ŠOK TVRDNJA BUGARSKOG ISTORIČARA: Srbi su krivi za makedonizam!
Podeli vest
Potrebno je krenuti od udžbenika kada se govori o lošim odnosima Bugarske i Severne Makedonije, jer su oni glasnici ideja antibugarizma i makedonizma, a makedonizam je nastao zahvaljujući i Srbiji, koja ga je svojevremeno promovisala, izjavio je bugarski istoričar Hristo Matanov
- Kada govorimo o sadašnjim lošim odnosima sa Severnom Makedonijom, treba, naravno, početi od udžbenika jer su oni glasnici ideja antibugarizma i makedonizma, u kojima se obrazuju generacije koje odrastaju - izjavio je Matanov za Bugarsku nacionalnu televiziju.
Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da ni jedan od sadašnje generacije političara nema pravo da se dogovara ili pregovora o makedonskom jeziku i identitetu, prenosi MIA
16.12.2020
21:02
Prema rečima istoričara, makedonizam je nastao zahvaljujući, između ostalog, i Srbiji.
- Samu ideju makedonizma promovisao je srpski političar i poslenik Stojan Novaković još u vreme kada je bio ambasador u Carigradu - rekao je Matanov.
Istovremeno, bugarski političar je priznao da ponekad i sami Bugari umeju preterano da se zanose istorijom i svojim fantazijama, kao i da ispolje želju da deluju izvanrednije nego što jesu, "ali da takve krađe istorije koja postoji u Makedoniji nema nigde drugo".
On je istakao da je postizanje opipljivih rezultata u radu zajedničke komisije o istorijskim i obrazovnim pitanjima jedna od ključnih tačaka da Bugarska da svoju saglasnost za početak pregovora o stupanju Severne Makedonije u Evropsku uniju.
S tim u vezi, podsetio je da su na poslednjem sastanku komisije makedonske kolege iz nekog razloga ponovo podigle pitanje o nacionalnoj pripadnosti cara Samuila (kraj 10-početak 11. veka), iako su se još prošle godine eksperti iz komisije dogovorili o zajedničkom odavanju počasti toj istorijskoj ličnosti.
Podsetimo, zajednička komisija za istorijska i obrazovna pitanja osnovana je nakon potpisivanja Sporazuma o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji između Bugarske i Severne Makedonije 2017. godine. Tokom rada stručnjaci bi trebalo da razjasne istorijske sporove i dogovore se o istorijskim činjenicama u školskim udžbenicima.
Kao što je Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske ranije saopštilo, makedonska strana je jednostrano obustavila sastanke komisije prošle jeseni zbog predstojećih parlamentarnih izbora. Sastanci su nastavljeni tek u novembru ove godine. Ministarstvo je objasnilo da su oklevanje makedonskih kolega da rade zajedno, kao i iskrivljena istorija Bugara u makedonskim udžbenicima, govor mržnje u medijima i odbijanje da se slože sa bugarskim poreklom makedonske nacije i jezika, postali prepreka zbog koje je Sofija blokirala početak pregovora za pristup suseda Evropskoj uniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Današnju Severnu Makedoniju, u sklopu svog genocidnog projekta za satiranje Srba, instalirali su komunisti 2. avgusta 1944. u Manastiru Sv. Prohora Pčinjskog. I to na prostorima srednjovekovne nemanjićke Srbije. I sa tom „Makedonijom“ Bugarska nije nikad imala nikakve veze mimo onih vezanih za propagandističke formule i zločinačke (tj. koljačke i pljačkaške) pohode, posebno tokom prve polovine prošlog veka (samo u Topličkom ustanku 1917. Bugari su poklali 40.000 Srba, u više od 25 logora po Bugarskoj tome dodali još stotinak hiljada umorenih glađu i boleštinama, a među njima i 8.000 devojčica od 10–15 godina koje je bugarski predsednik Radoslavov za zlato kao roblje proda[va]o Turcima). To ministar Karakačanov zove „administriranjem“ i ono je, između pstaloga, predviđalo da „sve što je srpsko mora biti satrveno“ jer „samo na ruševinama Srpstva može da postoji i da se diže bulgarizam“; da su „hiljade žena i dece internirani , a drugi pobacani u zatvore“; da je „trideset i šest sela oko Leskovca potpuno istrebljeno“; da je „odvedeno gotovo sve muško stanovništvo varoši Niša, oko 4.000 ljudi“. I da su za podvige u tim poslovima odlikovani pukovnik Kalkandžijev za to što je priznao da je pobio 60 sveštenika, 200 činovnika i 3.000 civila i jedan policijski činovnik iz okoline Niša za to što je zaklao više od 300 Srba. (I u tim se poslovima mnogo namučio: „U početku je bilo dosta teško, moralo se uvek više puta bosti nožem, ali kad sam se izvežbao, operacija je išla ne može lepše biti: jedan udarac – i čovek je ubijen“.) I tako se dogodilo da su se „mnogonapaćeni i tako često nepravedno tretirani“ Bugari, zahvaljujući svojoj vlasti i svojoj Crkvi i uz svesrdnu podršku Bugarske akademije nauka, našli u krugu najuglednijih zločinačkih naroda u Evropi. Tako su Kalkandžijev i Karakačanov „administrirali“ po „Makedoniji“ i Pomoravlju, a njihovi su „administratori“ u Srbiji stizali do Zlatibora i dokaz[iv]ali se i zločinima i paljevinama po Dragačevu, u okolini Čačka, Arilja, Kosjerića.
-Odlomak iz clanka, pako voli moze da procita istinu a bugari bi mogli da konacno plate ratnu stetu koju su pocinili kao saveznici nasih osvajaca u prvom i drugom svetsku ratu.
Dragoljub Petrović,
prof. (u penziji)
Izvor: Balkanska geopolitika
Iskreno hteli mi to priznati ili ne,..krivi smo jer bolujemo od amnezija, jer lako oprastamo a najkrivlji smo radi one stare izreke "Dusmanin ce ojacati samo s onim sta sam ostavis za sobom". Ruku na srce,..KRIVI SMO jer smo i levo i desno ostavljali i svoj jezik i kulturu i ljude i ono sta smo dostigli i postigli nasom krvlju delili sa drugima koji to nicim zasluzili nisu. JESTE,..mi smo "krivi" za Makedonce,..jer da su drugi bili na nasem mestu ta makedonija bi bila danas njihova da su oni prolili toliko krvi za nju,...a mi smo sve nase pobede u ratu,..NA PLADNJU drugima poklanjali,...pa eto razloga i postojanja i hrvata i bosnjaka i miligoraca i makedonaca,..a za nasu 'galantnost' nas mrze dasnas vise nego bilo kojeg opresora koji je vekovima nad njima vladao
Bugari da nam odgovore zbog čega imaju slovenske gene i slovenski jezik, a koriste tatarsko ime "bugari", takođe da nam objasne zašto su im prvi vladari bili kanovi, a ne kraljevi i carevi i da nam objasne ko su bili ti Serdi, tračansko pleme po kome se Sofija zvala Serdika sve dok joj srpski kralj Milutin Nemanjić nije promenio ime u Sofija.
Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je danas da ni jedan od sadašnje generacije političara nema pravo da se dogovara ili pregovora o makedonskom jeziku i identitetu, prenosi MIA
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Zapadni saveznici Kijeva ne znaju kako da se izvuku iz sukoba u Ukrajini, rekao je bivši švajcarski obaveštajac i savetnik NATO pukovnik Žak Bo u intervjuu za Jutjub kanal Daniel Davis/Deep Dive.
U Skupštini Srbije danas je počela sednica na čijem su dnevnom redu izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se menjaju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov obrazložio je danas predlog izmena Zakona o lokalnim izborima koje su, kako je rekao, podržale poslaničke grupe većine, ali i deo opozicije, i kojima se omogućuje da se beogradski i lokalni izbori, koji nisu održani u decembru, održe istog dana - 2. juna.
Narodni poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić izjavio je danas da je vladajuća koalicija pokazala dobru volju i suštinsku želju za dijalogom ispunivši zahteve opozicije da bi ona izašla na izbore.
Do 2027. godine biće uloženo 18 milijardi evra u više od 300 projekata u Srbiji, u okviru programa “Skok u budućnost - Srbija 2027”, izjavio je danas potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali gostujući na TV Pink.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Dan Vojske Srbije ministru odbrane Milošu Vučeviću, načelniku Generalštaba Vojske Srbije generalu Milanu Mojsiloviću i svim pripadnicima Vojske Srbije.
Ambasador Ruske federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je večeras da bi Rezolucija o Srebrenici mogla da otvori "Pandorinu kutiju", ali i da je veoma važno što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio prisutan danas na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se raspravljalo o šestomesečnom izveštaju Unmika o situaciji na Kosovu i Metohiji.
Karijerni diplomata Branko Branković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kao i o položaju Srba na Kosovu i Metohiji, odnosno o Zajednici srpskih opština koja još uvek nije formirana.
Gost Dnevnika TV Informer bio je predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić. On je komentarisao današnju sednicu Saveta bezbednosti UN u Njujorku, ali i situaciju u kojoj se trenutno nalazi Srbija u odnosu na Kosovo i Metohiju i Republiku Srpsku.
Zasedanje Saveta bezbednosti UN po pitanju uzavrele situacije na KiM i čvrst stav predsednika Srbije Aleksandra Vučića, komentarisali su gosti Secijalne emisije, novinar Politike Marko Lakić i politički analitičar Milutin Ilić.
Srpskom državljaninu Bojki T. (43) danas u sudu u Lucernu u Švajcarskoj počinje suđenje za pokušaj ubistva bivše supruge Andree T. koju je u aprilu 2021. godine, u porodičnom stanu u ovom gradu, zapalio, a onda izbo nožem.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
Jedan od najtrofejnijih evropskih fudbalskih trenera, poznat po nadimku "Posebni", Žoze Murinjo (61) ističe kako je iza njega bogata karijera, ali da u narednim godinama planira da postigne barem još toliko.
Na današnji dan 23. aprila 2011. godine odigran je 140. "večiti derbi" u kome je ekipa Partizana savladala Crvenu zvezdu sa 1:0 u okviru 23. kola Superlige Srbije,
Argentinski teniser Federiko Korija, 83. na ATP listi, prisetio se početka 2022. godine i rada sa Novakom Đokovićem pre nego što je naš igrač deportovan iz Australije.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Nikola Rokvić pešači do Grčke kako bi pomogao deci oboleloj od raka, a već prvi dan prešao je više od 30 kilometara. Pevač se javio porukom na Instagramu i pokazao kako je proveo noć.
Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru održano je 66. državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola, koji ne pohađaju specijalizovana matematička odeljenja.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Da nije bilo potrebe, vlasnici pogrebne opreme iz Srbije i okruženja ne bi organizovali ni prvi, a za vikend su najavili drugi Sajam na kome će izložiti proizvode i prateću opremu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.