Rudolf Arčibald Rajs umro je u Beogradu na današnji dan, 8. avgusta 1929. godine. Bio je švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Svetski poznat postao je kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim narodom za vreme Prvog svetskog rata.
Za redovnog profesora kriminalistike na Univerzitetu u Lozani izabran je 1906. godine, a kao profesor bavio se naučnim radom i stekao ugled kriminologa svetskog glasa.
Godine 1912, za vreme Prvog Balkanskog rata, bio je reporter u Solunu. Na poziv Vlade Srbije, Rajs je 1914. godine došao u našu zemlju da istražuje zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom, o čemu je napisao brojne radove i knjige, a redovne izveštaje objavljivao je u uglednom časopisu neutralne Švajcarske "Gazet", čime je doprineo stvaranju pozitivne slike o srpskom narodu, a protiv propagandne Nemaca i Austrougara o Srbima kao divljačkom narodu.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Sa srpskom vojskom prešao je Albaniju, učestvovao na Solunskom frontu i sa Moravskom divizijom umarširao u oslobođeni Beograd, novembra 1918. godine.
Bio je član delegacije jugoslovenske Vlade na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Zavoleo je srpskog vojnika, seljaka i srpski narod i do kraja života ostao u Srbiji.
Preminuo je 8. avgusta 1929. godine u Beogradu od posledica moždanog udara, kao posledica žučne svađe sa prvim komšijom, bivšim ministrom i ratnim profiterom Milanom Kapetanovićem.
Sutradan, 9. avgusta 1929. godine, telo dr Arčibalda Rajsa bilo je preneto u Opštu državnu bolnicu. Tamo je, prema njegovoj poslednjoj želji, izvađeno njegovo srce radi prenosa na Kajmakčalan. Posmrtni ostaci velikog Švajcarca su izloženi u Oficirskom domu. Sahranjen je 10. avgusta 1929. godine, na Topčiderskom groblju sa vojnim počastima i po pravoslavnom obredu. Na poslednjem ispraćaju velikog srpskog prijatelja bili su izaslanici kralja Aleksandra I Karađorđevića, predstavnici Vlade, građanskih i vojnih vlasti, ogromnog broja naroda, raznih kulturnih i humanitarnih organizacija i veliki broj ratnika.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Po sopstvenoj želji njegovo izvađeno srce odneseno je u urni na Kajmakčalan, gde je sahranjeno zajedno sa ostalim oslobodiocima Solunskog fronta. Na urni, koja je polomljena od Bugara u Drugom svetskom ratu, je pisalo:
"Ovde u ovoj urni, na vrhu Kajmakčalana zlatno srce spava, prijatelj Srba iz najtežih dana, junak pravde, istine i prava, Švajcarca Rajsa, kom' nek je slava".
Objavio je brojne naučne i stručne radove u svojoj struci, zatim ratne i političke publikacije, od kojih su neke od velikog značaja za istoriju Srbije. U Srbiji je najpoznatije njegovo delo "Čujte Srbi", posmrtno zaveštanje srpskom narodu. Godine 2004. publikacija je štampana u velikom tiražu i deljena besplatno, zaslugom Fondacije "Dr Arčibald Rajs" iz Beograda i Šabačko-valjevske eparhije SPC.
Arčibald Rajs je nosilac brojnih odlikovanja Srbije i Kraljevine Jugoslavije, mnoge ulice i ustanove u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji i Republici Srpskoj nose ovo slavno ime, a u njegovu čast podignuti su i spomenici i spomen biste i na širim srpskim prostorima.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Petar Bojović je bio mnogo toga - vojnik koji nije želeo da se bavi politikom, vojskovođa koji nije napuštao svoje ratnike, čovek privržen porodici, strog prema svima, a najviše prema sebi, zaboravljeni heroj... U nizu od samo četiri srpska generala koji su dobili čin vojvode, bio je poslednji kome je ova počast dodeljena, a i najmlađi.
Gradu Šapcu je na današnji dan, 8. jula 1920. godine, svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu u kojem je broj meštana ovog srpskog grada prepolovljen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Marokanske snage bezbednosti sprečile su danas pokušaj više stotina migranata, uglavnom podsaharskih Afrikanaca, da ilegalno pređu granicu i uđu u španski grad, eksklavu Seutu.
Ukrajinske rakete FP-5 "Flamingo" pogodile su industrijska preduzeća vazduhoplovno-kosmičkog sektora u Samari, u Rusiji, u subotu, 15. avgusta, tokom istovremenih napada dronom na Krimu.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Ljubomora može biti signal dubljih problema u vezi, a najopasnija postaje kada preraste u kontrolu i neosnovane optužbe. Psiholog objašnjava kada ona predstavlja problem, a kada nije loša.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.