ. (80) ušao u lokal, izvadio pištolj i ranio njenog muža. Kako je naglasila, razloga za ovo što se danas dogodilo - nije postojao.
Nove američke sankcije Iranu su oblik osvete iranskoj naciji koja podržava svoju domovinu uprkos stranom uplitanju, kaže portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei.
Iran već treću nedelju potresaju protesti u više od 100 gradova. U obračunima demonstranata i snaga reda stradalo je najmanje 2.500 ljudi, prema podacima američke grupe za ljudska prava, dok pojedini izvori upozoravaju da bi taj broj mogao biti drugačiji. Sve događaje vezane za situaciju u Iranu pratite uživo na Informer.rs.
U američkoj seriji "Bibliotekari: Sledeće poglavlje" ("The Librarians: The Next Chapter") jedna od scena snimana je u Knez Mihailovoj ulici u centru Beograda.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Predstava "Kuća" Nebojše Ilića, u režiji Voje Brajovića, otkazana je zbog zdravstvenog stanja glumca Branimira Brstine i neće biti izvedena u sredu, 21. januara, saopštio je danas Zvezdara teatar.
Na društvenim mrežama ovih dana pojavio se konceptualni trejler za istorijski film posvećen Boju na Kosovu iz 1389. godine, koji je u potpunosti realizovan uz pomoć savremenih alata veštačke inteligencije.
Književnici Ljiljani Habjanović Đurović danas je svečano uručen orden Karađorđeve zvezde prvog stepena, koju joj je dodelio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ako postoji žena koja je od skidanja napravila karijeru, to je Kejt Mos. Dok se druge zvezde svim silama trude da budu u centru pažnje, Kejt samo skine gornji deo i podseti svet ko je ikona provokacije.
Pevačica Ana Nikolić i kompozitor Goran Ratković Rale uhvaćeni su zajedno u tržnom centru, a sudeći po njihovoj bliskosti, ljubavi su dali još jednu šansu.
Estradni umetnik Boban Rajović održao je koncert na Floridi za Srpsku novu godinu na koju je došao luksuznim "rols-rojsom" i od kojeg je zaradio 35.000 dolara.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar