Otvorila se mračna tema o američkoj vojsci, kao jedna od najmoćnijih na svetu, koja je prisutna na brojnim ratištima, tačnije o tome kako je ubijala sopstvene pripadnike
Krajem februara 1991. godine zapovednik američke vojske Majkl Krik, trećeg dana američke invazije u Iraku tokom rata u Persijskom zalivu, zapisao je nešto u svoj dnevnik. Dan ranije francuske i američke snage zauzele su aerodrom As Salman, iračku vazduhoplovnu vojnu bazu udaljenu oko 140 kilometara od granice sa Saudijskom Arabijom. U peščanoj oluji, Krik i trojica tehničara za razminiranje otkrili su na tlu male žute cilindre. Upravo su tu delovale združene vazdušne snage NATO. Američki borbeni avioni izbacivali su ovde u napadima kasetne bombe, piše Njujork tajms.
This week in 1991, the US ground war against Iraq began in the Persian Gulf War. The US committed 100s of war crimes, including bombing civilian buildings, vehicles & infrastructure. The US used cluster bombs, depleted uranium & napalm & over 100,000 died as a result of the war. pic.twitter.com/mY6Ep5o29J
— American Values (@Americas_Crimes) February 25, 2019
- Pronađeno je oko 10-15 bombi BLU-97/B- zapisao je Krik.
Od sredine januara, saveznici su u više navrata izbacivali na As Salman kasetnu municiju, baš kao i u mnogim napadima širom Iraka i Kuvajta. Krikov tim radio je za 27. inženjerski bataljon koji je pružao podršku francuskoj Šestoj lakoj oklopnoj diviziji. Kasnije istog dana kada je osvajačka kolona zauzela uzletište, inženjeri su rekli Kriku i njegovom kolegi Skotu Bartou - tehničaru za razminiranje, da svu tu zaostalu pronađenu kasetnu municiju ostave na pisti, odakle će ih s ostalim pronađenim bombama i minama utovariti i odvesti iz baze na uništavanje.
Bartou i Krik su rekli da to nije pametno, ali nisu oni zapovedali.
- Imam loš predosećaj. Zar će stvarno ostaviti sve ove ljude tu dok to rade?- zapisao je Krik u svoj dnevnik, jer je znao da je kasetna municija vrlo opasno oružje, koje može da se stavi u bombe, rakete, artiljerijske projektile ...
Zamišljeno je da eksplodira ili zapali okolinu kad udari o tlo ili iznad tla. Američka vojska ga je dizajnirala i unapredila tokom 1970-ih i 80-ih sa glavnim ciljem- da se zaustavi invazija na Zapadnu Evropu bacajući desetine miliona kasetne municije na divizije sovjetske vojske u napadu. Nakon što je kasetna municija razvijena, vojska je pronašla nove načine za borbu protiv neprijateljske pešadije i militanata.
IRAQ: On Feb. 26, 1991, Iraqi troops retreating from Kuwait came under heavy fire. U.S. planes trapped the convoys, Apaches and A-10 Warthogs unleashed machine-gun fire, missiles and cluster bombs. Iraqi death toll on Highway 80 varies from the low hundreds to the thousands. pic.twitter.com/05Vs8luSzQ
— Monica Mendez?? (@monicam_mendez) December 1, 2018
Početkom 1991. godine, BLU-97 je prvi put korišćen u borbi, a Krik i ostali stručnjaci za municiju znali su da je jako opasan. Kasetne bombe izbegavale su se u ratovanju zbog mnoštva mana. Ne bi eksplodiralo kada treba, a konkretno BLU-97 je bio jako opasan za rukovanje i transport, jer je osetljiv na vibracije. Osim toga, kad bi se jednom pripremilo za akciju, bilo ga je nemoguće deaktivirati.
Jedini službeni protokol za deaktivaciju BLU-97 je da se to učini drugim eksplozivnim oružjem u kontrolisanim uslovima. Ali, američki avioni su prosipali ovo oružje u velikim količinama po Iraku i Kuvajtu i uglavnom nisu označili područja na kojima su ga koristili, pa su tako ostavili neselektivna i dugoročno aktivna minska polja na terenu kojim su se kretale njihove kopnene snage – u ovom slučaju to je bila pista aviobaze As Salman, koju su američki vojnici planirali uskoro da otvore.
I krajem februara, samo dan nakon što je Krik u svom dnevniku izneo strahovanje, desio se jedan od najsmrtonosnijih incidenata rata u Persijskom zalivu 1991. godine. Sedam borbenih inženjera iz 27. inženjerijske jedinice je poginulo, a kobna nesreća nije bila izolovani slučaj.
Dogodilo najmanje 18 incidenata zbog neeksplodiranog kasetnog oružja u vreme operacije 'Pustinjska oluja'. Tačne brojke je izuzetno teško utvrditi, ali metodički pregled podataka o žrtvama iz tog sukoba pokazuje da je najmanje 12 američkih vojnika ubijeno, a desetine su ranjeni kasetnim bombama. Približno još 12 pripadnika američke vojske ubijeno je u Iraku i Kuvajtu bombama nakon prekida vatre.
Razarajući efekti koje su bombe nanele civilima dokumentovani su. Od Drugog svetskog rata ubili su ili ranili između 56.000 i 86.000 civila. Samo su SAD potrošile više od 3,4 milijarde dolara na operacije razminiranja od 1993. godine, uključujući one u zemljama u kojima su izbacili milione kasetnih bombi, a i danas oni ubijaju civile. Ali incident na aerodromu As Salman je samo jedan u mračnoj istoriji bombi koje su u više navrata oduzimale živote američkim i savezničkim vojnicima.
Sjedinjene Države su jedna od desetak ili manje zemalja koja je koristila kasetnu municiju, i još uvek je skladišti i zadržava pravo ponovo da ih koristi. Međunarodno negodovanje protiv njih dovelo je do konvencije o kasetnoj municiji, koja je ratifikovana 2008. godine, a kojom se zabranjuje proizvodnja, upotreba, prenos i skladištenje tog oružja. Kasetno oružje, rekli su zagovornici zabrane, predstavlja neprihvatljiv rizik za civile, jer neeksplodirane bombe ugrožavaju svakoga ko se nađe u blizini. Do danas je zabranu potpisalo 108 zemalja, ali ne i SAD.
Cluster bombs killed or maimed 56,000- 86,000 civilians since WW II. International outcry led to the 2008 Convention on Cluster Munitions prohibiting production & use, signed by 108 nations- exceptions are Russia, China, Iran, NorthKorea & the USA. Shame! https://t.co/Q8fzw2B8c6
— Mia Farrow (@MiaFarrow) December 11, 2019
Bombe BLU-97 u As Salmanu bile su poslednji put da su ih koristili u oko 60 godina razvoja kasetne municije, otkako su ga pokrenuli pre Drugog svetskog rata nemački stručnjaci i prepakovali u zapaljive bombe.
Pentagon je tokom godina, od Vijetnama i Kambodže šezdesetih, preko Libana osamdesetih neprestano posezao za kasetnim oružjem, kao i saveznici kojima ih je opskrbljivao. Do 1991. godine Pentagon je spremio svoje zalihe za još jednu kampanju - u Saudijskoj Arabiji.
Znali su da je hiljade iračkih tenkova spremno za napad i plan je bio da ih zasipaju tepihom kasetnih bombi, od kojih su mnoge ostale neiskorišćene iz Vijetnama. U sledećem napadu, operaciji Pustinjska oluja, američke snage su u 37 dana bacile 24,5 miliona bombi. Unutar ove oluje usledio je debi BLU-97.
Nakon što je Krik video na aerodromu neeksplodirane ostatke BLU-97, njegovi su strahovi postali još veći. Znao je da se ove bombe mogu činiti neupadljivim. Dugačka 30-ak i široka 10-ak centimetara izgledala je kao malo veća limenka piva s otvorenim dnom i svilenim najlonskim padobranom na vrhu. Stručnjak bi odmah rekao da je smrtonosno, no svi drugi nikad to ne bi shvatili, jer su im nedostajali ostali znaci prave bombe.
Takođe, ove 'limenke' nisu imale klasične oznake eksplozivnog naoružanja. Nije imala ni opasnu maslinasto-zelenu boju, nego je bila žute boje. A baš ispod te boje krije se jedan od najopasnijih sadržaja koji može da reže, pali i ubija. Bomba sadrži oko 60 grama eksploziva smeštenog u čeličnom spremištu koje je prethodno izrezano da bi se pri eksploziji razbilo u ubojite šrapnele u obliku dijamanta. Naboj na dnu koji se pri letu okreće prema dnu, dok je padobran na vrhu, dizajniran je tako da probije čelik debljine 15-ak cm.
Bojna glava sadrži cirkonijski prsten težak oko dvadesetak grama - a to je zapaljivi metal koji silno gori kad se zapali. Iznad prstena je osigurač namenjen detoniranju bombe bez obzira na ugao udarca o tlo.
I 26. februara kapetan Mario Fajardo, zapovednik inženjerke čete Alfa, ponovo je insistirao na tome da se inženjeri pobrinu za neeksplodiranu municiju. BLU-97 koja ionako - kako je rekao jednom od tehničara - izgleda šuplje i prazno i bezopasno. Bartou i Krik molili su kapetana da ponovno razmisli o naredbi, ali Fajardo nije odustajao.
Odveo je svoje ljude do kraja piste gde je bilo najviše razbacanih ostataka BLU-97. Rekao je Kriku i njegovom timu za razminiranje da čekaju u svojim kamionima dok ih ne pozovu ako budu potrebni. Fajardovi vojnici prvo su sledili savet Krika i ekipe. Inžinjeri su preko radija najavili svako razminiranje eksplozivne naprave i u početku su Krik i kolege svaki put čuli malu eksploziju - zvuk koji su dobro poznavali ako se posao obavlja kako treba.
Ali odjednom je jedna snažna eksplozija uzdrmala sve. Krik i njegov tim odmah su znali da je nešto krenulo po zlu. Na mestu eksplozije ostao je krater iz kojeg je kuljao dim. Eksplozija je odbacila vojnike gotovo 50-ak metara uokolo, a delovi opreme leteli su i do 200 metara. Jednom vojniku je eksplozija otkinula obe noge i ruku.
Šestoro vojnika je poginulo na mestu, razneseni eksplozivom i šrapnelima. Njihovi ostaci bili su razbacani uokolo. Krik i ostali tehničari razgledali su mesto eksplozije i razgovarali sa preživelim inženjerima. Trebalo je neko vrijeme da se stvori slika onog što se dogodilo. Fajardo je uputio jednog da vojnici "raznesu sve sprave na licu mesta". Drugi je predložio da ih stave na gomilu i sve ih unište jednom eksplozijom. Zavirili su u otvoreno dno BLU-97 i složili se da izgleda bezopasno.
Na zapovest, vojnici su ručno nosili bombe i stavili ih na gomilu. Otprilike desetak BLU-97 eksplodiralo je odjednom, dok je sedam vojnika stajalo u blizini. Eksplozija je pokrenula lančanu reakciju koja je uzrokovala da blokovi TNT-a koje su inženjeri doneli eksplodiraju, zajedno s gotovo dvadesetak 40-milimetarskih granata koje je jedan vojnik nosio na prsluku.
Devet smrti inžinjeraca nisu bile jedine tog dana. Iako 27. inžinjerijski bataljon još to nije znao, na drugom bivšem iračkom položaju u blizini, dva su francuska marinaca ubijena, a 23 druga francuska pripadnika službe ranjena su takođe od BLU-97 koje su detonirali na drugom mestu. Nekoliko sati kasnije američke trupe počele su napuštati zračnu luku As Salman.
- Miris spaljenog ljudskog mesa nije nešto što će iko od nas zaboraviti- napisao je Krik u svom poslednjem zapisu tog dana.
Sledećeg jutra, Krik i njegovi kolege vratili su se putem kojim su došli. Dan nakon toga objavljeno je primirje. Operacija Pustinjska oluja bila je gotova.
Američka vlada nije pružila objašnjenje svetskoj zajednici u slučaju bivšeg radnika američke Agencije za nacionalnu bezbednost Edvarda Snoudena i njegovih otkrića o globalnom nadzoru Vašingtona, rekao je danas novinarima portparol kineskog Ministarstva odbrane Vu Ćian
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka vlada nije pružila objašnjenje svetskoj zajednici u slučaju bivšeg radnika američke Agencije za nacionalnu bezbednost Edvarda Snoudena i njegovih otkrića o globalnom nadzoru Vašingtona, rekao je danas novinarima portparol kineskog Ministarstva odbrane Vu Ćian
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Prava drama odigrala se u grčkom letovalištu Skala Furka kada je izbio požar koji je gutao nisko rastinje i zahvatio banderu, saznaje naš portal od Srpkinje E. C.
Turisti su zgroženi paprenim cenama u Hrvatskoj! Londonka je u Splitu doživela šok kada je dva pića platila čak 42 evra, što je skuplje nego u Britaniji.
Pre samo nekoliko dana, majka u Tirolu doživela je ono što tvrdi da je najstrašniji trenutak u njenom životu kada je zatekla nepoznatog muškarca u automobilu sa svojom decom.
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona pronašli su i uhapsili dve osobe za kojima su bile raspisane interne poternice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Boru uhapsili su S. G. (21) zbog sumnje da je u jednom selu u okolini Bora, upravljajući vozilom marke "audi" bez vozačke dozvole, oborio maloletno lice koje je vozilo bicikl, a zatim napustio lice mesta.
U stanu u novosadskoj ulici Molnar Đule došlo je do požara kada se zapalila veš mašina, a zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca sa dva vozila, vatra je ugašena i sprečena je veća materijalna šteta.
U toku jučerašnjeg dana na teritorjii glavnog grada otkrivene su čak tri laboratorije za proizvodnju marihuane u veštačkim uslovima, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je ukupno sedam osoba.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Anica Lazić, devojka glumca Lazara Ristovskog, objavila je snimak iz šminkernice na kojem se jasno vidi kako njen nos izgleda tri meseca nakon operacije.
Alen Dragosav, suprug pevačice Maje Berović, danas je uspešan biznismen, a malo je poznato da je put započeo kao vozač kamiona. Vremenom je izgradio sopstveni biznis, a njegova kompanija danas broji čak 83 zaposlena.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.