OVU VISORAVAN NAZIVAJU "SRPSKI SIBIR"! Zime su duge i surove, sneg ide do krova, a temperature se spuštaju i do -40°C
Podeli vest
Nije retkost da Peštersku visoravan tokom pojedinih leta zahvate vreli talasi, pa tada temperature mogu dostići i 35 stepeni, a apsolutni maksimum je 37 stepeni.
Pešterska visoravan nalazi se na jugozapadu Srbije i prostire se jugoistočno od Sjenice, a severozapadno od Tutina. U ovoj oblasti zabeležene su najniže temperature u Srbiji, a u prošlosti su se spuštale i do skoro minus 40 stepeni, pri čemu je ovo najhladniji deo Srbije i deo Srbije sa najnižim ikada izmerenim temperaturama.
Sneg koji od ranih popodnevnih sati pada na visovima Čemernog, brda koje spaja Srbiju sa Crnom Gorom, odnosno pribojsku opštinu sa Pljevljima dosegao je debljinu od četrdeset centimetara
22.01.2023
08:59
Prosečna nadmorska visina je od 1100 do 1300 metara. Pored toga što ovu visoravan karakteriše neverovatna priroda, ovu oblast karakteriše i veoma oštra klima, jedna od najoštrijih na području Evrope. Zime u ovim predelima su veoma hladne, često i ledene sa obilnim količinama snega. Temperature su uglavnom ispod nula stepeni, veoma često se spuste i ispod minus 20, a tokom najhladnijih dana nije retkost da opadnu i minus 30 stepeni.
Apsolutni minimum je minus 39 stepeni, a zabeležen je u dobrom poznatom Karajukića Bunari, nedaleko od Sjenice.
Foto: rina
Padavine su u obliku snega i sneg se u proseku zadržava od novembra do početka aprila. Česte su i snežne vejavice sa jakim vetrovima, pri čemu mnoga sela i naselja budu odsečena od sveta, a tada najveće poteškoće nastanu pri transportu osoba kojima je potrebna hitna pomoć.
Jeseni i proleća su veoma promenljiva. Temperature mogu dostići i preći i letnjih 25 stepeni, a već sledećeg dana da se uz sneg spuste ispod nula stepeni.
Inače, u proseku proleća i jeseni su uglavnom prohladna, a minimalne temperature tokom najhladnijih dana mogu da se spuste i ispod minus 25 stepeni. Mraz je redovna pojava i tokom ovih perioda i u proseku se javlja od oktobra do maja.
Leta su veoma kratka i traju najviše do dva meseca. Jul i avgust su najtopliji i tokom dana temperature se uglavnom kreću od 20 do 25 stepeni i samo u najvrelijim danima veoma retko mogu preći 30 stepeni i to u proseku nešto više od pet dana u toku godine. Tokom letnjih meseci česta je pojava grmljavinskih pljuskova i oluja.
Foto: A. G.
Pešter
Nije retkost da Peštersku visoravan tokom pojedinih leta zahvate vreli talasi, pa tada temperature mogu dostići i 35 stepeni, a apsolutni maksimum je 37 stepeni. To govori o oštrini klime i njenoj kontinentalnosti.
I tokom letnjih meseci noći i jutra u ovim predelima su veoma sveža i minimalne temperature tokom jula i avgusta u proseku se kreću od osam do 12 stepeni. Čak i tokom leta može da se pojavi mraz i da se temperatura spusti i koji stepen ispod nula stepeni. Prosečna količina padavina kreće se od 700 do 900 milimetara u nižim predelima i kotlinama i od 1000 do 1500 mm u planinama.
Maksimum padavina javlja se krajem proleća i početkom leta, a minimum krajem zime, što je još jedan znak kontinentalne klime.
Foto: rina
Pešterska visoravan
Vrlo niske temperature zimi i neretko visoke leti, još jedan su karakter veoma oštre kontinetlne klime, koje odlikuju i velike temperaturne razlike. U jednom danu razlika između minimalne jutarnje i maksimalne temperature vazduha može biti i po 25 i više stepeni, a zabeleženi su slučajevi da ujutro bude minus pet, tokom dana 25 stepeni, pa da se za nekoliko sati tempertaura promeni za 30 stepeni.
Na Pešterskoj visoravni zabeležena je i najveća amplituda između najviše i najniže ikada izmere tempertaure, a ta razlika iznosi preko 75 stepeni.
Inače, Pešterska visoravan predstavlja granicu između maritimnog i kontinetalnog tipa padavina (maritimni tip - više padavina zimi, kontinetalni tip - više padavina izliču se leti).
Kako su niži predeli visoravni sa nadmorskom visinom od 1100 do 1300 metara okruženi visokim planinama, često se u hladnijem delu godine u njima dugo zadražavju magle i znatno niže temperature od predela na višim planinama koji su obasjani suncem, odnosno tada preovladava temperaturna inverzija (temperatura vazduha raste sa visinom).
Foto: A. Grbović
Klima Pešterske visoravni predstavlja oblik veoma oštre kontinentalne klime sa uticajem planinske, dok u predelima iznad 1300-1500 preovladava planinska klima, a sneg je na njima moguć i tokom juna, ali i već krajem avgusta. Na Pešeteru su veoma česti jaki i hladni vetrovi.
Zbog svih ovih odlika, klima na Pešteru veoma je slična klimi u Sibiru i predstavlja nešto blaži njen oblik.
Ipak, globalni porat temperatura nije zaobišao ni Pešter. Poslednjih godina temperature vazduha su sve više, zime sve toplije, a sneg neretko bude i retka pojava tokom pojedinih godina ili ga bude u manjim količinama, što je slučaj ove godine.
Ove zime temperature vazduha i na Pešteru često su bile znatno iznad nula stepeni, a snega je bilo u vrlo malim količinama. Temperature su dostizale i 15 stepeni, a najhladniji deo zime bio je sam kraj januara i početak februara i tada se minimalna temperatura vazudha spustila do minus 23.
Sve u svemu i da se narednih godina nastavi dalji porast temperatura, Pešter će ostati deo Srbije sa najhladnijim zimama i deo Srbije koji će se uvek odlikovati veoma oštrim, neretko i nepredvidivim vremenskim uslovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sneg koji od ranih popodnevnih sati pada na visovima Čemernog, brda koje spaja Srbiju sa Crnom Gorom, odnosno pribojsku opštinu sa Pljevljima dosegao je debljinu od četrdeset centimetara
Američki napad razotkrio je slabu odbranu Venecuele: Ruski S-300 i „Buk“ nisu radili, što doprinosi teoriji da je Moskva zapravo „papirni tigar“, piše Njujork tajms.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić osvrnula se na izjavu evroposlanika Tonina Picule u vezi sa posetom delegacije EU Srbiji, koja je poslednjih dana podigla veliku prašinu u javnosit.
Tretman koji je legendarna pevačica Snežana Đurišić imala u Zagrebu samo zato što je pevala pesmu "Vidovdan", i divljački napad blokadera na Anu Bekutu u Čačku, još jednom je pokazao da će antisrpski ekstremisti vrlo lako naći zajednički jezik.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Telo muškarca (40) pronađeno je jutros u lokvi krvi u bašti jednog poznatog kafića u centru Beograda u ulici Nikole Spasića, a sumnja se da je pao sa zgrade.
Iran već treću nedelju potresaju protesti u više od 100 gradova. U obračunima demonstranata i snaga reda stradalo je najmanje 2.500 ljudi, prema podacima američke grupe za ljudska prava, dok pojedini izvori upozoravaju da bi taj broj mogao biti drugačiji. Sve događaje vezane za situaciju u Iranu pratite uživo na Informer.rs.
Najmanje 32 osobe su poginule, a 64 su povređene nakon što je dizalica pala na voz koji je prolazio kroz tajlandsku provinciju Nakhon Ratčasima sredu ujutru.
Visina snega u Moskovskoj oblasti dostigla je rekordnih 59 centimetara dok je u Moskvi napadalo 48 centimetara, upozorio je meteorolog Jevgenij Tiškovec.
Predstava "Kuća" Nebojše Ilića, u režiji Voje Brajovića, otkazana je zbog zdravstvenog stanja glumca Branimira Brstine i neće biti izvedena u sredu, 21. januara, saopštio je danas Zvezdara teatar.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Američki glumac Leonardo Dikaprio izazvao je salve smeha među obožavaocima zahvaljujući svojim spontanim i živopisnim reakcijama tokom dodele Zlatnih globusa.
Glumica Radmila Živković osam godina pred smrt nije glumila i dobijala uloge, a kako je jednom prilikom otkrila, razlog tome je što mnogima nije odgovarala.
Malo ko zna da se naš legendarni glumac Bata Paskaljević zapravo zvao Mihajlo Zojić, a ime pod kojim je ušao u istoriju jugoslovenskog glumišta uzeo je po dedi Paskalju Zojiću.
Pevač Đorđe David zaprepašćen je onim što se dogodilo Ani Bekuti u Čačku, ali ne i iznenađen jer je i sam nekoliko puta bio žrtva linča zbog svojih stavova.
Pevačica Seka Aleksić izrazila je žaljenje zbog onoga što se sinoć dogodilo Ani Bekuti u Čačku, iako već mesecima podržava blokadersko nasilje širom Srbije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar