RUSKI SU-24 PREPAO JE POSADU AMERIČKOG RAZARAČA, A ONDA JE OTKRIVENA TAJNA! Kako su Rusi postali gospodari nove vrste ratovanja, a evo zašto ni SRBIJA NIJE ZA POTCENJIVANJE!
U poslednje vreme puno pažnje se posvećuje elektronskom ratovanju kao novini koja postaje toliko bitan segment da će odlučivati prevagu i ishod samih ratova u budućnosti. Ali, šta "elektronsko ratovanje" zapravo podrazumeva?
- Ukratko, radi se o otkrivanju ili ometanju elektromagnetne i radarskoj energije ili komunikacijskih signala. Na primer, može se koristiti za zaštitu aviona, helikoptera ili broda od radara ili navođenih raketa - kaže Hampus Delin, šef strateškog odeljenja kompanije i "Electronic Varfare Sistems"
Ova komponenta u vojnoj industriji je veoma važna, te se vodeće komapnije širom sveta utrkuju u pronalaženju što boljih rešenja kako bi "plasirale svoj proizviod".
Ono što je svima verovatno najpoznatije, a što bi se svrstalo u kategoriju "elektronskog ratovanja" jesu radarski sistemi, ili preciznije, njihovi ometači.
Avioni se kreću velikim brzinama i za njihovo otkrivanje često potreban je radar. Zato moderniji avioni poseduju tehnologiju "elektronskog ratovanja" koja sprečava da ga radarski sistem detektuje, ili pak da onemogući pogodak navođenih raketa.
Ruska tehnika za elektronsko ratovanje
HIBINI: Taj relativno mali kontejner u formi torpeda stavlja se na krajeve krila aviona i čini ih "neuništivim" za sva savremena sredstva protivraketne obrane i neprijateljskih lovaca. Nakon što pilot uoči da je meta napada, Hibini počnu da deluju i da ''štite'' lovac ''zaštitnom radioelektronskom kapom'', zbog čega rakete ne mogu da pogode cilj nego odlaze u stranu. Hibini povećavaju ''životni vek'' letelice za 25-30 puta.
MOSKVA-1: Savremeni radarski kompleks koji će uskoro dobiti ruska vojska, može da uoči i prati sve objekte na udaljenosti od 400km, a njegov prethodnik je na primer mogao da prati ciljeve do 150km. Moskva-1 radi po principu pasivne radilokacije. To znači da ne šalje nikakve signale, samo prima i analizira dolazeć. Dakle, za razliku od običnih radarskih sistema, Moskva-1 je nevidljiva za neprijatelja. Kada skenira vazdušni prostor, Moskva-1 određuje tip objekta u vazduhu i sposobna je da ga kvalifikuje bez greške: da li je u pitanju raketa ili avion. Tu informaciju stanica brzo predaje u zapovedni punkt, u kojem operator donosi odluku treba li unišiti objekat ili ne.
KRASUHA-2: To je kopneni kompleks radioelektronske obrane dalekog radilokacijskog otkrivanja i upravljanja kao što je, recimo, AWACS. Glavni zadatak Krasuhe je čuvanje i pokrivanje sredstava protivvazdušne obrane, važnih kopnenih objekata i osiguranje sigurnosti vojnih grupacija u maršu. Operativno-taktički kompleks Iskander i drugi takvi kompleksi u maršu su potpuno nezaštićeni. Krasuha im daje mogućnosti da bez problema dođu do zadate tačke i prošire pozicije za bojno delovanje. Krasuha onemogućava preciznost neprijateljske rakete i menja njenu putanju navodeći je da "udari" u lažnu metu.
RTUT-BM: Poznatiji i kao kišobran, jeste sistem za elektronsko ratovanje i smatra se najsavremenijim. On služi za zaštitu pešadije od artiljerijske vatre tako što aktivira beskontaktne detonatore na visini na kojoj vojnici ostaju nepovređeni. Ovaj sistem može da štiti prostor od 500 hektara.
PREDSEDNIK S: Sistem za optičko-elektronsko poništavanje, nalazi se na avionima i helikopterima ruske vojske, a služi za odbranu od lakih lansirnih sistema. Ruska vojska testirala je ovaj sistem na helikopteru Mi-8, koji je gađan sistemom "Igla" na udaljenosti od 1000 metara, i ni jedna raketa nije uspela da pogodi cilj, sve su odlazile u stranu u nastavile putanju do aktivacije samolikvidatora.
Srpski 224. Centar za elektronska dejstva
Namenski zadatak jedinice u miru je otkrivanje eventualnih indikatora ugoženosti bezbednosti Republike Srbije. Jedinica zadatak izvršava neprekidnom kontrolom elektromagnetnog spektra i praktično se nalazi u neprekidnom borbenom kontaktu sa mogućim protivnikom, u miru i ratu.
Za ostvarene rezultate, naročito tokom agresije 1999. godine, Centar je odlikovan Ordenom ratne zastave trećeg stepena.
Šta proizvodi naša vojna industrija?
HF JAMMER: izlazne snage od 1 kV je reaktivni ometač namenjen presretanju i obmanjivanju neprijateljskog glasa i podataka tokom radio komunikacije u frekvencijskom opsegu od 1,5 MHz
do 30 MHz. Može se koristiti za taktičko i strateško ometanje HF radio komunikacije.
Foto: Printscreen/Iritel
CJ-1P: je visokokvalitetna oprema za ometanje mobilnih komunikacija. CJ-1P ometač mobilnih telefona namenjen je za blokiranje signala svih tipova mobilnih telefona na otvorenom i zatvorenom prostoru.
Foto: Printscreen/Iritel
Ruska superiornost u odnosu na Ameriku
Pentagon je indirektno potvrdio ovu tvrdnju. Ruski frontovski bombarder Su-24 preplašio je posadu razarača mornarice SAD. Američka vojska je optužila Rusiju za provokaciju u kojoj je učestvovao ruski frontovski bombarder Su-24. Kako je novinskoj agenciji "Reuters" saopštio portparol Pentagona, pukovnik Stiven Voren, ruski bombarder je 12 puta proleteo na maloj visini nedaleko od američkog razarača. Američki pukovnik je takve manevre nazvao zastrašujućim i nedopustivim. Po američkim podacima, bombarder nije bio naoružan i nije predstavljao opasnost po razarač. Događaj se završio bez incidenta.
Nezvanična ruska verzija događaja po napisima na sajtovima i novinama izgledala je ovako:
- "Donald Cook" je otkrio cilj u vazdušnom prostoru, dao je borbenu uzbunu posada je zauzela borbena mesta/položaje na brodu. Sve je bilo regularno, radari su očitali kurs približavanja cilja, Aegis je ispravno upravljao sistemima navođenja. I odjednom - šamar. Sve se ugasilo, Aegis ne funkcioniše, radari i kompjuteri otkazuju, na ekranima zamućenost, Falansi nemaju informaciju o cilju. Su-24 je u međuvremenu nisko preleteo pored "Cooka", napravio borbeni manevar - zaokret i simulirao novi raketni napad na cilj. Naravno uspešno - kad nije bilo kontradejstva.
Zatim se vratio i simulirao još jedan napad. I tako još deset puta. Drugi ruski avion se nije približavao brodu. Posada razarača je imala posla sa Su-24MR, tj. izviđačkom varijantom bombardera koji je opremljen sa najnovijim kompleksom za elekronski rat (za elektronsko izviđanje i aktivno ometanje) Hibini, smeštenom u podvesni kontejner KS-418E.
Uprkos saopštenjima Gruzije da laboratoriju „Ričard Lugar” u potpunosti finansira Tbilisi, istraživanja, zapravo, plaća Pentagon koji sprovodi eksperimente o primeni insekata kao prenosilaca opasnih bolesti, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uprkos saopštenjima Gruzije da laboratoriju „Ričard Lugar” u potpunosti finansira Tbilisi, istraživanja, zapravo, plaća Pentagon koji sprovodi eksperimente o primeni insekata kao prenosilaca opasnih bolesti, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.