DAVILI SU RUSIJU SANKCIJAMA I PONADALI SE DA ĆE JE KORONA DOKUSURITI! Svetska banka je upravo objavila: RUSIJA JE IZBEGLA NAJGORE!
Podeli vest
Ruska ekonomija u 2020. godini prolazi kroz težak period zbog pandemije, ali mere podrške koje su vlasti blagovremeno preduzele pomogle su da se izbegne najgori scenario, a naredne godine se možemo nadati oporavku i rastu, predviđa Svetska banka
O novom izveštaju razvojnog instituta govore direktor i stalni predstavnik Svetske banke u Rusiji Reno Seligman i glavni ekonomista zemlje Apurva Sangi.
Ruska pravoslavna crkva danas je raščinila monaha koji poriče pandemiju korona virusa i koji je prkosio antiepidemjskim merama Kremlja i preuzeo kontrolu nad manastirom
03.07.2020
19:24
Predviđate da će BDP u Rusiji 2020. godine pasti za 6 odsto, a to će postati najviši nivo za 11 godina. Da li to znači da će dubina pada biti maksimalna za taj period?
– Apurva Sangi: Pad BDP-a za 6 odsto, koji mi predviđamo za ovu godinu, predstavlja najnižu stopu rasta za 11 godina. To je naš osnovni scenario.
Kakva je Vaša prognoza za sledeću godinu? Kada će Rusija moći da uđe u održivu fazu oporavka?
– Apurva Sangi: Prognoziramo ekonomski rast tokom sledećih godina koji će biti 2,7 odsto 2021. godine i 3,1 odsto 2022. godine. Takođe želim da naglasim neviđeni nivo neizvesnosti, vrlo je teško predvideti šta će se dogoditi. Po našem osnovnom scenariju, oporavak će početi u drugoj polovini 2020. godine. Ali postoje i pesimistični scenariji, koji uključuju povratak virusa, duži karantin, i u takvoj situaciji će oporavak biti pomeren do prve polovine sledeće godine.
Ruska vlada je već preduzela niz mera za podršku ekonomiji i trenutno radi na nacionalnom planu za oporavak. Šta, po Vašem mišljenju, treba naglasiti u dokumentu?
– Reno Seligman: Govorimo o ekonomiji, a u njenoj osnovi su ljudi. Ova kriza se pokazala naročito teškom, i kao rezultat toga neki su se zadesili u veoma teškim životnim uslovima. Mislim da je razmišljanje o merama za izlazak iz krize zasnovano na četiri koraka. Prvi je spašavanje života, a to se odnosi na izolaciju, testiranje i tako dalje.
Druga faza je zaštita najsiromašnijih i najugroženijih. Ovo je veoma važan aspekt u reagovanju na krizu. Treća faza su radna mesta i ekonomija. Ovde je učinjeno mnogo i može se učiniti još više. Četvrta faza je priprema za život posle pandemije.
Koje mere su potrebne za podršku najugroženijim?
– Reno Seligman: Što se tiče zaštite najugroženijih slojeva, vredi reći da vlada nije preduzimala mere reagovanja na krizu od januara, u Rusiji bi se povećalo siromaštvo — poraslo bi sa 12,3 odsto 2019. godine do 14,8 odsto, to jest, značajno bi poraslo. Po našoj proceni, ako se primene sve mere koje je najavila ruska vlada, do tog rasta neće doći, a mi ćemo se vratiti na nivo 2019. godine. Ovo je veoma značajno dostignuće.
Što se tiče nezaposlenosti, ona takođe može značajno porasti. Očekujemo da će od 15 do 21 odsto stanovništva biti neformalno zaposleno, stoga neće moći da iskoriste predložene mere podrške. Sve ovo ukazuje na to da, uprkos preduzetim merama, situacija otvara mogućnosti za vladu da reformiše sistem socijalne podrške.
Trenutno se na nju troši oko 3,2 odsto BDP, što je dvostruko više od globalnog pokazatelja od 1,6 odsto, ali samo 0,4 odsto je određeno za siromašne. Povećanje podrške porodicama sa decom bio je korak u pravom smeru, jer postoji veza između porodica sa velikim brojem dece i siromašnih porodica. Međutim, to nije dovoljno.
Koje još korake treba preduzeti u ovom pravcu?
- Reno Seligman: Dovoljan nivo podrške bio bi ciljani program socijalne pomoći koji zadovoljava tri kvaliteta. Kao prvo, program bi trebalo da funkcioniše kao automatski stabilizator u dobrim i lošim uslovima.
Kao drugo, treba da bude integrisan, to jest, umesto da se menjaju individualni programi socijalne podrške nabolje, treba se se poboljša život građana i domaćinstava, po uzoru na socijalni ugovor koji se sada praktikuje u Tatarstanu. Kao treće, program treba da bude finansijski stabilan i da ima mogućnost da se primeni u većim razmerama u budućnosti, kao u Brazilu i Portugalu.
Drugi deo je pomoć kompanijama i tržištu rada. Jako je važno da politika podržava održivi nivo likvidnosti, zaposlenosti i pristupa kompanija lancima isporuka, kao i nivo potražnje.
Hteo bih da napomenem da je plan vlade da podrži mala i srednja preduzeća i infrastrukturne projekte, takođe korak u pravom smeru, ali ovo je samo polovina plana. Značaj malih i srednjih preduzeća će u budućnosti rasti, u Rusiji je njihov udeo u privredi 20 odsto, dok je u Nemačkoj i Francuskoj mnogo veći.
Rad na pripremi za život nakon virusa korona treba da se zasniva na razvoju ljudskog kapitala, sa fokusom na obrazovanje. Rusija ima izuzetan nivo nauke, matematike, načitanosti, ali kada je u pitanju potreba za kreativnim pristupom rešavanju problema i za timskim radom, veštinama koje su neophodne u 21. veku, vidimo neuspeh. Potrebno je da se poradi na tome.
Da li se možemo nadati da će Rusija slediti relativno povoljan scenario za prevazilaženje pandemije, u poređenju sa drugim zemljama u regionu?
- Apurva Sangi: Naravno, vladine mere će pomoći da se krene u tom pravcu, ali je takođe važno kako će se razvijati situacija izvan Rusije. U tom smislu, Rusija je u određenoj meri talac globalnog rasta i svetske potražnje sa tačke gledišta izvoza robe. EU i Kina su dva najveća trgovinska partnera Rusije. Šta će se događati kod njih i širom svet, takođe će imati uticaj i na Rusiju.
Now in power until 2036, Vladimir #Putin is facing a difficult future as the Russian economy stagnates and unrest grows. Listen to @FT’s Gideon Rachman & Catherine Belton discuss the issue: ‘I think he's hostage to the system that he created' https://t.co/HVRaSTFZBs#Diplomacy140
— Diplomacy140 (@Diplomacy140) July 9, 2020
- Reno Seligman: Verujemo da je makroekonomska i fiskalna politika vlasti tokom prethodnih godina omogućila Rusiji da se približi ovoj krizi u relativno dobroj formi: sa tačke gledišta nivoa duga prema BDP (oko 14 odsto), spoljnih rezervi, obima sredstava u NVF i promenljivog kursa. Rusija se susrela sa krizom u boljoj formi nego što su to uradile mnoge zemlje sa sličnom ekonomijom.
Zatim se fokusirala na mere podrške, koje čine skoro 4 odsto BDP-a, što je relativno malo u poređenju sa razvijenim ekonomijama, ali na nivou zemalja sa sličnim nivoima prihoda. Stoga je Rusija potrošila onoliko koliko je bilo potrebno, bez pribegavanja sredstvima NVF i bez ograničavanja svojih mogućnosti da podrži ekonomiju u budućnosti.
Sa stanovišta monetarne politike, videli smo smanjenje kamatnih stopa od strane Centralne banke, i smatramo da je to vrlo primerena mera u trenutnim okolnostima. Rast fiskalnih stimulacija u kombinaciji sa monetarnom politikom pomoći će pri ubrzanju tempa oporavka.
Evropska unija bi imala mnogo gore posledice nego SAD u slučaju da se Zapad odluči na konfiskovanje ruske imovine, upozorava profesor ekonomije na školi "HEC Pariz" Armin Štajnbah u autorskom tekstu za "Figaro voks".
Rusija je danas jedina zemlja na planeti koja je spremna da celom svetu ponudi alternativni model razvoja. Ekonomista Mihail Hazin je o tome govorio na radiju „Moskva govori“.
Rusija je danas peta ekonomija G20 po tempu ekonomskog rasta u 2023, a prošle godine njen BDP je porastao za 3,6 odsto i tako u potpunosti kompenzovao pad iz 2022, pokazuje analiza "RIA Novosti".
02.04.2024
05:31
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska pravoslavna crkva danas je raščinila monaha koji poriče pandemiju korona virusa i koji je prkosio antiepidemjskim merama Kremlja i preuzeo kontrolu nad manastirom
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u februaru smo u proseku zaradili 129.934 dinara, odnosno bez poreza i doprinosa 94.125 dinara. Ovo su top 3 najplaćenije industrije u Srbiji za februar, gde je prosečna zarada išla iznad 160.000 dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su žene u pratnji predsednice privremenih prištinskih insitucija Vjose Osmani ušle na sednicu Saveta Bezbednosti UN u dogovoru sa Englezima i Amerikancima i da je zasedanje kasnilo, upravo zato jer se čekalo da neko pozove i omogući im ulaz.
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, oglasio se na svom Instagram profilu gde se osvrnuo borbu protiv zapadnih pritisaka vezeanih za pokušaje nametanja skandalozne Rezolucije o Srebrenici.
U železničkoj stanici Bačka Topola, postavljajem poslednjeg dela šina, danas je spojen glavni kolosek na deonici brze pruge od Novog Sada do Budimpešte.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Košarkaši Panatinaikosa večeras su na svom terenu savladali Makabi iz Tel Aviva sa 95:79 u drugom meču plej-ofa Evrolige i tako izjednačili na 1:1 u seriji.
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.