Rudolf Arčibald Rajs umro je u Beogradu na današnji dan, 8. avgusta 1929. godine. Bio je švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Svetski poznat postao je kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim narodom za vreme Prvog svetskog rata.
Za redovnog profesora kriminalistike na Univerzitetu u Lozani izabran je 1906. godine, a kao profesor bavio se naučnim radom i stekao ugled kriminologa svetskog glasa.
Godine 1912, za vreme Prvog Balkanskog rata, bio je reporter u Solunu. Na poziv Vlade Srbije, Rajs je 1914. godine došao u našu zemlju da istražuje zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom, o čemu je napisao brojne radove i knjige, a redovne izveštaje objavljivao je u uglednom časopisu neutralne Švajcarske "Gazet", čime je doprineo stvaranju pozitivne slike o srpskom narodu, a protiv propagandne Nemaca i Austrougara o Srbima kao divljačkom narodu.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Sa srpskom vojskom prešao je Albaniju, učestvovao na Solunskom frontu i sa Moravskom divizijom umarširao u oslobođeni Beograd, novembra 1918. godine.
Bio je član delegacije jugoslovenske Vlade na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Zavoleo je srpskog vojnika, seljaka i srpski narod i do kraja života ostao u Srbiji.
Preminuo je 8. avgusta 1929. godine u Beogradu od posledica moždanog udara, kao posledica žučne svađe sa prvim komšijom, bivšim ministrom i ratnim profiterom Milanom Kapetanovićem.
Sutradan, 9. avgusta 1929. godine, telo dr Arčibalda Rajsa bilo je preneto u Opštu državnu bolnicu. Tamo je, prema njegovoj poslednjoj želji, izvađeno njegovo srce radi prenosa na Kajmakčalan. Posmrtni ostaci velikog Švajcarca su izloženi u Oficirskom domu. Sahranjen je 10. avgusta 1929. godine, na Topčiderskom groblju sa vojnim počastima i po pravoslavnom obredu. Na poslednjem ispraćaju velikog srpskog prijatelja bili su izaslanici kralja Aleksandra I Karađorđevića, predstavnici Vlade, građanskih i vojnih vlasti, ogromnog broja naroda, raznih kulturnih i humanitarnih organizacija i veliki broj ratnika.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Po sopstvenoj želji njegovo izvađeno srce odneseno je u urni na Kajmakčalan, gde je sahranjeno zajedno sa ostalim oslobodiocima Solunskog fronta. Na urni, koja je polomljena od Bugara u Drugom svetskom ratu, je pisalo:
"Ovde u ovoj urni, na vrhu Kajmakčalana zlatno srce spava, prijatelj Srba iz najtežih dana, junak pravde, istine i prava, Švajcarca Rajsa, kom' nek je slava".
Objavio je brojne naučne i stručne radove u svojoj struci, zatim ratne i političke publikacije, od kojih su neke od velikog značaja za istoriju Srbije. U Srbiji je najpoznatije njegovo delo "Čujte Srbi", posmrtno zaveštanje srpskom narodu. Godine 2004. publikacija je štampana u velikom tiražu i deljena besplatno, zaslugom Fondacije "Dr Arčibald Rajs" iz Beograda i Šabačko-valjevske eparhije SPC.
Arčibald Rajs je nosilac brojnih odlikovanja Srbije i Kraljevine Jugoslavije, mnoge ulice i ustanove u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji i Republici Srpskoj nose ovo slavno ime, a u njegovu čast podignuti su i spomenici i spomen biste i na širim srpskim prostorima.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Petar Bojović je bio mnogo toga - vojnik koji nije želeo da se bavi politikom, vojskovođa koji nije napuštao svoje ratnike, čovek privržen porodici, strog prema svima, a najviše prema sebi, zaboravljeni heroj... U nizu od samo četiri srpska generala koji su dobili čin vojvode, bio je poslednji kome je ova počast dodeljena, a i najmlađi.
Gradu Šapcu je na današnji dan, 8. jula 1920. godine, svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu u kojem je broj meštana ovog srpskog grada prepolovljen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
Aleksandar Vučić, nosilac liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" obratio se građanima iz Beograda na vodi, podno Kule Beograd sa važnom i snažnom porukom.
Suđenje za otmicu i brutalno razbojništvo "zemunskog klana" iz 1997. godine, koje je prethodilo tragičnoj smrti Novaka Stevanića (22), ponovo je odloženo za 30. oktobar. Dok se čeka pravda za mladog Novaka, odbrana je kao razlog za nepripremljenost navela i to da je braniocu bilo "hladno u hodniku", dok je postupak ponovo ostao bez epiloga. Ipak, ovo nije jedini slučaj u kojem su sudski postupci pomerani zbog nesvakidašnjih okolnosti, a neki od razloga zaista zvuče neverovatno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
U tuči koja se protekle noći dogodila u 20.36 sati u Ulici Vojvode Stepe na Voždovcu teško je povređen muškarac (27), koji je prevezen na VMA, saopšteno je danas u službi Hitne pomoći.
Volodimir Zelenski treba da podnese ostavku, napisao je na mreži X Ilon Mask, izvršni direktor kompanije SpaceX, dodajući da o ograničenju Starlinka u Ukrajini
Ruske Strateške raketne snage počele su sveobuhvatnu proveru borbene gotovosti u Vladimirskom raketnom udruženju, tokom koje su mobilni interkontinentalni raketni sistemi "Jars" upućeni na rute borbenog patroliranja.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Pevačica Lepa Brena posetila je Majami sa sinom Viktorom, a njihova fotografija na istom mestu gde su se slikali i pre nekoliko godina, raznežila je javnost.
Vesna Zmijanac sumirala je utiske nakon tri rasprodate Beogradske arene, a dotakla se i svog privatnog života, novog udvarača, kao i dešavanja na estradnoj sceni.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.