U muzej nacionalnog parka „Ruski Arktik" u Arhangelsku 2016. godine dostavljeni su ostaci tajne nemačke meteorološke stanice koja je bila u funkciji od 1943-1944. godine na arktičkom arhipelagu Zemlja Franje Josifa. To je bio samo deo „arktičkog projekta" Trećeg rajha
Poznato je da su nacisti organizovali ekspedicije u razne delove sveta kako bi realizovali naučna istraživanja. Međutim, to su uglavnom bile arheološke ekspedicije. Kada je reč o Arktiku, postoje teorije da je Hitler tamo navodno planirao da pronađe tajni prolaz ka centru Zemlje kako bi lakše stekao vlast nad celim svetom.
Tajne baze
Uprkos raznim legendama koje kruže, ciljevi nacista bili su daleko realističniji. Još pre početka Drugog svetskog rata nemačka vojna komanda je počela da pravi planove za Severni morski put.
1931. godine, dok su SSSR i Nemačka još uvek bili u dobrim odnosima, poznati konstruktor cepelina Hugo Ekener je zajedno sa grupom nemačkih istraživača učestvovao u međunarodnoj arktičkoj ekspediciji. Vazdušni brod „Graf Cepelin" sa timom sovjetskih i nemačkih naučnika krenuo je iz Lenjingrada preko Barencovog mora do Zemlje Franja Josifa, a odatle prema Severnoj Zemlji. Zadnja stanica je bio Berlin. Sovjetsko rukovodstvo je bez razmišljanja odobrilo taj let, jer je arktički region tada bio potpuno neistražen pust prostor.
Nemački Generalštab je 1939. godine iskoristio izveštaje sa te naučne ekspedicije prilikom izrade planova vojnih operacija u zoni severnih mora. Na inicijativu komandanta podmorničke flote Nemačke, admirala Karla Denica, počela je izgradnja specijalnih podmornica, koje su bile predviđene za ratovanje u arktičkim uslovima.
S tim u vezi, doneta je odluka da se na Arktiku izgradi baza za nemačke podmornice. Iako je to formalno bila sovjetska teritorija, granica u tim nenaseljenim mestima praktično nije bila zaštićena. Baza se gradila u ledu, a sve što je bilo potrebno dostavljale su podmornice.
U martu 1941. godine sovjetska avijacija je primetila nemački avion Do-215 iznad ostrva Aleksandrina Zemlja. U leto 1942. godine sovjetski piloti otkrili su na tom području i nepoznati radar. Skrenuli su pažnju na to da neko sa ostrva šalje signale raketama. Na ostrvu su iz vazduha bili vidljivi i neki objekti, zatvoreni metalnom rešetkom. Sovjetska komanda u tom momentu nije raspolagala resursima da bi otkrila šta se dešavalo u tim nepristupačnim krajevima. Važnije je bilo rešavanje konkretnih vojnih zadataka.
Tragovi „Krigsmarine"
Odmah posle rata, 1951. godine, počele su sa pristižu nove informacije o aktivnosti nacista na Arktiku. Polovinom septembra 1951. godine sovjetski ledolomac „Semjon Dežnjev" naišao je na ostatke nemačke vojne baze u oblasti Aleksandrine Zemlje na rtu Nimrod. Tamo su pronašli meteorološku stanicu sa radio-predajnikom, skladišta, komplekse za stanovanje. Istraživači su pronašli zalihe konzervi, odeće, različita dokumenta koja su se odnosi na meteorološku stanicu. Ispostavilo se da je tokom ratnih godina na ostrvu bila aktivna tajna nacistička baza ? 24 „Krigsmarine". U blizini je otkrivena i druga baza, gde se, prema podacima nalazila meteorološka stanica „Šacgraber".
Krajem pedesetih godina prošlog veka, za vreme izgradnje aerodroma na poluostrvu Polarnih pilota, pronađen je ulaz u pećinu u steni. Bilo je teško dospeti unutra zbog plima, jer je u to vreme pećina bila potopljena.
Kada su te informacije objavljene u javnosti pojavile su se glasine da su se u pećini tokom rata bazirale nacističke podmornice. Postoje nezvanični podaci o tome da je u septembru 1944. godine u pećini boravio komandant sovjetskog minolovca „T-116" V. A. Babanov. Postoji verzija da je on imao specijalni zadatak da traži tajne baze nacista.
Prema nekim izvorima, Babanov je pričao da su se u dubini pećine nalazila dva pristaništa sa opremom. Opis koji je dao Babanov u potpunosti se poklapa sa informacijama koje je u svojim memoarima izložio admiral Karl Denic.
Međutim, sovjetski kapetan nije ostavio nikakve zvanične izveštaje o svojoj operaciji, a sve što je zna o tome ispričali su njegovi prijatelji sa kojima je podelio informacije. Druga verzija je da dokumenta o tome postoje, ali da su tajna.
Kada se Leri Torn 1954. godine prijavio u američku vojsku kao redov, već je bio ratni heroj... Istina, neke druge zemlje. Razlog tome je bila činjenica da mu je pravo ime bilo Lauri Torni, da je bio Šveđanin i da se borio protiv Sovjeta dobar deo svog života
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada se Leri Torn 1954. godine prijavio u američku vojsku kao redov, već je bio ratni heroj... Istina, neke druge zemlje. Razlog tome je bila činjenica da mu je pravo ime bilo Lauri Torni, da je bio Šveđanin i da se borio protiv Sovjeta dobar deo svog života
Komemoracija povodom smrti nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića biće održana u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske u Beogradu. Sahrana je zakazana za ponedeljak, 7. septembar, na Topčiderskom groblju, saznaje Alo.rs.
Tajkunski urednik sa Nove S i jedan od najostrašćenijih blokadera s dna kace, Slobodan Georgiev, oglasio se na Iksu povodom trenutnog izbornog rejtinga političkih opcija u našoj zemlji i zaprepastio svoje istomišljenike.
Građani iz svih krajeva Srbije danas su odali počast preminulom generalu Ratku Mladiću, čije je telo iz haškog kazamata dopremljeno u njegovu voljenu domovinu, a podebno emotivno bilo je u Kuli.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je danas da nema stajanja za "fabriku laži" Marinike Tepić, kao i da je to što perjanica tajkuna Dragana Đilasa jedino što ima da ponudi narodu.
Blokaderi su još jednom probili dno. Očigledno ne mogu da se pomire sa činjenicom da je narod dočekao svog heroja generala Ratka Mladića kako i dolikuje, pa su ga na najsramniji način vređali na društvenim mrežama, a naravno, za sve su okrivili predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Centralna banka Holandije (DNB) objavila je danas da će ukinuti 290 radnih mesta sa punim radnim vremenom u okviru reorganizacije čiji je cilj smanjenje troškova i ograničavanje rasta budžeta.
Ministar finansija Siniša Mali potpuno je zaprepastio pratioce na društvenoj mreži TikTok kada je umesto skupocenih mašina i luksuza, u javnost lansirao snimak na kome u sopstvenom dvorištu radi ono što niko nije očekivao.
Masovna tuča stranih državljana u kojoj je povređeno više osoba dogodila se u utorak 1. septembra oko 19 časova u Ulici Juga Grzelja u Zemunu, a tokom tuče su, prema nezvaničnim informacijama, korišćeni noževi i razbijene staklene flaše!
Starija Novopazarka inicijala Dž. O, koja je s porodicom živela u novopazarskom naselju Bukreš, preminula je pošto joj je pozlilo na Velikoj plaži u Ulcinju.
Policija u Boru, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Negotinu, zaplenila je 1,62 kilograma biljne materije nalik na marihuanu i uhapsili Z. T. (38) državljanina Srbije i Rumunije, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Posle gotovo tri decenije, jedna od najvoljenijih filmskih priča o sestrinskoj ljubavi, magiji i porodičnim tajnama dobija svoj dugo iščekivani nastavak.
Glumica Eva Ras (85) kaže da je poruka njenih kolega blokadera onima koji su bili deo Međunarodnog filmskog festivala u Nišu da "crknu i da su loši glumci".
Brižit Makron, prva dama Francuske, poznata je po vitkoj figuri i elegantnom stilu. Često je možemo videti u modernim, pripijenim kompletima i kratkim suknjama koje dodatno ističu njenu liniju, a sada je otkrivena njena tajna vitkog izgleda.
Plava kosa često izgleda savršeno hladno odmah nakon izlaska iz salona, ali već posle nekoliko nedelja počinje da poprima neželjene žute tonove. Nakon leta taj problem obično postaje još izraženiji, a evo kako to da sprečite.
Za ukusni kolač sa šljivama potrebno je svega nekoliko jednostavnih sastojaka i tek malo vremena i truda. Dobićete ukusan desert koji možete da podelite sa svojim ukućanima i uživate u njegovom savršenom ukusu.
Pevačica Aleksandra Prijović danas je bila veoma emotivna zbog krštenja ćerke Arije, pa se dotakla proširenja porodice i zvanica koje su pozvali na proslavu.
Pevačica Magdalena Vračić bila je zadužena za dobru atmosferu na slavlju kod Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića, ali joj se dogodio peh - haljinu je ispolivala kafom.
Milanče Radosavljević održao je večeras četvrti po redu koncert na stadionu Tašmajdan, ali je koncert prekinut u jednom trenutku jer su pevača sustigle jake emocije pa je zaplakao na bini.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.