Zastava Srbije zavijorila se sve do Rijeke! Srpska vojska munjevito probila Solunski front!
Podeli vest
Probojem Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine, pre 106 godina, dogodio se preokret na frontovima Prvog svetskog rata, što će dovesti do poraza Centralnih sila, okončanja Svetskog rata, ali i oslobođenja svih srpskih teritorija.
Razbijanjem bugarsko-nemačkih snaga omogućen je proboj srpskih i savezničkih trupa na sever, što je rezultiralo kapitulacijom Bugarske, potom Austrougarske, da bi zatim i Nemačka zatražila primirje 11. novembra, što je zapravo značilo kapitulaciju u Prvom svetskom ratu.
Na današnji dan, 1880. godine, u Pljevljima, rođen je patrijarh srpski Varnava koji je, uz kralja Aleksandra Karađorđevića, verovatno najznačajnija ličnost srpskog 20. veka rođena na teritoriji današnje Crne Gore.
Sremsko polje Leget je bilo poprište bitke između srpske i austrougarske vojske, boja koji se septembra 1914. godine odigrao na teritoriji Monarhije, u Sremu, nakon što je Srbija pritisnuta zahtevima Rusije i Francuske odlučila da iscrpljenih snaga forsira reku Savu i žrtvuje se za viši cilj.
05.09.2024
07:15
Na Solunskom frontu, sa savezničke strane, nalazile su se srpske, francuske, britanske, delom grčke i italijanske trupe, do 1917. godine, odnosno revolucije u toj zemlji, i ruske. Najbrojniji su bili Francuzi. Na suprotnoj strani nalazile su se nemačke, bugarske i austrougarske trupe. Bugara je bilo najviše.
Od marta do polovine maja 1916. godine sa Krfa, gde se oporavljala posle golgote tokom povlačenja preko planinskih vrleti Albanije do Jadrana, u zimu 1916, prebačena je i srpska vojska, sa koliko se zna, 6.025 oficira i 124.190 vojnika.
U najširem obimu, Solunski front protezao se od Jadransko-jonske obale, nešto severnije od Valone, dužinom približno 600 kilometra preko reke Strume, čak do Dedeagača, danas Aleksandrupolis, na egejskoj obali.
Teške borbe na Solunskom frontu vođene su posebno na Kajmakčalanu, septembra 1916. što je okončano srpskom pobedom, 30. septembra, konačnim zauzimanjem vrhova planine, uz stravične žrtve, i oslobađanjem Bitolja novembra 1916.
Srpska Treća armija, usled velikih gubitaka, rasformirana je 28. marta 1917. godine i njenim ljudstvom su popunjene Prva i Druga armija.
Zapovednik savezničkih snaga na Solunskom frontu francuski general Franše d`Epere juna 1918. prilikom sastanka sa regentom Aleksandrom Karađorđevićem i srpskim generalima usaglasio je dalje poteze. Tada je dogovoreno da ofanziva započne 15. septembra na sektoru Dobro polje -Veternik - Kozjak, gde su se nalazili Srbi, kojima je određen težišni udar prilikom proboja. Prva i druga srpska armija, odnosno šest pešadijskih i jedna konjička divizija, ojačane sa dve francuske pešadijske divizije, bile su udarna snaga proboja.
Srpsku vojsku sačinjavale su dve armije, Prva pod komandom generala Petra Bojovića i Druga armija, kojom je zapovedao vojvoda Stepa Stepanović. Komandant Štaba bio je vojvoda Živojin Mišić.
Sve ukupno Srba je bilo do 140.000. Približno 25.000 bili su dobrovoljaci, Srbi sa prostora Austrougarske, prispeli što iz zarobljeništva, odnosno Rusije, što iz Amerike. Po onovremenim svedočenjima upravo dobrovoljci su bili najborbeniji element srpske vojske u završnom periodu Svetskog rata.
Uoči proboja, 14. septembra duž linije fronta započela je masivna artiljerijska priprema za ofanzivu, dejstvom oko 2.000 dalekometnih cevi. Vatra strahovite razorne moći trajala je do početka proboja 15. septembra u 5:30 časova.
Proboj je ostvaren od 15. do 17. septembra 1918. godine na frontu dveju bugarskih divizija. Prevashodni vojni cilj bilo je ovladavanje dolinom Vardara, ali je brzo napredovanje Srba, promenilo prvobitne ograničene ciljeve. Pošto je razbijena bugarska vojska bežala u rasulu vlada u Sofiji kapitulirala je 30. septembra1918. Srbi su prilikom oslobađanja otadžbine nastupali tako brzo da je francuska komanda apelovala na srpsku Vrhovnu komandu da uspori napredovanje.
Munjevit proboj Srba rezultirao je oslobađanjem Beograda već 1. novembra. Usledilo je dalje napredovanje srpske vojske, na sever s ciljem oslobođenja Vojvodine, kao i na zapad, sve do Karavanki, Rijeke, Prekmurja. Austrougarska je kapitulirala 4. novembra.
Za uspešno rukovođenje ofanzivom general Petar Bojović unapređen je u čin vojvode.
U pismu bugarskom monarhu Ferdinandu, nemački car Vilhelm II, jadao se da je sramno što je, po njegovim rečima, 60.000 Srba, odlučilo ishod rata.
Kao posledica Prvog svetskog rata, četiri velike stare imperije prestale su da postoje: Austrougarska, Turska, Rusija, Nemačka. Sa druge strane nastalo je više novih nacionalnih država, među njima i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavija.
Srbija je u tom ratu ukupno izgubila, koliko se zna, 1.248.136 stanovnika, odnosno 28 odsto. U stvarnosti taj procenat je još veći kada se imaju u vidu državni okviri Srbije pre Balkanskih ratova, koji su, i po sastavu stanovništva, izneli "na svojim leđima" čitav taj rat, uz bitnu pomoć desetina hiljada Srba dobrovoljaca sa prostora negdašnje Austrougarske.
Pobede srpske vojske krunisane su odlukama Srba iz do tada neoslobođenih krajeva da se prisajedine Srbiji, tako se Vojvodina prisajedinila Srbiji 25. novembra 1918. godine, a Crna Gora 26. novembra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 1880. godine, u Pljevljima, rođen je patrijarh srpski Varnava koji je, uz kralja Aleksandra Karađorđevića, verovatno najznačajnija ličnost srpskog 20. veka rođena na teritoriji današnje Crne Gore.
Zapadni stručnjaci na teritoriji Ukrajine postali su meta ruskih vojnih akcija, izjavio je profesor Helsinškog univerziteta i geopolitički ekspert Tuomas Malinen na društvenoj mreži X.
Članovi francuske vlade zabrinuti su zbog toga što sukob u Ukrajini izmiče kontroli i sada primenjuju „veliku diskreciju“, objavio je Mond u subotu, pozivajući se na diplomatske izvore.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić će danas primiti učenike i nastavnike osnovnih škola i predsednike opština iz Republike Srpske i Crne Gore povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
Nijedna srpska kuća ne bi smela da postoji a da nema ovu ikonu! Tim rečima javnosti se obratio sveštenik Predrag Popović koji koristi društvene mreže da prenese važne i lepe poruke.
Šef srpske diplomatije Marko Đurić reagovao je na gnusne komentare iz Prištine među kojima je i izjava ministarke spoljnih poslova tzv Kosova Donike Gervale u kojoj kaže da su mere Srbije koje je juče izložio predsednik Srbije Aleksandar Vučić "očajnički pokušaj da se sabotira nezavisnost Kosova".
Direktor i vlasnik "Pink Media Grupe" Željko Mitrović je za Informer TV govorio o otvaranju starog objekta nekadašnjeg bioskopa Oden i javno izneo svoje planove za renovirani objekat.
Advokat Dragoš Cukavac i Nataša Andonovski, specijalni pedagog komentarisali su na Informer televiziji suđenje bračnom paru Kecmanović i njihovom sinu Kosti, maloletnom ubici.
Opozicija se na sve načine trudi da radi protiv sopstvene države, a jedan od najvećih udara na Srbiju je to što se podržava separatista Kurti. O tome su u Info jutru govorili narodni poslanik Dejan Bulatović i Bratislav Jugović, član GO SNS.
Koji je dalji potez države Srbije u rešavanju pitanja južne srpske pokrajine i problema sa teroristima i separatistima? Na ovo pitanje odgovorio nam je gost Info jutra bivši šef diplomatije Jugoslavije Vladislav Jovanović.
U novom Info jutru o novim merama koje je najavio predsednik Vučić i koje se tiču Kosova i Metohije, govorili su gosti predsednik odbora za odbranu i unutrašnja pitanja Milovan Drecun, Potpredsednica Skupštine Snežana Paunović i Bane Ivković član GO SNS.
Završena su sva veštačenja u slučaju ubistva male Danke Ilić, saznaje Kurir. Međutim, istraga ubistva dvogodišnje devojčice Danke Ilić i dalje je pod znakom pitanja, s obzirom na to da tela deteta nema.
Stela Gundelj (26), mlada doktorka iz Stare Pazove ubijena je 13. februara 2013. godine u Beogradu. Njen bivši partner, Aleksandar Šundić, koji je tada imao 23 godine, udavio je Stelu u iznajmljenom stanu u naselju Medaković. Nakon što je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora, i s obzirom na to da je odslužio dve trećine kazne, odnosno 11 godina, postoji mogućnost da bi uskoro mogao biti pušten na slobodu, a tim povodom oglasile su se Stelina majka i kuma.
Pripadniku Žandarmerije S.M. (45) iz Vladičinog Hana, koji je noćas pucao u vrata nakon svađe sa suprugom, posle koje je ona samu sebe ranila, određeno je zadržavanje do 48 sati, potvrđeno je iz tužilaštva.
Pripadnik Žandarmerije iz Niša S. M. (45) uhapšen je zbog sumnje da je sinoć nakon porodične svađe zapucao, a njegova supruga S. M. (37) je povređena nakon drame. Meštani sela kod Vladičinog Hana kažu za Kurir da se odigrala prava drama, koja je na svu sreću izbegla moguće žrtve.
Fudbaleri Crvene zvezde pobedili su Napretka (2:0) u 8. kolu Superlige Srbije i na sjajan način najavili duel sa Benfikom (četvrtak, 18.45) na startu Lige šampiona.
Fudbaleri Crvene zvezde savladali su Napredak sa 2:0 na stadionu "Rajko Mitić" u meču 8. kola Superlige Srbije i pokazali da su spremni za početak takmičenja u Ligi šampiona, što je obradovalo navijače.
Oslobađanje Novogrodovke na Pokrovskom pravcu u DNR izazvalo je paniku u redovima ukrajinskih snaga, koje sada prebacuju svoje trupe kako bi sprečile kolaps fronta usled daljeg napredovanja ruskih snaga, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, predsednik komisije Javne komore Rusije za pitanja suvereniteta.
Ukrajinske snage beleže značajne gubitke, uključujući i zbog bekstva vojnika s prve linije fronta, priznao je pripadnik 59. motorizovane pešadijske brigade OSU, Jurij, u razgovoru za časopis "Ekonomist".
Upotreba američkih tenkova Abrams od strane ukrajinskih oružanih snaga, nije pomogla ukrajinskoj vojsci da postigne strateški prodor. O tome piše američki časopis "The National Interest".
Glumac i pevač kosovskih pesama, tradicionalnih i komponovanih, Milan Vasić u petak uveče pretpremijerno je u prepunoj sali Doma kulture u Velikoj Hoči, jednoj od kosmetskih enklava, prikazao svoj novi spot i pesmu "Metohijo, moja avlijo," posvećenu ovim krajevima Kosova i Metohije.
Glavni junaci filma "Nije lako sa muškarcima" bili su Milena Dravić i Ljubiša Samardžić, ali u ovom ostvarenju posebnu pažnju izazvale su mlade glumice - Branka Katić, Dubravka Mijatović i Ana Simić.
Jugoslovenska kinematografija iznedrila je mnoga ostvarenja koja i danas važe za kultna, a pravu prekretnicu nparavio je film Lordana Zafranovića "Okupacija u 26 slika", krcat erotikom, i za to još dobio Zlatnu arenu.
Mačke su fascinantna bića poznata po svojoj tajanstvenosti i nezavisnosti. Jedan trenutak se mazi uz vas, a već sledeći vas potpuno ignoriše. Iako mnogi vlasnici mogu pomisliti da je njihova mačka ljuta ili nezainteresovana, stvarnost je često mnogo jednostavnija.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.