LEGENDA O PRSTENU KRALJICE TEODORE - 800 godina se nalazio u njenoj grobnici, a onda ga je iskopao srpski kralj i pokrenuo njegovo prokletstvo
Podeli vest
Legendarna priča o prstenu kraljice Teodore, majke cara Dušana, govori o prokletstvu koje je snašlo kralja Aleksandra I Krađorđevića nakon iskopavanja istog.
Misterija zlatnog prstena kraljice Teodore, majke cara Dušana, traje gotovo ceo vek, otkad je iskopan u manastiru Banjska kraj Zvečana.
Vrhovna komanda srpske vojske u Prvom svetskom ratu 1915. godine donela je odluku o povlačenju trupa preko Crne Gore i Albanije. Ono što je danas manje poznato jeste činjenica da odluka nije bila jednoglasna jer protiv nje glasao je samo vojvoda Živojin Mišić.
20.03.2023
11:42
Izuzetni primerak nakita, koje poreklo vodi još od Nemanjića, zaobišla su bezbrojna turska pustošenja tokom 800 godina dok je počivao u tmini kraljevske grobnice, a igrom sudbine ponovo je zablistao na svetlu dana 1915. usred pakla Prvog svetskog rata.
Nažalost magični Teodorin prsten, jedan od najlepših spomenika srpske srednjovekovne umetnosti i zanatstva i danas počiva u tami. Doduše, ne u grobu, već u depou beogradskog Narodnog muzeja koji je zatvoren pre više od deset godina.
Foto: printskrin/youtube.com
Prsten Kraljice Teodore
Stručnjaci naglašavaju da je ovaj komad nakita izuzetan primerak srednjovekovnog zlatarstva, koje je cvetalo u Novom brdu i Trepči, ali da nije običan ukras. To su već na prvi pogled shvatili i tragači za Milutinovim blagom, koji su ga pronašli u starom grobu u priprati manastirske crkve. Kad su videli dvoglavog orla na glavi prstena zaključili su da je reč o grobu visokog velmože, a kad su otkopali karličnu kost shvatili su da je reč o ženi.
Sinulo im je da su tu pronašli grob kraljice Teodore, a prsten je odmah odnet regentu Aleksandru, koji je po svemu sudeći prisustvovao iskopavanju.
U Narodnom muzeju ističu da je veoma malo sačuvanih zlatnih prstenova visokog ranga u Srbiji i da Teodorin nema premca. Njegova vrednost, u vreme kad je napravljen, odgovarala je vrednosti dvogodišnjeg poreza koji je plaćalo seosko domaćinstvo. Poseban značaj prstenu daje heraldički simbol dvoglavog orla i jedinstvena urezana formula "Kto ga nosi pomozi mu Bog".
Foto: printskrin/youtube.com
Detalji prstena Kraljice Teodore
Taj zaštitni natpis istovremeno ga čini i hrišćanskim i magijskim, a dodatnu moć mu daju vukovi izgravirani na karikama. Ovakvo prstenje smeli su da kuju samo posebni majstori kovači.
U srednjovekovnoj Srbiji koja je opisivana kao zemlja zlata bilo je mnogo dragocenog nakita, ali prsten kao Teodorin nije mogao svako da nosi. Istočnorimskog dvoglavog orla imao je pravo da koristi samo onaj ko je u rodu s carskom porodicom. Nemanjići su bili prvi među balkanskim vladarima koji su se orodili s carskom kućom Paleologa i dobili pravo da koriste simbol imperijalnog dvoglavog orla "koji zakriljuje i istok i zapad“.
Ni zaštitni natpisi nisu retki na prstenovima, ali obično se odnose na konkretnu osobu, dok Teodorin prsten ima magičnu formulu koja se, bar na prvi pogled, odnosi na bilo kog nosioca. Zato ga je kralj Aleksandar Karađorđević kao amajliju nosio na zlatnom lancu za sat, što su zabeležili njegovi savremenici.
Foto: printskrin/youtube.com
Kralj Aleksandar I Karađorđević
Zabeleženo je i to da je kralj Aleksandar jedno vreme prsten nosio na ruci, a potom kao privezak na lancu za sat, smatrao ga je amajlijom, međutim, kada su i do njega stigle priče da je reč o svetinji i da je, čim je odvojen od osobe za koju je specijalno kovan, prsten uklet i da donosi nesreću, kralj je požurio da ga se što pre otarasi, pa ga je poklonio svom prijatelju, tadašnjem advokatu Blagoju Barlovcu koji se takođe bojao prokletstva, pa je Teodorin prsten 1926. godine u tajnosti predao Narodnom muzeju u Beogradu, gde se i danas čuva.
Da li je ovaj komad nakita bio koban za kralja niko ne zna, međutim, posle Aleksandrove tragične pogibije u Marselju sumnje su postale još veće. I advokat Barlovac je preminuo neposredno nakon što je prsten predao Narodnom muzeju.
Foto: printskrin/youtube.com
Kralj Aleksandar
Legendama o prstenu pridružila se i ona da ne sme da ga nosi ruka nedostojna Nemanjića.
Sa ruke kraljice Teodore skinut je još jedan, manje vredan, srebrni prsten koji je, kako se pretpostavlja, misteriozno završio u kolekciji jedne moćne beogradske porodice, a potom je prošvercovan u inostranstvo i danas je u vlasništvu jedne bogate srpske porodice. Ne zna se koliko je plaćen i da li je i on vlasnicima donosio nesreću.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vrhovna komanda srpske vojske u Prvom svetskom ratu 1915. godine donela je odluku o povlačenju trupa preko Crne Gore i Albanije. Ono što je danas manje poznato jeste činjenica da odluka nije bila jednoglasna jer protiv nje glasao je samo vojvoda Živojin Mišić.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručič je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić kriv jer je medijalna zarada sada duplo veća nego što je bila prosečna zarada pre 11 godina.
Indijska kompanija Reliance Industries, vlasnik najvećeg rafinerijskog kompleksa na planeti, obnovila je kupovinu ruske sirove nafte nakon kratkog zastoja.
Danica Vučenić, udarna pesnica tajkunske, antisrpske televizije N1 koja već duže od godinu dana otvoreno podržava rušenje Srbije na ulicama, sada je u programu uživo patosirala blokadere.
Ministar pravde Nenad Vujić oglasio se povodom postupanja predsednika Visokog saveta tužilaštva (VST) Branka Stamenkovića, istakavši kako to predstavlja otvoreno kršenje Zakona i Poslovnika o radu VST i nedopustiv čin institucionalne samovolje.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da su izbori za prištinski parlament koji se održavaju 28. decembra od presudnog značaja za opstanak srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i pozvao sve Srbe da podrže Srpsku listu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, danas oko 15 časova, na državnom putu Beograd - Čačak, presretačem su zaustavili pedesetčetvorogodišnjeg R.M. koji je vozilom "pežo 206" za samo dva minuta u više navrata izvršio preticanje ukupno šest vozila preko uzdužne neisprekidane linije čineći prekršaj nasilničke vožnje, a zatim se kretao brzinom od 107 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje brzine 60 kilometara na čas.
Na deonici zlatiborske magistrale, u ataru sela Draglica, večeras je došlo do saobraćajne nezgode, u kojoj su, prema našim saznanjima, učestvovala dva automobila.
Policijskom službeniku Policijske uprave Novi Pazar, I.M., određen je pritvor do 30 dana, potvrđeno je iz izvora bliskih istrazi. Pritvor do 30 dana određen je i S.P. iz Beograda, koji se sumnjiči da je direktno učestvovao u oružanoj pljački zlatarske radnje u centru Novog Pazara.
Iako danas u svetu besni više sukoba nego ikad od Drugog svetskog rata, na Filipinima postoji tradicija božićnog primirja u najdugotrajnijoj komunističkoj pobuni na svetu.
Kijev je praktično potvrdio dileme koje je ranije izneo ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov o načinu na koji bi eventualni izbori u Ukrajini bili organizovani i međunarodno podržani.
Grčka ne predstavlja pretnju nijednoj državi, ali će odlučno braniti svoja suverena prava, izjavio je grčki ministar odbrane Nikos Dendias povodom optužbi Ankare u vezi sa tenzijama u vazdušnom prostoru nad Egejskim morem i u regionu Istočnog Mediterana, prenose grčki mediji.
Diskusija o seriji "Tvrđava" održana je juče, a u razgovoru su učestvovali autori i saradnici jednog od najzapaženijih domaćih televizijskih ostvarenja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar