U potpunosti sam odobrio da oznaka poverljivosti bude skinuta sa baš svih dokumenata koji se tiču najvećeg političkog zločina u istoriji Amerike, tvitovao je predsednik SAD Donald Tramp.
I time je stupio u otvoreni rat sa sopstvenim obaveštajnim i bezbednosnim agencijama. Jer, ako je afera "Rusijagejt" zločin, onda su svi oni zločinci.
Reč je o aferi koja je pokrenuta još pre izbora 2016. godine, ta optužba na račun aktuelnog američkog predsednika, da je puka marioneta u rukama svog ruskog kolege Vladimira Putina, obeležila je sve četiri godine Trampovog mandata, dodatno je zatrovala američku političku i medijsku scenu, i, što je verovatno i najvažnije, do te mere je opteretila odnose između dve supersile da je popravljanje njihovih odnosa pretvorila u sasvim nemoguću misiju. A sve je zasnovano na mnoštvu laži i jednom pokušaju spina.
Podvala Hilari Klinton
U najkraćem, kako sad izlazi na videlo, u pokušaju da minira Trampovu kampanju, ali i da skrene pažnju sa skandala oko svojih nestalih mejlova dok je bila državni sekretar SAD, Hilari Klinton i njena kampanja lansirali su aferu "Rusijagejt". I to uz pomoć američkih obaveštajnih službi, i uz znanje tadašnjeg predsednika SAD Baraka Obame.
Ovo je teza koju i sam Tramp zagovara još otkako je, na samom početku svog mandata, ustvrdio da ga je prethodna vlast prisluškivala. U međuvremenu će se ispostaviti i da prisluškivanja jeste bilo, i da afera „Rusijagejt“ zaista predstavlja podvalu kao što Tramp sve vreme tvrdi. Međutim, ovo je samo vrh ledenog brega, čiji će ostatak biti otkriven tek kada – ili, ako – budu objavljena dokumenta s kojih je Tramp skinuo oznaku poverljivosti.
Rasplamsavanje sukoba
Veliko je pitanje da li će se to dogoditi, jer, dok Tramp sad podseća da je oznaku poverljivosti s ovih dokumenata zapravo skinuo odavno, ono malo medija koji su mu bliski otkrivaju i da njihovo objavljivanje lično sprečavaju direktorka CIA-e Đina Haspel i direktor FBI-a Kristofer Vrej. Sukob između predsednika i njegovih službi time je izbio na očigled čitave američke i svetske javnosti. I možda nije zgoreg podsetiti da je poslednji američki predsednik koji je pokušao da suzbije moć ovih službi – Džon Kenedi, koji je pripretio da će „rasturiti CIA-u u hiljadu delića i rasuti ih u vetar“ – završio s metkom u potiljku...
Foto: Informer
Zašto je Tramp baš sada, svega tri nedelje pre predsedničkih izbora, rasplamsao sukob koji je obeležio prethodne predsedničke izbore u SAD? Ko je jači, direktori CIA-e i FBI-a ili predsednik Amerike? I kako će ishod ovog sukoba uticati na odnose Bele kuće i Kremlja?
Ovo su pitanja o kojima su u „Novom Sputnjik poretku“ razgovarali istoričar Saša Adamović i publicista Marko Tanasković.
„Ostalo je još municije da se ispali u ovoj aferi koja traje već više od četiri godine“, komentariše Saša Adamović i ukazuje da je američkoj obaveštajnoj zajednici Rusija poslužila kao zgodan izgovor za delovanje protiv različitih političkih smetnji: „Navodi o Trampovom dosluhu s Rusijom iskorišćeni su kako bi njegova kampanja bila prisluškivana i sabotirana. A te 2016. je Džejms Kleper, tadašnji šef američkih obaveštajnih službi, dao odobrenje i da se prisluškuju i evropske konzervativne i suverenističke stranke, takođe pod izgovorom da iza njih stoji Rusija.“
U međuvremenu je, međutim, podseća Marko Tanasković, „afera 'Rusijagejt' neslavno završena, jer je u svom izveštaju, napisanom na preko 500 stranica, specijalni tužiolac Robert Maler morao da prizna da ipak ne postoje nikakvi dokazi o dosluhu između Trampa i Putina“.
Uloga Baraka Obame
Imajući pak to u vidu, napominje Tanasković, "uopšte ne deluju netačno Trampove bombastične tvrdnje“ da je čitava istraga te nepostojeće ruske zavere predstavljala pokušaj puča i najveći politički zločin u istoriji SAD..."
Čitava kampanja koja se sve ovo vreme vodi protiv Trampa očigledno je koordinisana unutar američkih obaveštajnih službi – CIA, FBI i NSA pre svega – koje su radile u korist Hilari Klinton i Demokratske partije.“
Saša Adamović ističe da je neobično važnu ulogu u svemu tome imao čovek koji je i ovog puta imao presudnu reč u odabiru Džoa Bajdena za predsedničkog kandidata demokrata, bivši predsednik SAD Barak Obama, koji je u vreme Trampovog izbora i javno jadikovao zbog toga što ne može da se kandiduje i treći put.
- Krunski dokaz da je Obama sve vreme znao za plan Hilari Klinton da okleveta Trampa tvrdnjama o njegovom dosluhu s Rusima, pa da je samim tim i odobrio taj plan, predstavlja rukom pisana beleška tadašnjeg direktora CIA-e Džona Brenana koja govori da je Obama o svemu bio obavešten. I iz toga može da se vidi da je reč o zaveri u koju je uključeno mnogo ljudi koji su zauzimali najviše pozicije - dodaje kaže Marko Tanasković.
Na videlo sad izlazi i međunarodna dimenzija ove zavere – otkriveno je, naime, da je inicijalna informacija, koja će FBI-u poslužiti kao izgovor da pokrene istragu Trampove kampanje, potekla od britanske obaveštajne službe MI6. A nije nevažan ni podatak da je Đina Haspel, aktuelna direktorka CIA-e koja sad navodno opstruiše Trampovo nastojanje da se istina istera na čistac, u to vreme bila šef ispostave američke obaveštajne službe u Londonu.
Ovom su nameštaljkom Britanci učinili uslugu svojim američkim kolegama, komentariše Saša Adamović, a Marko Tanasković podseća i da se britanska uloga vidi i kroz delovanje bivšeg (ako takvi postoje) funkcionera MI6-a Kristofera Stila, autora diskreditovanog dosijea o Trampovim vezama s Rusijom koji je imao važnu ulogu u pokretanju čitave afere.
Foto: reuters
Nastavak borbe
U svakom slučaju, nastavak borbe između Bele kuće i ovog transatlantskog obaveštajnog aparata „duboke države“ tek predstoji, razume se, pod uslovom da na izborima pobedi Tramp a ne Džo Bajden.
- Ako pobedi na izborima, u svom drugom mandatu Tramp će moći da bude mnogo odlučniji i beskompromisniji jer ga ne čeka reizbor, i mislim da će biti nemilosrdan u čišćenju službi koje su radile protiv njega - smatra Marko Tanasković.
Ipak, ukazuje Saša Adamović, „treba imati u vidu i da se ta američka 'duboka država' izgrađuje već duže od 100 godina, još od uvlačenja SAD u Prvi svetski rat potapanjem 'Luzitanije', i iluzorno je očekivati da je mogla da bude razgrađena za samo četiri godine Trampovog mandata. Potrebno je još vremena i borbe da bi Amerika ponovo, umesto imperije, postala normalna država. A to je preduslov i za poboljšanje odnosa s Rusijom koje u sadašnjoj atmosferi nije moguće.“
S druge strane, upozorava Marko Tanasković, „treba očekivati i da će ove strukture, budu li izazvane na drastičniji način u (eventualnom) Trampovom drugom mandatu, i same odgovoriti još drastičnije nego do sada. Uostalom, ono što se dogodilo Džonu Kenediju, nije se dogodilo slučajno...“
A opet, zaključuje Saša Adamović, „ni Donald Tramp nije sam u ovoj borbi. A onaj deo bezbednosnog aparata koji stoji iza njega valjda je izvukao neke pouke iz prošlosti.“
Do dana izbora su četiri nedelje. U Beloj kući vlada haos. Zaraženi predsednik još uvek ne želi da nosi masku. Da li će Donalda morati na silu da odvuku? Saznajte u finalu sezone „Banana Republike“.
U administraciji predsednika SAD Donalda Trampa postoji zabrinutost da bi preterano oslanjanje na sankcije i dolar kao instrument spoljnopolitičkog pritiska moglo da proizvede suprotan efekat i podstakne druge države da ubrzaju prelazak na alternativne sisteme plaćanja.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su američke snage uništile gotovo kompletne vojne kapacitete Irana, uključujući mornaricu, ratno vazduhoplovstvo, radarske sisteme, protivvazdušnu odbranu, kao i između 98 i 99 odsto raketa i dronova kojima je Teheran raspolagao.
Usred rastućeg broja žrtava u sukobu između SAD i Irana, predsednik Amerike Donald Tramp uputio je novo oštro upozorenje Teheranu, izjavljujući da će svaki američki vojnik koga ubije Iran biti dočekan snažnim i bespoštednim vojnim odgovorom.
Predsednik SAD Donald Tramp će podržati zakon o "oštrim" sankcijama protiv Rusije isključivo pod uslovom da taj dokument obuhvati i restrikcije protiv Irana.
Prema pisanju Blumberga, glavni cilj samita NATO u Ankari nije bila rasprava o pitanjima kolektivne odbrane, već nastojanje saveznika da obezbede da američki predsednik Donald Tramp ostane privržen Alijansi.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razmatra mogućnost proširenja vojnih udara na Iran, uključujući napade na nuklearna postrojenja i drugu stratešku infrastrukturu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izazvao je pažnju javnosti nakon što se uporedio sa ruskim revolucionarom Vladimirom Lenjinom i izjavio da bi bio "najveći komunista".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da "preuzmu ostrvo Harg", jedno od najvažnijih iranskih energetskih čvorišta.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da očekuje da će se krajem septembra sastati sa predsednikom Kine Si Đinpingom u Vašingtonu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Do dana izbora su četiri nedelje. U Beloj kući vlada haos. Zaraženi predsednik još uvek ne želi da nosi masku. Da li će Donalda morati na silu da odvuku? Saznajte u finalu sezone „Banana Republike“.
Nakon meseci obmanjivanja javnosti i bajki o nekakvoj "pobedi", klempavi blokader Dikić konačno je morao da položi oružje i prizna ono što cela Srbija već dobro zna - šanse da njihova takozvana "Studentska lista" pobedi na izborima jednake su nuli.
Gledalačka obaveštajna služba Informera (GOSI) ponovo je zadala žestok udarac blokaderima i lažnim revolucionarima. Naša obaveštajna služba došla je do ekskluzivnih snimaka sa tajnog sastanka lidera blokadera održanog u jednom kafiću u Nišu, gde su mislili da su bezbedni od očiju javnosti - ali su se gorko prevarili.
Nakon jezivog ispada kada je tužiteljka Jasmina Paunović iznela sulude teorije zavere o porodici predsednika Aleksandra Vučića, na mrežama je usledio totalni rat do istrebljenja od strane blokadera i opozicije.
Na poziv SNS-a, u poseti Srbiji boravi delegacija omladine Demokratskog zbora "NEDISY", najveće kiparske političke stranke i sestrinske organizacije Srpske napredne stranke u okviru Evropske narodne partije (EPP).
Borbeni avioni koji danas nadleću Beograd nisu za strah, jer se radi o vojnoj vežbi povodom svečanosti povodom promocije najmlađih oficira Vojske Srbije.
Vršilac dužnosti direktora "Srbijavoza" Ljubiša Pejičić izjavio je da je kompanija spremna za otvaranje nove linije na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte.
Tog 24. jula 1954. etiopski suveren, Haile Selasije, prošao je kroz Zagreb, glavni grad socijalističke republike Hrvatske, a društvo u raskošnom „rols rojs“ kabrioletu pravio mu je domaćin, jugoslavenski suveren, Josip Broz Tito.
M. M. i M. M. M. roditelji dečaka iz Niške Banje koji je 5. oktobra 2023. godine kao trinaestogodišnjak ubio svog školskog druga Andreja Simića možda ipak neče biti u prilici da ga posle dve godine prvi put vide, mada im je Viši sud u Nišu 26. juna ukinuo meru zabrane prilaska i komunikacije.
Državljani Srbije Marko A. i Julija D. uhapšeni su zbog sumnje da su aktirivali i bacili bombu u blizini jednog auto-servisa i stambene zgrade u Kotor Varoši.
Operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović osuđen je prvostepeno na 20 godina zatvora, zbog sumnje da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog klana", dok je odbegli šef kriminalne organizacije - Radoje Zvicer tom odlukom osuđen na maksimalnih 40 godina robije.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su u saradnji sa policijom 22. jula 2026. godine na graničnom prelazu Horgoš sprečili pokušaj krijumčarenja neprijavljene luksuzne robe i novca, ukupne vrednosti preko 60.000 evra.
Film "Death on the Nile" ("Smrt na Nilu") trenutno zauzima drugo mesto najgledanijih filmova na Netfliksu u Srbiji, što potvrđuje da publika i nekoliko godina nakon bioskopske premijere ne gubi interesovanje za klasične detektivske priče Agate Kristi.
Čokolada i pomorandža su onaj gastro par koji ili obožavate ili ne razumete. Sredine nema. Ali za one koji ga vole, ova torta predstavlja čist luksuz na tanjiru.
Kada se kaže "opasan pas", uglavnom se misli na rase poput nemačkog ovčara. Međutim, jedan urnebesan snimak sa TikToka dokazao je da i najjači psi savijaju rep pred - naoštrenom mačkom.
Nulta krvna grupa (0) ima najmanji rizik od razvoja različitih vrsta raka, posebno onih koji pogađaju sistem za varenje. Ključ je u antigenima, molekulima na površini crvenih krvnih zrnac, i načinu na koji oni utiču na organizam, a kojih nulta krvna grupa nema, smatraju naučnici.
Postoji neobična veza između vašeg prvog seksualnog odnosa i brzine kojom vaše telo stasava i stari, a ta spoznaja je iznenadila i same naučnike. Ako ste nevinost izgubili u ranoj mladosti, vaše telo je možda već ubacilo u veću brzinu kada je reč o pojavi bora, umoru i opštem padu vitalnosti.
Daria Šarić, ćerka biznismena Duška Šarića podelila je na Instagramu slike na kojima uživa na jahti, a mnogi su mišljena da je stasala u pravu lepoticu.
Drugoplasirana u rijalitiju "Elita 9", Aneli Ahmić provodi vreme u društvu Osmana i Stefana Karića, đuskala je i pevala, te je mnogima laknulo što joj se osmeh vratio na lice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.