U muzej nacionalnog parka „Ruski Arktik" u Arhangelsku 2016. godine dostavljeni su ostaci tajne nemačke meteorološke stanice koja je bila u funkciji od 1943-1944. godine na arktičkom arhipelagu Zemlja Franje Josifa. To je bio samo deo „arktičkog projekta" Trećeg rajha
Poznato je da su nacisti organizovali ekspedicije u razne delove sveta kako bi realizovali naučna istraživanja. Međutim, to su uglavnom bile arheološke ekspedicije. Kada je reč o Arktiku, postoje teorije da je Hitler tamo navodno planirao da pronađe tajni prolaz ka centru Zemlje kako bi lakše stekao vlast nad celim svetom.
Tajne baze
Uprkos raznim legendama koje kruže, ciljevi nacista bili su daleko realističniji. Još pre početka Drugog svetskog rata nemačka vojna komanda je počela da pravi planove za Severni morski put.
1931. godine, dok su SSSR i Nemačka još uvek bili u dobrim odnosima, poznati konstruktor cepelina Hugo Ekener je zajedno sa grupom nemačkih istraživača učestvovao u međunarodnoj arktičkoj ekspediciji. Vazdušni brod „Graf Cepelin" sa timom sovjetskih i nemačkih naučnika krenuo je iz Lenjingrada preko Barencovog mora do Zemlje Franja Josifa, a odatle prema Severnoj Zemlji. Zadnja stanica je bio Berlin. Sovjetsko rukovodstvo je bez razmišljanja odobrilo taj let, jer je arktički region tada bio potpuno neistražen pust prostor.
Nemački Generalštab je 1939. godine iskoristio izveštaje sa te naučne ekspedicije prilikom izrade planova vojnih operacija u zoni severnih mora. Na inicijativu komandanta podmorničke flote Nemačke, admirala Karla Denica, počela je izgradnja specijalnih podmornica, koje su bile predviđene za ratovanje u arktičkim uslovima.
S tim u vezi, doneta je odluka da se na Arktiku izgradi baza za nemačke podmornice. Iako je to formalno bila sovjetska teritorija, granica u tim nenaseljenim mestima praktično nije bila zaštićena. Baza se gradila u ledu, a sve što je bilo potrebno dostavljale su podmornice.
U martu 1941. godine sovjetska avijacija je primetila nemački avion Do-215 iznad ostrva Aleksandrina Zemlja. U leto 1942. godine sovjetski piloti otkrili su na tom području i nepoznati radar. Skrenuli su pažnju na to da neko sa ostrva šalje signale raketama. Na ostrvu su iz vazduha bili vidljivi i neki objekti, zatvoreni metalnom rešetkom. Sovjetska komanda u tom momentu nije raspolagala resursima da bi otkrila šta se dešavalo u tim nepristupačnim krajevima. Važnije je bilo rešavanje konkretnih vojnih zadataka.
Tragovi „Krigsmarine"
Odmah posle rata, 1951. godine, počele su sa pristižu nove informacije o aktivnosti nacista na Arktiku. Polovinom septembra 1951. godine sovjetski ledolomac „Semjon Dežnjev" naišao je na ostatke nemačke vojne baze u oblasti Aleksandrine Zemlje na rtu Nimrod. Tamo su pronašli meteorološku stanicu sa radio-predajnikom, skladišta, komplekse za stanovanje. Istraživači su pronašli zalihe konzervi, odeće, različita dokumenta koja su se odnosi na meteorološku stanicu. Ispostavilo se da je tokom ratnih godina na ostrvu bila aktivna tajna nacistička baza ? 24 „Krigsmarine". U blizini je otkrivena i druga baza, gde se, prema podacima nalazila meteorološka stanica „Šacgraber".
Krajem pedesetih godina prošlog veka, za vreme izgradnje aerodroma na poluostrvu Polarnih pilota, pronađen je ulaz u pećinu u steni. Bilo je teško dospeti unutra zbog plima, jer je u to vreme pećina bila potopljena.
Kada su te informacije objavljene u javnosti pojavile su se glasine da su se u pećini tokom rata bazirale nacističke podmornice. Postoje nezvanični podaci o tome da je u septembru 1944. godine u pećini boravio komandant sovjetskog minolovca „T-116" V. A. Babanov. Postoji verzija da je on imao specijalni zadatak da traži tajne baze nacista.
Prema nekim izvorima, Babanov je pričao da su se u dubini pećine nalazila dva pristaništa sa opremom. Opis koji je dao Babanov u potpunosti se poklapa sa informacijama koje je u svojim memoarima izložio admiral Karl Denic.
Međutim, sovjetski kapetan nije ostavio nikakve zvanične izveštaje o svojoj operaciji, a sve što je zna o tome ispričali su njegovi prijatelji sa kojima je podelio informacije. Druga verzija je da dokumenta o tome postoje, ali da su tajna.
Kada se Leri Torn 1954. godine prijavio u američku vojsku kao redov, već je bio ratni heroj... Istina, neke druge zemlje. Razlog tome je bila činjenica da mu je pravo ime bilo Lauri Torni, da je bio Šveđanin i da se borio protiv Sovjeta dobar deo svog života
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada se Leri Torn 1954. godine prijavio u američku vojsku kao redov, već je bio ratni heroj... Istina, neke druge zemlje. Razlog tome je bila činjenica da mu je pravo ime bilo Lauri Torni, da je bio Šveđanin i da se borio protiv Sovjeta dobar deo svog života
U Palati Srbija danas je razmenjeno 10 dokumenata o saradnji između Srbije i Angole u prisustvu predsednika Srbije, Aleksandra Vučića ,i predsednika Angole, Žoaoa Manuela Gonsalveša Lorensa.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, tokom sastanka sa ruskim oligarhom Romanom Abramovičem, poručio je da Kijev neće napustiti Donbas, piše britanski Gardijan.
Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Miki Aleksić izjavio je, govoreći o potencijalnoj koaliciji proevropskih stranaka za predstojeće parlamentarne izbore, da će njegova stranka uzeti aktivno učešće na tim izborima, ali da će odluka o formatu izbornih koalicija biti doneta "na vreme, u najboljem interesu antirežimskog bloka".
Radivoje P. Stojković, direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu, kaže da je zabrinut za svoju bezbednost nakon što su blokaderi protiv njega pokrenuli neviđenu hajku i to zbog gostovanja na Informer televiziji.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da je Srpska lista na izborima u nemogućim uslovima potvrdila dominaciju u srpskim sredinama.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Srbija je ovih dana na udaru visokih temperatura i UV indeksa, što može biti fatalno po zdravlje zbog toplotnog udara i opekotina, upozorava prim. dr Nada Macura.
Reč "pop" toliko je ukorenjena u svakodnevnom govoru da je većina ljudi koristi bez razmišljanja o njenom poreklu. Ipak, malo ko zna da ovaj izraz vodi korene iz grčkog jezika , od reči "papas", koja znači "otac".
Nakon što su mu učenici poklonili gume i felne za automobil povodom završetka škole, profesor mašinske struke predmeta Zoran Mišić podelio je svoje impresije.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obaveštava javnost da je danas, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije ovog tužilaštva, uhapšeno ukupno dvanaest osumnjičenih, zbog sumnje da je osumnjičeni Z. D. izvršio krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Katalonska policija traga za plaćenim ubicom koji je u nedelju oko 21 sat hicima iz pištolja likvidirao Beograđanina, Maria Đolovića (40) u Barseloni, a sumnja se da iza ovog ubistva stoji tzv. "vračarski" klan.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić istakao je danas u Bratislavi da su Slovačka i Srbija prijateljske i bratske zemlje, kao i da će se dobra saradnja unaprediti i u oblastima bezbednosti kao što su borba protiv organizovanog kriminala, terorizma, iregularnih migracija i u oblasti vanrednih situacija.
Beba koja je gugutala tokom predstave "Bura" Vilijama Šekspira, u kojoj je glavnu ulogu igrao glumac Kenet Brana, izbačena je iz sale nakon što je ometala izvođenje u pozorištu Kraljevske šekspirovske pozorišne trupe u Stratfordu na Ejvonu, rodnom mestu slavnog engleskog pisca.
U sezoni kada su tikvice među najpovoljnijim namirnicama na pijacama i u prodavnicama, pravo je vreme da ih uvrstite u jelovnik. Jedan od omiljenih načina pripreme svakako su pohovane tikvice, a uz malu izmenu u receptu mogu biti još ukusnije i sočnije.
Princeza od Velsa Kejt Midlton ponovo je privukla pažnju svojim istančanim modnim ukusom, potvrđujući reputaciju jedne od najelegantnijih žena današnjice.
Poznati muzičar Dejan Petrović i njegova supruga Branka ovih dana prošli su kroz agoniju nakon što je njihova ćerka Jovana pretučena, a jedno drugom su oduvek bili najveća podrška.
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.