PUTIN JE UPRAVO KLEKNUO PRED NJIM! Ovo ni u crkvi nije uradio predsednik Rusije (VIDEO)
119. 03. 2026. u 19:58
219. 03. 2026. u 19:58
Vesti
Kada su se tokom Drugog svetskog rata nosači aviona pokazali kao oružje možda od najvećeg strateškog značaja, sve pomorske snage koje su ih posedovale su bile vrlo oprezne kako ih razmestiti i zaštititi. Ovi su se brodovi strateški koristili u operacijama koje su se odvijale u spornim morima, gde su ispostave za dostavu ili razmeštanje bombardera mogle odlučiti sudbinu rata.
Ta spoznaja potakla je svetske sile da se opreme ovim oružjem, iako su stari nosači aviona u Sueckoj krizi, borbama za u Foklande i u nedavnim operacijama na Bliskom istoku dokazali da su u stanju uspostaviti stratešku nadmoć i nesporno su uverljiva sila.
To je možda razlog zašto Kina, sila u usponu, godinama radi u svojim brodogradilištima kako bi se naoružala novom flotom nosača aviona koja bi, prema programima, trebala dostići isti broj ovih brodova koliko imaju SAD u sledećih dvadeset godina, to znači da će ih imati dvanaest.
Međutim, poredeći ove "ploveće tvrđave" s novim projektima, sve se to već može činiti zastarelim. Eskadrile borbenih stelt aviona F-35 lansiranih s palube supernosača aviona „USS Džerald G. Ford" ili s „Kvin Elizabeth" i njegovog blizanca „ Princ od Velsa" bi se već mogli smatrati završnim činom u kojem "nosači plove u zalazak sunca".
Prema rečima američkog profesora Roberta Farleya, stručnjaka za pomorsku strategiju, koji optužuje zemlje poput Velike Britanije, Japana, pa čak i Italiju koja će uskoro pustiti u službu tešku krstaricu 'Trieste", da nastavljaju vezati kapital za izgradnju ovih klasa bojnih brodova koji spadaju u "antikvitete".
Kad je japanska carska mornarica, nakon iznenadnog napada na Pearl Harbor i nakon bitke u Koralnom moru, mogla j uništiti američku flotu u bitci za Midvej, izgubila je četiri ključna nosača aviona i morala se odreći svih svojih ambicija u Tihom okeanu.
Ako danas jedan skuplji i sofisticirani nosač aviona, tipa klase „Ford", bude potopljen, SAD bi se morale nositi s dvostrukim gubitcima, samog broda i onih u ljudskim životima, kao pri napadu na Perl Harbor. Na primjer, zahvaljujući oružjima koja Kina i Rusija, ali sa zakašnjenjem i SAD, razvijaju već godinama.
Govorimo o torpedima nove generacije koji mogu postizati velike brzine, novim generacijama protivbrodskih balističkih projektila, poput kineskog „Dong Fenga 21D", te često citiranog hipersoničnog oružja poput ruske rakete „Cirkon".
Da biste imali predodžbu što bi jedna hipersonična raketa koja pogodi nosač aviona ove vrste mogla poslati na dno oceana, razmislite o novom američkom nosaču aviona "USS Džerald G. Ford", koji je koštao 13 milijardi i koji je dizajniran da nosi 74 aviona, od F/A-18 Super Hornet, do F-35C i helikoptera Sihouk MH-60 ukupne vrednosti od još pet milijardi dolara. Gubici u ljudskim životima mogli bi biti ogromni, zbog posade koja broji 4.600 ljudi.
Pa kako promeniti sudbinu budućeg sukoba koji bi u pomorskoj strategiji još jednom koristio "zastarjelo" i temeljno oružje kao nosač aviona?
Prema nekim stručnjacima, odgovor bi bio tražiti razvoj nove klase podmornica koje bi mogle lansirati ne samo balističke rakete, već i „jednokratne" borbene bespilotne letelice koje bi delovale kao napadačke eskadrile ukrcane u sisteme koje bi sa sobom nosili nosači aviona. Međutim, to bi zapravo bili "autonomni" nosači takvih letelica, a bili bi porinuti s konvencionalnog nosača aviona u slučaju predstojeće bitke.
Ako se do sada svaka hipoteza o nosačima aviona kao o oružju koje treba koristiti u budućnosti ograničavala na "konvencionalna" plovila za nošenje aviona, novi bi lansirali nove letelice s daljinskim upravljanjem u konceptu "rojeva" sa ili bez vođe eskadrila.
To više ne bi bili avioni pete ili šeste generacije, jer se razmatraju alternativni planovi koji uključuju podmorničke platforme koje mogu lansirati borbene bespilotne letelice, koje su puno sposobnije i mogu garantovati ljudske gubitke u redovima neprijatelja. Ovu ideju o malim nosačima koji prevoze i lansiraju "niskobudžetne" avione već je izneo pokojni senator John MeKejn, bivši pilot mornarice koji je dugo služio na američkom nosaču aviona.
Prema najnaprednijim programima mornarice, uskoro bi novi UCAV već trebali zamijeniti letelice.
Treba omogućiti vojsci da kupi što više bespilotnih letelica i da može snositi više gubitaka. Trenutno je mornarica Sjedinjenih Država već uspešno završila ispitivanja koja su videla lansiranje s palube konvencionalnog nosača zrakoplova dron cisternu MQ-25A "Stingray", koji će biti u službi od 2024. Testiran je i borbeni bespilotni avion XQ-58A "Valkyrie", naoružan s dve bombe "Stormbreaker" GBU-39 za unutarnji transport kako bi se na minimum svela njegova vidljivost za radare.
Nosač aviona koji je sposoban lansirati i prihvatati bespilotne letelice sigurno bi bio ogroman korak napred, ali to još uvek ne bi bilo dovoljno. Ti će avioni i dalje biti transportirani i lansirani s nosača aviona vrednih milijarde dolara, koji bi bili u dometu novih balističkih projektila. Čak i ako ih štiti njihova sveprisutna bojna mornarička grupa.
Međutim, ako se dronovi pokažu pouzdanim kao što pokazuju testovi, hipoteza bi mogla biti da se drastično smanji broj "ljudske" posade i veličina mornaričkih platformi s kojih bi se ti dronovi u budućnosti lansirali.
Prema stručnjaku za podmorničko ratovanje, H.I. Suttonu, osnivaču internet stranice Covert Shores, upotreba bojnih bespilotnih letelica mogla bi ratno mornaricu prisiliti na razvoj i korišćenje borbenih nosača aviona s minimalnom posadom, opremljenih robotima i svom opremom potrebnom za lansiranje i kasniji prihvat bespilotnih letjelica nove generacije, koje bi mogle biti praćene bespilotnim letjelicama zasnovanim na konceptu "Si Robin".
Daljnji korak bi bio garancija maksimalne nevidljivosti nosača. Dakle, osim što bi minimizujemo radarski trag, ideja je sakriti ga pod talasima.
Zbog toga Sutton predlaže polupodmornicu koja "koristi balast spremnike za uspon ili potapanje u odnosu na razinu mora", nešto poput starih podmornica u Prvom svetskom ratu.
Nosač-polupodmornica bi mogao zaroniti nekoliko desetaka metara, što bi bilo dovoljno da ga učini manje vidljivim i zaštiti od niza pretnji kojima su izloženi površinski brodovi. Konačno, optimalna opcija za tihu plovidbu do cilja i lansiranje bespilotnih letjelica za izvršavanje njihove misije bila bi izgradnja velike podmornice na nuklearni pogon.
Profesor Farley, barem na papiru, slaže se sa zaključcima stručnjaka iz Covert Shoresa, navodeći da „nosač zrakoplova može iskoristiti svoju brzinu i pokretljivost kako bi izbjegao raketne napade, ali se nikako ne može sakriti kao podmornica".
Visokotehnička podmornica koja bi u tihom režimu stigla do "odmetničke države" i lansirala "roj bespilotnih letelica", koje bi potpomognute umjetnom inteligencijom i satelitskim podacima uspešno pogodile neprijateljsku metu, čini se kao scena filma naučne fantastike iz Holivuda.
Ali istina je da "nešto" što se približilo tim projektima već postoji. U stvari, postoje četiri podmornice američke klase „Ohajo" koje su poslate u brodogradilišta kako bi se nadogradile da mogu transpotovati balističke projektile. Međutim, posao je obustavljen zbog sporazuma Pentagona o kontroli naoružanja s Rusijom. Te su podmornice, umesto da su povučene, modifikovane za nošenje krstarećih projektila "Tomahavk" i bespilotnih letelica „Si Robin", to jest daljinski pilotiranih aviona.
Osim toga, mnogi ne znaju da je Pentagon za vreme hladnog rata podržao projekt stvaranja "podmornica nosača aviona", sposobnih isploviti iz okeanskih dubina u bilo kojem uglu sveta kako bi lansirali borbene avione koji su držani u posebnim hangarima.
To su bile nuklearne podmornice označene kao "AN-1". Plovila su trebala biti duga 150 metara, uz brzinu krstarenja pod vodom od 16 čvorova i bila bi sposobne lansirati eskadrilu od osam borbenih zrakoplova s okomitim polijetanjem. Letjelice je već bio dizajnirao Boeing, iako nikada nisu prošli fazu projektiranja, a trebale su dostići brzinu od tri maha.
Njihov povratak, ili barem povratak pilota, uz pretpostavku da će se vratiti iz svoje misije, bio bi sličan onome predviđenom za posade "Harikena" koji su u Drugom svetskom ratu u misije bez povratka lansiranih s trgovačkih brodova, takozvanih "Cam-Ship". Oni su tokom Drugog svetskog rata služili kao pratnja savezničkim konvojima na Atlantiku.
Stoga, iako se čini da su ovi projekti produkt najbujnije mašte, još od 1958. godine, pa sve do danas, neko u Pentagonu razmišlja o tome kako započeti vazdušni napad s podmornica kako se ne bi rizikovao gubitak nosača aviona.
Pogledajte i 10 najmoćnijih naosača aviona u svetu!!!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, oglasila se na Instagramu i podelila iskustvo prolaska kroz iskustveni tunel "Postoji izlaz".
19.03.2026
16:52
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, oglasio se na svom Instagram nalogu i poručio da je Srbija sigurna.
19.03.2026
20:29
Najopasnija promena našeg vremena nije to što se svet ubrzao, već to što je izgubio svedoke.
19.03.2026
17:21
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević govorio je o predstojećim lokalnim izborima 29. marta danas na skupu u Smederevskoj Palanci.
19.03.2026
16:49
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić za sutra u 11 časova sazvao je vanrednu sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost zbog cena energenata na globalnom tržištu.
19.03.2026
16:11
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
03.03.2026
14:55
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo Igor Ćurčić započeo je emisiju stihovima koje je napisao za ovu priliku.
19.03.2026
16:11
Dejan Jelača, glumac gostujući u Info jutru komentarisao je situaciju u Americi u kojoj živi i radi već duži niz godina.
19.03.2026
12:04
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
16.03.2026
15:49
Zemljotres jačine 1.6 stepeni po Rihterovoj skali upravo je pogodio Ub, što je treći zemljotres od jutros.
19.03.2026
15:44
J.V. (50) iz aleksinačkog sela Tešica, protiv koje je podneta krivična prijava zbog ubijanja i zlostavljanja životinja za šta je propisana kazna zatvora do tri godine, pred organima gonjenja priznala je delo.
19.03.2026
17:00
Ministarstvo prosvete saopštilo je da isplata treće i četvrte mesečne rate stipendija za izuzetno nadarene učenike i studente počinje u petak, 20. marta.
19.03.2026
22:00
U Galeriji Matice Srpske, u Novom Sadu, u čast "Kapetana Miše Anastasijevića" uručeno je priznanje - Lider društvene odgovornosti za 2025. godinu direktoru Privrednog društva "Srbijašume" Krstu Janjuševiću.
19.03.2026
21:28
Avion Katar ervejza iz Dohe sleteo je večeras u Beograd. To je prvi let posle gotovo tri nedelje prekida, zbog ratnog sukoba na Bliskom istoku.
19.03.2026
20:50
Brat bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića, Aco Đukanović uhapšen je zbog posedovanja nedozvoljenog arsenala oružja, a kako za Informer tvrdi izvor blizak bezbednosnim crnogorskim službama (ime poznato redakciji), iza njegovog hapšenja stoji FBI.
19.03.2026
22:10
Nenad K. ubijen je 15. marta u Čačku udarcima čekićem u glavu, a istim oružjem usmrćen je Drago Mašulović 29. januara 2015. godine, ali je njegovo telo i raskomadano. Ubicu iz Mirijeva i osumnjičenog za ubistvo u Čačku povezuje i isti motiv, a to su neraščišćeni računi iz prošlosti.
19.03.2026
21:00
Zbog smrti Ivana Vijoglavina (35) iz Aradca, čije je telo bačeno u Tisu uhapšene su dve osobe. On je nestao 3. januara ove godine posle boravka u kafani.
19.03.2026
20:27
U eksploziji koja se dogodila u prostorijama crnogorskog Centra za istraživanje svemira (Montenegro Space Research), u Podgorici, povređene su dve osobe.
19.03.2026
19:04
Kod stadiona Tušanj u Tuzli večeras je došlo do upotrebe vatrenog oružja, potvrđeno je za portal Avaza iz Operativnog centra MUP TK.
19.03.2026
20:34
19.03.2026
19:12 >> 19:00
Britanski glumac Angus Makfadjen kaže da su Džefri Epstin i "Žuta kuća" čist satanizam i dodaje da mu je drago što se takvi zločini konačno otkrivaju.
19.03.2026
10:37
Večeras je na Informer TV od 21.00 sat emitovana 14. epizoda ruske serije "Katarina Velika", a u ovom tekstu vam donosimo rekapitulaciju radnje.
19.03.2026
22:00
Legendarni glumac Čak Noris suočava se sa zdravstvenim problemom zbog kojeg je hitno hospitalizovan na Havajima.
19.03.2026
18:09
Jugoslovenski i hrvatski glumac Mladen Barbarić, kojeg je publika decenijama pratila na televiziji i pozorišnim scenama, preminuo je u 73. godini.
19.03.2026
16:31
Pevač Enrike Iglesijas objavio je fotografiju svoje četvoro dece, a mnogi su primetili da svi liče na majku Anu Kurnjikovu.
19.03.2026
14:29
Gugl je odlučio da svoju opciju "Personal Intelligence" učini dostupnom svima bez naplate, pa sada uređaji mogu da povežu Gmail, dokumenta i kalendar i na osnovu toga nude prilagođene odgovore i pomoć u svakodnevnim obavezama.
19.03.2026
20:20
Omiljene posne vanilice sa džemom koje se lako prave, a ukus im je toliko bogat da ćete zaboraviti da su bez jaja i masti.
19.03.2026
18:20
Kompanija Gugl najavila je unapređenje operativnog sistema Android koje bi uskoro moglo značajno poboljšati performanse mnogih pametnih telefona.
19.03.2026
17:40
Mačje dlake po stanu mogu biti prava noćna mora, ali linjanje se može kontrolisati pravom negom i redovnim četkanjem.
19.03.2026
17:00
Kupovina kvalitetne posteljine je ulaganje u udoban san, ali njeno pravilno pranje zna da zbuni. Temperatura i način održavanja ključni su za mekoću, dugovečnost i higijenu.
19.03.2026
16:20
Pevačica Višnja Petrović osudila je Tonija Cetinskog zbog otkazivanja koncerta u Spensu i kolegi poručila da bi trebalo da ga bude sramota.
19.03.2026
22:14
Ćerka Anabele Atijas i Gagija Đoganija, Nina Đogani, otkrila je kako za razliku od njene porodice nikada ne bi ušla u rijaliti.
19.03.2026
21:42
Bivša rijaliti učesnica Milica Kemez otišla je na tretman laserom, a snimak rezultata nakon tretmana odmah je objavila na mrežama.
19.03.2026
21:10
Rijaliti učesnik Miki Dudić ponizio je pred cimerima Saru Stojanović sa kojom je pre samo dva dana imao intimne odnose.
19.03.2026
20:03
Majka Miljane Kulić Marija Kulić otkrila je da je njen unuk Željko saznao da ima sestru, ali smatra da nema potrebe da se njih dvoje upoznaju.
19.03.2026
19:02
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar