ŠEST NAJUTICAJNIJIH VLADARKI SRBIJE! Postupci i sudbine ovih žena ostavili su neizbrisiv trag u ISTORIJI
Podeli vest
Mnoge srpske vladarke su imale ogroman uticaj na dvoru, u vođenju unutrašnje, pa čak i spoljne politike Srbije, a neke od njih su čak i otvoreno upravljale srpskom državom nakon smrti svojih muževa.
Pored skoro svake uticajne srpske istorijske ličnosti stajala je ugledna dama koja je uvek označavala simbol vremena vladavine svojih supruga.
Mnogi građani Srbije Novu godinu dočekuju dva puta – po zvaničnom gregorijanskom i, 13 dana kasnije, po julijanskom kalendaru, iako je "revidirani" ili "novi julijanski kalendar" čiji je tvorac srpski naučnik Milutin Milanković najprecizniji u odnosu na tropsku godinu.
31.05.2023
11:05
Kraljica Jelena Anžujska
Verovatno najpoznatija kraljica dinastije Nemanjića, bila je supruga srpskog kralja Stefana Uroša I i majka budućih vladara, Stefana Dragutina i Stefana Milutina.
Njeno poreklo nije do kraja objašnjeno. Najstarija i još uvek najprihvaćenija teorija kaže da je Jelena Anžujska bila francuskog porekla i rođaka napuljskog kralja Karla Anžujskog čiji je brat, Luj IX tada vladao Francuskom.
Jelena Anžujska bila je prema opisu savremenika izuzetno lepa, plemenita i obrazovana žena. U braku sa kraljem Urošem imala je petoro dece, među kojima i dvojicu potonjih kraljeva.
Već u vreme vladavine Uroša I, njen uticaj u srpskoj politici bio je značajan što se najbolje moglo osetiti u razvoju rudarstva i političkom približavanju sa Dubrovnikom. Za vreme vladavine njenih sinova, Jelena je čak i vladala zasebnom oblašću na jugozapadu srpske države.
Iako je u Srbiju došla kao rimokatolkinja, na kraju je prihvatila pravoslavnu veru i odlučila da se zamonaši u crkvi Sv. Nikole u Skadru. Tu je i umrla 1314. godine.
Srpska kraljica, podigla je za vreme vladavine kralja Dragutina i jedan od najepših manastira srpskog srednjeg veka, manastir Gradac na obodu planine Golije.
Narodno predanje čuva i jednu vrlo zanimljivu priču o srpskoj kraljici. Čekajući Jeleninu svadbenu povorku koja je dolazila u Deževu, kralj Uroš je na delu puta kojim je ona trebalo da prođe, zasadio jorgovane kako bi svojoj budućoj suprugi podario okruženje slično mediteranskim predelima u kojima je odrasla.
Kneginja Milica Hrebeljanović
Supruga jednog od najvoljenijih vladara srpske istorije, kneza Lazara, ujedno je bila i potomak čuvene dinastije Nemanjić.
Njen značaj bio je ogroman još za života kneza Lazara, koji je brakom sa njom uspostavio neposrednu vezu sa blagorodnom carskom dinastijom i tako uzvisio svoj položaj u odnosu na ostale srpske oblasne gospodare.
Nakon Kosovskog boja i smrti srpskog kneza, Milica je postala stvarni vladar Srbije kojom je upravljala u ime svojih maloletnih sinova. U tim, izuzetno teškim vremenima, kneginja je uspela da očuva srpsku državnost i uspešno se izbori sa samovoljom plemstva.
Nakon što je vlast predala svom sinu Stefanu, budućem despotu Srbije, Milica se zamonašila, ali je i u narednom periodu, zajedno sa rođakom Jefimijom, obavljala izvesnu diplomatsku delatnost, pregovarajući, između ostalog i sa svojim zetom, turskim sultanom Bajazitom.
Još u vreme svoje vladavine, Milica je započela izgradnju velelepnog manastira Ljubostinje, u kojoj je i sahranjena nakon smrti, 1405. godine.
Kneginja Ljubica Obrenović
Devojka iz ugledne porodice Vukomanović, udala se za vreme I srpskog ustanka za jednog od srpskih vojničkih prvaka, Miloša Obrenovića. Mnogi su to venčanje smatrali čudnim jer je ova devojka, uglednog porekla odabrala junaka bez sopstvenog doma, koji je živeo u kući gospodara Milana Obrenovića.
Istorija će pokazati da je taj junak uskoro postao srpski knez i obnovitelj moderne srpske državnosti.
Međutim, Miloševo uzdizanje nije uticalo na to da se Ljubica povuče. Šta više, kako u privatnom životu, tako i u ustaničkim borbama i u vođenju poltike, ona je Milošu bila najveći oslonac, ali i najoštriji kritičar.
Poznata je anegdota vezana za bitku na Ljubiću kada su srpski ustanici zbog velikih gubitaka počeli da se kolebaju oko nastavka vojevanja. U toku jednog vojnog savetovanja, pred njima se pojavila Ljubica koja je, dok je posluživala ustaničke prvake, usput prozborila: "Kecelje ženske pašite, pa mi žene da idemo da se bijemo!" Ova izjava izazvala je kneževo nezadovoljstvo, ali je poslužila i kao podstrek ustanicima, koji su se uvređeni, ubrzo vratili u borbu i uspeli da pobede.
Ovu, fizički snažnu i uticajnu ženu, Srbi su nazivali „Velika gospođa“. Ona se obračunavala sa Miloševim ljubavnicama, vaspitavala decu, ali i vodila politiku što je do izražaja naročito došlo u odnosu sa Miloševom opozicijom, Ustavobraniteljima. Nakon što je, zajedno sa njima prognala svog muža, sukobila se sa svojim saveznicima, pa je ubrzo morala i sama da sa sinom Mihajlom napusti zemlju. U izgnanstvu je i dočekala smrt, 1843. godine.
Njena rezidencija, Konak kneginje Ljubice, sagrađen je za vreme vladavine kneza Miloša, a kao jedna od najlepših zgrada tadašnjeg Beograda, korišćen je kasnije kao Beogradski Licej.
Kraljica Natalija Obrenović
Rusko-moldavskog porekla, Natalija Petrovna Keško, za srpskog kneza Milana se udala 1875. godine. Godinu dana kasnije, rodila je sina Aleksandra, budućeg srpskog vladara.
Natalija Obrenović ostala je upamćena kao prva kraljica moderne srpske države, jer je upravo u vreme vladavine njenog supruga, Srbija dobila nezavisnost i kraljevsku krunu.
Bračni odnosi sa kraljem Milanom bili su izuzetno loši pre svega zbog Milanovih neverstava i nemarnog života. Ta izuzetno zapletena drama okončana je 1888. godine kada se kraljevski par konačno razveo.
Međutim, njihove svađe imale su od početka i političku pozadinu. Dok je kralj Milan, na svaki način nastojao da Srbiju veže za austro-ugarske interese, Natalija je želela da Srbija krene putem približavanja Rusiji. Ovaj sukob preneo se i na period vladavine njihovog sina Aleksandra, kada su novom kralju roditelji nastojali da nametnu različite pravce spoljne politike.
Nakon braka Aleksandra sa dvorskom damom, Dragom Mašin, Natalija je potpuno prekinula odnose sa svojim sinom pa je u inostranstvu dočekala vest o prevratu i smrti kraljevskog para, 1903. godine.
Ostarela kraljica pomagala je srpskom narodu za vreme I svetskog rata, a nakon njegovog završetka, poslednje godine svog života, proživela je u siromaštvu u jednom manastiru u Parizu gde je i umrla 1941. godine.
Kraljica Draga Obrenović
Supruga kralja Aleksandra Obrenovića, rođena kao Draga Lunjevica, bila je deset godina starija od svog supruga. Međutim, ovo je bila samo jedna od mnogih primedbi koje su na ovaj brak imali gotovo svi značajni činioci tog vremena. Kraljevi roditelji, vojni činovnici i pripadnici vlade smatrali su brak između kralja Aleksandra i Natalijine dvorske dame, krahom srpske države i dinastije Obrenović.
Draga, ne samo što je bila starija od Aleksandra, već je i imala jedan brak iza sebe sa uglednim inženjerom, Svetozarem Mašinom. Ovo je, uz glasine o njenoj nemoralnosti značajno uticalo na narastanje nezadovoljstva u Srbiji nakon kraljevskog venčanja.
Kraljev otac, Milan Obrenović Dragu je čak smatrao ruskim špijunom koja je za cilj imala da Aleksandra okrene ka Rusiji. Ova mogućnost, ozbiljno razmatrana, kako među tadašnjim političkim činiocima, tako i među istoričarima mogla bi da posvedoči i o velikom političkom uticaju koji je Draga eventualno mogla imati.
Međutim, nemogućnost da kralju podari naslednika i mreža raznih nepovoljnih glasina koja je obavila kraljevski par, doveli sudo zavere oficira koja je rezultirala „Majskim prevratom“, 1903. godine, u kome je kraljevski par ubijen, a srpska država krenula novim putem, predvođena novom dinastijom, Karađorđević.
Kraljica Marija Karađorđević
Kćerka rumunskog kralja Ferdinanda Hoencolerna i praunuka engleske kraljice Viktorije, udala se za jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića 1922. godine.
Svojim rodbinskim vezama, obezbedila je Kraljevini Jugoslaviji i dinastiji Karađorđević ogroman ugled u međunarodnim odnosima.
Posle kraljevog ubistva u Marselju, 1934. godine, postala je jedini oslonac i podrška sinovima i pripremala je prestolonaslednika Petra da jednoga dana preuzme vlast u državi.
U toku II svetskog rata, kraljica Marija je u izbeglištvu učestvovala u radu Komiteta Crvenog krsta preko koga je slala humanitarnu pomoć u Jugoslaviju.
Nakon rata i promene vlasti u Jugoslaviji, nije bila u mogućnosti da se vrati u zemlju, pa je život nastavila na jednom imanju u Kentu gde se, zajedno sa svojim sinovima, bavila poljoprivredom. Umrla je 1961. godine i sahranjena na Kraljevskom groblju u Vindzoru. Njeni posmrtni ostaci, preneti su u Srbiju, u porodičnu grobnicu na Oplencu, 2013. godine.
Srbija može da se pohvali bogatom istorijom, ali i ličnostima koje su oblikovale našu prošlost, sadašnjost ali i budućnost.
14.04.2024
23:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogi građani Srbije Novu godinu dočekuju dva puta – po zvaničnom gregorijanskom i, 13 dana kasnije, po julijanskom kalendaru, iako je "revidirani" ili "novi julijanski kalendar" čiji je tvorac srpski naučnik Milutin Milanković najprecizniji u odnosu na tropsku godinu.
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Kružni tok ume da bude konfuzan za vozače, što se prvenstva prolaza tiče. Scena iz Novog Sada pokazuje da ipak postoje i oni koji greše kod pravca kretanja u istom. Tako je jedan vozač završio u kontra smeru, ali se na vreme izvukao.
Ministarka zdravlja dr Danica Grujičić nije u svojim intervjuima reklamirala nikakve biljne tablete za lečenje dijabetesa ili visokog pritiska, iako su na Fejsbuku već nekoliko meseci viralne objave sa takvim sadržajem
Popust za racionalnu potrošnju električne energije u martu ostvarilo je 1,8 miliona ili čak 54 odsto domaćinstava. Mart je bio mesec u kojem su građani bili najefikasniji u potrošnji struje.
Ministarka pravde Maja Popović izjavila je da predlog rezolucije o međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine ima za cilj favorizovanje priče o stradanju Bošnjaka i da negira stradanje Srba, ističući da bi njeno potencijalno usvajanje u UN moglo biti izvor novih sukoba i destabilizacije u regionu.
Opozicioni gledalac zanemeo kad je u "Utisku nedelje" saznao da Đilas, Ponoš, Zelenović i Miloš Jovanović bojkotuju samo izbore u Beogradu a na ostalim izborima učestvuju.
Zašto se pitanje navodnog genocida u Srebrenici poteže danas, 29 godina kasnije, dok na Bliskom istoku Izrael svakodnevno ubija veliki broj palestinskih civila? Ko stoji iza sramne rezolucije i šta je skriveni motiv za nju? Na ovu temu, u "Info jutru" Informer TV, govorio je Vladimir Marinković, predsednik Kongresa srpsko-američkog prijateljstva.
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost analizirao je tekući sukob u Ukrajini i budućnost te zemlje nakon njegovog okončanja. On je o svemu tome govorio u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
Karijerni diplomata Branko Branković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kao i o položaju Srba na Kosovu i Metohiji, odnosno o Zajednici srpskih opština koja još uvek nije formirana.
Srpskom državljaninu Bojki T. (43) danas u sudu u Lucernu u Švajcarskoj počinje suđenje za pokušaj ubistva bivše supruge Andre T. koju je u aprilu 2021. godine, u stanu u ovom gradu, zapalio, a onda izbo nožem.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
Više od 10 osoba uhapšeno je u velikoj akciji koju na području Prijedora sprovode Uprava za teški i organizovani kriminal MUP-a Republike Srpske, Policijska uprava Prijedor i Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ).
Fudbaler Crvene zvezde Adem Avdić (16) operisan je u Rimu i pauziraće narednih šest meseci. On se povredio na prvom treningu kad je priključen prvom timu.
Novak Đoković je najavio da će igrati na Vimbldonu, mada se spekulisalo da bi možda mogao da propusti grend slem u Londonu kako bi se spremio za Olimpijske igre.
Denver je nadoknadio minus od 20 poena iz treće četvrtine i pobedio Los Anđeles Lejkerse 101:99 za prednost od 2:0 u plej-of seriji Zapadne konferencije NBA lige, a Lebron Džejms je posle utakmice opleo po sudijama.
Jedan od najtrofejnijih evropskih fudbalskih trenera, poznat po nadimku "Posebni", Žoze Murinjo (61) ističe kako je iza njega bogata karijera, ali da u narednim godinama planira da postigne barem još toliko.
Rusija je pojačala udare i informativne operacije protiv Ukrajinaca u gradu Harkovu, da bi ubedio Ukrajince da pobegnu iz grada i rasele milione ljudi unutar zemlje, navodi američki Institut za proučavanje rata (ISW).
Oružane snage Ukrajine masovno postavljaju lažne natpise na zgrade Časovog Jara o prisustvu civila kako bi zakomplikovale napad ruskih trupa na grad, rekao je za RIA Novosti vojni ekspert, potpukovnik LNR u penziji Andrej Maročko.
Kongresmeni su prestravljeni da će im obaveštajne agencije podmetnuti dečju pornografiju, kako bi ih kaznili ako se suprotstave "špijuniranju bez naloga", tvrdi američki voditelj Taker Karlson.
Šef Komisije Saveta Federacije za informacionu politiku i interakciju sa medijima Aleksej Puškov prokomentarisao je razmere protesta u Sjedinjenim Državama protiv izraelske operacije u Pojasu Gaze, napominjući da je za Vašington, koji je uvek podržavao Izrael, ovo je „kvalitativno nov fenomen“.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Nikola Rokvić pešači do Grčke kako bi pomogao deci oboleloj od raka, a već prvi dan prešao je više od 30 kilometara. Pevač se javio porukom na Instagramu i pokazao kako je proveo noć.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.