Ruska Vlada je odobrila paket nacrta zakona koji daju poreske olakšice investitorima za nove projekte na Arktiku. To se posebno odnosi na proizvodnju ugljovodonika i tečnog prirodnog gasa, kao i izgradnju luka. Investiranje u Arktik obezbeđuje budućnost zemlje u narednih pet-šest decenija, pa čak i na duži period.
Ističući značaj tog regiona, ruski eksperti navode da su nalazišta nafte i gasa u arktičkoj zoni ogromna, a to bogatstvo je potrebno ne samo Rusiji, već i celom svetu. Drugim rečima - Arktik je izuzetno važan, jer ima resurse koji će i u budućnosti biti veoma traženi u svetu. To je jedan od najvažnijih nerazvijenih, netaknutih rezervoara ugljovodonika.
- Arktik je teritorija za novi razvoj ruske ekonomije, a to znači i ulazak Rusije na međunarodna tržišta i nove tehnologije... Sve što je planirano, a vezano za izgradnju jamalske luke u Sabeti, kao i za projekte sa tečnim prirodnim gasom i Severnim morskim putem, mislim da će biti realizovano. Verovatno će ove poreske olakšice pomoći u privlačenju investicija. Međutim, najverovatnije će tu biti reči o ruskim investitorima, a u manjoj meri o stranim projektima i stranim kompanijama, s obzirom na postojeće sankcije protiv Rusije i zbog problema u Kini... - kaže za Sputnjik Dmitrij Solonikov, direktor ruskog Instituta za savremeni državni razvoj.
Eksperti ističu da je pitanje izrade državne politike za razvoj arktičkih nalazišta i izrade infrastrukture od strateškog značaja, jer je čak i Amerikancima jasno da će, dugoročno posmatrano, arktička polja postati jedan od ruskih resursa konkurentnosti, kao svetskog proizvođača nafte i gasa.
Nacrt zakona koje je pripremilo Ministarstvo za razvoj Dalekog istoka i Arktika ima za cilj stvaranje povoljnijih uslova za privatno investiranje i stvaranje novih radnih mesta u arktičkoj zoni Rusije, i, samim tim, uslove za poboljšanje kvaliteta života. Ministarstvo očekuje da će već na leto ruski Arktik dobiti pravu priliku za privlačenje investicija.
Podsticaji su predviđeni za kopnene investicione projekte koji će se sprovoditi u istočnom delu Arktika, gde postoji dobar resursni potencijal, ali njegov razvoj nije privlačan, jer se, uz postojeće poreze, prosto ne isplati.
Foto: Pixabay
Poreske olakšice podrazumevaju da se prvih 12 godina porez uopšte ne plaća, a mogu da ih dobiju samo novi investicioni projekti za vađenje nafte, gasa i drugih sirovina. Kao rezultat toga se očekuje pokretanje tri nova velika naftna polja sa investicijama od oko 10 biliona rubalja.
Da bi ruska naftna industrija imala konkurentske prednosti na svetskim tržištima, ona mora da bude stimulisana od strane države. Neće biti ulaganja bez poreskih olakšica, a najperspektivniji projekti zahtevaju velika ulaganja, ističu eksperti.
Na pitanje ko može postati izvor finansiranja takvih projekata na Arktiku, Solonikov kaže - država.
- Izvor finansiranja treba da bude ruski budžet. Stvar je u tome što u trenutnim uslovima postojećih sankcija i, sa druge strane, započetog pada berzi i odliva svetskog kapitala sa tržišta zemalja u razvoju, kojima pripada i Rusija, ne treba očekivati da će biti ozbiljnih investicija iz inostranstva - smatra ekspert.
Jedan od takvih projekata je "Vostok ojl", koji će omogućiti isporuku nafte duž Severnog morskog puta istovremeno u dva pravca - i u Evropu i u Aziju. Taj projekat uključuje polja "Rosnjefta" na severu Krasnojarskog kraja.
Budući da je Severni morski put za skoro polovinu kraći od drugih tradicionalnih ruta izvoza ugljovodonika na atraktivno tržište Azijsko-pacifičkog regiona, njegov razvoj proglašen je jednim od ključnih zadataka u razvoju Arktika. Ruske vlasti su postavile zadatak da se do 2025. godine poveća teretni saobraćaj preko Severnog morskog puta do 80 miliona tona.
Foto: Pixabay
Nakon realizacije prve faze projekta "Vostok ojl", njena proizvodnja može dostići 50 miliona tona godišnje nafte, a nakon druge - 100 miliona tona.
U regionu u kom ne postoji infrastruktura potrebno je izgraditi 5,5 hiljada kilometara gasovoda, puteva, dalekovoda i luku. "Rosnjeft" procenjuje ugljovodonični potencijal novog projekta na 37 milijardi barela ekvivalenta nafte.
Prema podacima Ministarstva za prirodne resurse - istražene rezerve ruske arktičke zone iznose 7,3 milijarde tona nafte i više od 50 milijardi kubika prirodnog gasa. Ukupni eksploatisani resursi ruskog Arktika procenjuju se na 106 milijardi tona nafte.
Jasno je da je region Arktika veoma težak za eksploataciju i transport ugljovodonika. Međutim, eksperti podsećaju da je slična situacija bila i u zapadnom Sibiru, gde se takođe nalaze ogromna naftna i gasna polja. Taj region se takođe smatrao izuzetno teškim i nepristupačnim, zahtevao je ogromna ulaganja, ali je, ipak, osvojen.
- Svako iskustvo pomaže u razvoju Arktika. Glavni regioni arktičkog razvoja su Koljsko poluostrvo, u manjoj meri Arhangelsk, deo Sibira do Urala, zapadni Sibir i Jamal. Što se dalje ide na istok, to je manje interesantno to iskustvo i manje se pažnje poklanja tim projektima, što je čudno. Kada se govori o arktičkim lukama, čudno je i to što se niko ne seti Peveka, najsevernijeg grada Rusije. U tom smislu, zapadni Sibir je deo koji predstavlja ceo Sibir najbliži evropskoj Rusiji. Iskustvo iz sovjetskih vremena, kada su se tamo aktivno razvijali projekti nafte i gasa, i trenutna pažnja je, naravno, izuzetno važna. Ali još jednom mi se čini da će glavni pritisak na ruski Arktik doći iz evropskog dela naše zemlje, a potom još malo dalje iza Urala - zaključio je Solonikov.
Arktik postaje sve topliji i sve brže se menja. To je "nova normalnost" i nema naznaka da bi ovaj deo sveta ponovo mogao da bude stabilno zaleđen kao ranije, saopštili su naučnici
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Arktik postaje sve topliji i sve brže se menja. To je "nova normalnost" i nema naznaka da bi ovaj deo sveta ponovo mogao da bude stabilno zaleđen kao ranije, saopštili su naučnici
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Najstarija olupina broda na svetu otkrivena je kod obale Turske, a potiče iz vremena kad su stari Egipćani gradili piramide na drugoj strani Mediterana.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.