U muzej nacionalnog parka „Ruski Arktik" u Arhangelsku 2016. godine dostavljeni su ostaci tajne nemačke meteorološke stanice koja je bila u funkciji od 1943-1944. godine na arktičkom arhipelagu Zemlja Franje Josifa. To je bio samo deo „arktičkog projekta" Trećeg rajha
Poznato je da su nacisti organizovali ekspedicije u razne delove sveta kako bi realizovali naučna istraživanja. Međutim, to su uglavnom bile arheološke ekspedicije. Kada je reč o Arktiku, postoje teorije da je Hitler tamo navodno planirao da pronađe tajni prolaz ka centru Zemlje kako bi lakše stekao vlast nad celim svetom.
Tajne baze
Uprkos raznim legendama koje kruže, ciljevi nacista bili su daleko realističniji. Još pre početka Drugog svetskog rata nemačka vojna komanda je počela da pravi planove za Severni morski put.
1931. godine, dok su SSSR i Nemačka još uvek bili u dobrim odnosima, poznati konstruktor cepelina Hugo Ekener je zajedno sa grupom nemačkih istraživača učestvovao u međunarodnoj arktičkoj ekspediciji. Vazdušni brod „Graf Cepelin" sa timom sovjetskih i nemačkih naučnika krenuo je iz Lenjingrada preko Barencovog mora do Zemlje Franja Josifa, a odatle prema Severnoj Zemlji. Zadnja stanica je bio Berlin. Sovjetsko rukovodstvo je bez razmišljanja odobrilo taj let, jer je arktički region tada bio potpuno neistražen pust prostor.
Nemački Generalštab je 1939. godine iskoristio izveštaje sa te naučne ekspedicije prilikom izrade planova vojnih operacija u zoni severnih mora. Na inicijativu komandanta podmorničke flote Nemačke, admirala Karla Denica, počela je izgradnja specijalnih podmornica, koje su bile predviđene za ratovanje u arktičkim uslovima.
S tim u vezi, doneta je odluka da se na Arktiku izgradi baza za nemačke podmornice. Iako je to formalno bila sovjetska teritorija, granica u tim nenaseljenim mestima praktično nije bila zaštićena. Baza se gradila u ledu, a sve što je bilo potrebno dostavljale su podmornice.
U martu 1941. godine sovjetska avijacija je primetila nemački avion Do-215 iznad ostrva Aleksandrina Zemlja. U leto 1942. godine sovjetski piloti otkrili su na tom području i nepoznati radar. Skrenuli su pažnju na to da neko sa ostrva šalje signale raketama. Na ostrvu su iz vazduha bili vidljivi i neki objekti, zatvoreni metalnom rešetkom. Sovjetska komanda u tom momentu nije raspolagala resursima da bi otkrila šta se dešavalo u tim nepristupačnim krajevima. Važnije je bilo rešavanje konkretnih vojnih zadataka.
Tragovi „Krigsmarine"
Odmah posle rata, 1951. godine, počele su sa pristižu nove informacije o aktivnosti nacista na Arktiku. Polovinom septembra 1951. godine sovjetski ledolomac „Semjon Dežnjev" naišao je na ostatke nemačke vojne baze u oblasti Aleksandrine Zemlje na rtu Nimrod. Tamo su pronašli meteorološku stanicu sa radio-predajnikom, skladišta, komplekse za stanovanje. Istraživači su pronašli zalihe konzervi, odeće, različita dokumenta koja su se odnosi na meteorološku stanicu. Ispostavilo se da je tokom ratnih godina na ostrvu bila aktivna tajna nacistička baza ? 24 „Krigsmarine". U blizini je otkrivena i druga baza, gde se, prema podacima nalazila meteorološka stanica „Šacgraber".
Krajem pedesetih godina prošlog veka, za vreme izgradnje aerodroma na poluostrvu Polarnih pilota, pronađen je ulaz u pećinu u steni. Bilo je teško dospeti unutra zbog plima, jer je u to vreme pećina bila potopljena.
Kada su te informacije objavljene u javnosti pojavile su se glasine da su se u pećini tokom rata bazirale nacističke podmornice. Postoje nezvanični podaci o tome da je u septembru 1944. godine u pećini boravio komandant sovjetskog minolovca „T-116" V. A. Babanov. Postoji verzija da je on imao specijalni zadatak da traži tajne baze nacista.
Prema nekim izvorima, Babanov je pričao da su se u dubini pećine nalazila dva pristaništa sa opremom. Opis koji je dao Babanov u potpunosti se poklapa sa informacijama koje je u svojim memoarima izložio admiral Karl Denic.
Međutim, sovjetski kapetan nije ostavio nikakve zvanične izveštaje o svojoj operaciji, a sve što je zna o tome ispričali su njegovi prijatelji sa kojima je podelio informacije. Druga verzija je da dokumenta o tome postoje, ali da su tajna.
Kada se Leri Torn 1954. godine prijavio u američku vojsku kao redov, već je bio ratni heroj... Istina, neke druge zemlje. Razlog tome je bila činjenica da mu je pravo ime bilo Lauri Torni, da je bio Šveđanin i da se borio protiv Sovjeta dobar deo svog života
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada se Leri Torn 1954. godine prijavio u američku vojsku kao redov, već je bio ratni heroj... Istina, neke druge zemlje. Razlog tome je bila činjenica da mu je pravo ime bilo Lauri Torni, da je bio Šveđanin i da se borio protiv Sovjeta dobar deo svog života
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), koji su kod Slavije postavili štandove stranke, napadnuti su od strane blokadera, koji su na njih nasrnuli noževima, suzavcem i teleskop-palicama.
Svečani ispraćaj održan je u kasarni "Pukovnik Predrag Matanovi" u Petrinji, gde su zvaničnici istakli značaj doprinosa Hrvatske "međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti". Šta je poručio potpredsednik Vlade i ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić i zašto je pomenuo "Domovinski rat"?
U večerašnjoj emisiji "Takovska 10" na RTS-u glavne teme su izborni zakoni, izborni uslovi u Srbiji, kao i predstojeći parlamentarni izbori, a u studiju su se suočili predsednica Narodne skupštine i potpredsednica Srpske napredne stranke Ana Brnabić, potpredsednica SSP-a Marinika Tepić, Dragan Popović istoričar i Filip Grbić, filozof.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković upozorava na pritisak Prištine na srpske birače, privođenje direktora institucija je pokušaj zastrašivanja pred izbore.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na nebu, tik iznad kupole Hrama Svetog Save, mogla se videti neobična svetlosna formacija koja je kod mnogih prolaznika izazvala nevericu, ali i brojne reakcije.
Nikola Tesla je jedna od najznačajnijih ličnosti svetske nauke, ali i čovek čije poreklo razne nacije često pokušavaju da prisvoje i prilagode sopstvenim narativima, što su ovoga puta učinili i Bugari.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak Srbina koji nije mogao da sakrije oduševljenje kada je video završne radove beogradskog Linijskog parka na Dorćolu.
Konkretne odgovore i čvrsta obećanja dobili su penzioneri Lazarevca koji su, na današnjoj tribini, razgovarali sa predstavnicima Fonda PIO, Saveza penzionera Srbije i predsednikom Gradske opštine Lazarevac.
U subotu uveče u Drnišu Kristijan Aleksić, već osuđivan zbog raznih zločina, upucao je Luku M. (19), nakon čega je pobegao. Ubrzo nakon zločina je i uhapšen, a sada na svetlost izlazi njegova jeziva kriminalna istorija.
U Apelacionom sudu danas je razmatrana žalba odbrane Alije Balijagića, koji je prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana i Milenke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac.
Nišlija S.K. zatražio je najstrožu kaznu za Lj.P. (74) iz okoline Žitorađe koji je osumnjičen za obljubu nad njegovom ćerkom (12), devojčicom sa posebnim potrebama. Zahvaljujući brzoj reakciji roditelja i osoblja hotela, incident je prošao bez posledica po devojčicu, ali njen otac čvrsto stoji iza toga da ovaj zločin ne sme proći nekažnjeno.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Kolač sa jabukama i pudingom je toliko ukusan da zaista može da prođe kao najfinija lagana torta. Najvažnije je što ne treba da se peče, pa je priprema krajnje jednostvna.
Urolog Dž. P. Sing Rana iz bolnice u Nju Delhiju objašnjava da određene vrste hrane, posebno uz premalo vode, mogu podstaći stvaranje kamena u bubregu ili dovesti do njegovog ponovnog javljanja.
Reper Igor Panić Nući večeras je organizovao promociju novog albuma i koncert, a događaj je privukao ogroman broj poznatih ličnosti sa domaće javne scene.
Pevačica Teodora Džehverović progovorila je o odnosu među kolegama, pobednici ovogodišnje Evrovizije i o tome da li ćemo nju videti na evrovizijskoj sceni.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar