Marijan Salcman, jedna od najuspešnijih žena u svetu marketinga, poznata je i kao dobar prognostičar
Ona je 2019. godine rekla da će haos postati nova normalnost 2020. godine. Predvidela je i da će se maske masovno nositi, doduše, mislila je da će uzrok biti zagađen vazduh.
„Koristim prepoznavanje uzoraka budućeg planiranja prilikom sastavljanja ovih godišnjih izveštaja prepoznavanjem, otkrivanjem i povezivanjem znakova i simbola koji pričaju priče i bacaju svetlo na to kako se kreću kulture, zajednice i društvo u celini. Ovi trendovi pokrivaju sve aspekte života dok idemo u ono što se nadam da će biti 'dosadna' 2021. ", rekla je ona.
"Nemojte se iznenaditi ako se apartmani i stambena naselja uskoro na tržištu počnu takmičiti zalihama ili pripravnošću za hitne slučajeve, a ne otmenim teretanama i klubovima. Prijatelj izveštava da je nedavno obišao luksuznu rezidencijalnu zajednicu koja može da se pohvali skladištem dvogodišnjih zaliha hitnih potrepština i kvazihitnom službom, s respiratorima i bocama za kiseonik", piše ona, a prenosi "Jutarnji list".
Kako je rekla, potrebno je samo kratko razdoblje panike da ljudi preispitaju ono što je najvažnije.
- Uznemirujuće, ovaj način razmišljanja preti da će otvoriti novi jaz između onih koji imaju i nemaju, s tim što će bogati potencijalno stvoriti vlastitu infrastrukturu, a ne ojačati loše finansirane javne sisteme. Tek su pre nekoliko generacija svetski Rokefeleri upumpali milijarde dolara u javno zdravstvo i druge komunalne resurse. Šta se događa kada se današnji pojedinci s visokom neto vrednošću odluče umesto toga da stvore odvojene i krajnje nejednake alternative? Gde to ostavlja nas ostale? - pita se ona.
Inače, Salcman je svojevremeno identifikovala Osamu Bin Ladena kao potencijalno opasnog čoveka, a danas iz Ciriha pomaže izgradnji strategije poslovne transformacije duvanskog diva Filip Morisa.
Tehnologija zapravo suzila svet
Za razliku od sistema, tehnologija je uglavnom ispunila obećanje da će biti sjajan komunikator i povezivač. Zahvaljujući njoj, piše Salcman, proteste Arapskog proleća 2010. omogućili su građani zaobilazeći od države kontrolisane medije i komunicirajući Fejsbukom i Tviterom. Pokret "Životi crnaca su važni" ubrzan je na društvenim platformama deljenjem videozapisa koji razotkrivaju policijsku brutalnost.
Digitalne platforme pomogle su rastu raznih društvenih pokreta i korišćene su za pritisak na korporacije i vlade da promene svoje ponašanje. Tokom pandemije, tehnologija je desetinama miliona ljudi omogućila da nešto poput normalnog života nastave da žive daljinski.
To, međutim, ne znači da će nam i u 2021. tehnologija doneti isključivo dobro. Nove su nam tehnologije, upozorava Salcman, suzile svet.
Podsticale su nas da stvorimo uska, personalizovana okruženja gde (sami) slušamo svoje prilagođene zbirke pesama i gledamo (opet sami) svoju "struju" zabave na ličnim telekomunikacijskim uređajima.
- Nikada više ne treba da vidimo išta ili bilo koga zbog čega bi nam bilo neugodno. Ako se ne potrudimo da se probijemo, ostajemo hermetički zatvoreni u svojim pristrasnim medijskim mehurima koji postoje u virtualnim svetovima koje sami sebi za sebe stvaramo i nastanjeni u jedinstvenim (političkim) strankama. Ti mehuri dozvolili su i perpetuirali separatističke ideologije, svih vrsta uverenja. Hrane nas onim što želimo da čujemo; predstavljaju nam "dokaze" koji potvrđuju naše stavove, umesto da ih propituju ili proširuju. Oni rađaju podeljene stereotipe - kaže ona.
Salcman ne zastupa neku od teorija zavere ni kada citira londonsku futuristkinju Ameliju Kalman, koja kaže kako su nas neregulisani društveni mediji i algoritmi aplikacija koje su u srcu stvaranja pogrešnih i namerno iskrivljenih informacija, dok većina ljudi nije svesna kako se našim mozgom manipuliše, uveli verovatno najslabije prepoznatu od svih globalnih društvenih kriza.
U trenutku kad dugoročne nuspojave, uzrokovane potpunom oslonjenošću na pametne telefone i društvene medije postanu vidljive na našem mentalnom zdravlju, ljudi će zahtevati da državna regulativa algoritama aplikacija i društvenih medija bude uključena u osnovni paket ljudskih prava. Uz darvinizam na delu, zaživeće i napor za ponovnim uspostavljanjem zajedničkih skladišta činjenica kojima će se upravljati pomoću veštačke inteligencije.
"Je li prekasno da svoj svet određen koordinatama 'mene - ja - meni' promenim u svet koji bi bio nešto malo manje opsednut mnome", pita Salcman i zaključuje kako, uprkos svemu što se događa, verovatno nije.
Foto: Pixabay
Razlike izbile na površinu
Kakvu nam budućnost predviđa Salcman? Egzistencijalna pretnja pandemije i prisilni zastoji koje su mnogi doživeli podstakli su apetit za promenama i povećali spremnost ljudi da ospore "status kvo".
Razlike koje smo uspeli da otklonimo ili ignorišemo u "normalnim" vremenima, piše Salcman, izbile su na površinu, a sve se više ljudi spaja oko ideje da društvo kakvo smo stvorili za mnoge više nije efikasno. Kako ekonomska nejednakost nastavlja da raste, a mreže socijalne bezbednosti ostaju napete (ili ih nema), rašće interes za istraživanje potencijalnih staza promena.
Dronovi i droidi
"Automatizacija će biti izraženija nego ikad", rekla je Salcman.
Ona dovodi u pitanje automatizaciju radnih mesta.
- Ova pandemija može se pokazati nezaustavljivim ubrzivačem automatizacije, jer se preduzeća podsećaju da su zaposleni ljudi deo slabosti.
Međutim, istakla je da bi ekstremni kraj ovog trenda bio taj što ljudi mogu da izgube posao, iako će trebati vremena dok ovo ne vidimo u potpunosti u zemljama u razvoju.
Mađarska vlada objavila je da je postigla dogovor s kineskim Sinofarmom o kupovini njihove vakcine protiv korona virusa, što predstavlja novi korak u udaljavanju Budimpešte od Evropske unije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska vlada objavila je da je postigla dogovor s kineskim Sinofarmom o kupovini njihove vakcine protiv korona virusa, što predstavlja novi korak u udaljavanju Budimpešte od Evropske unije
Kako su i sami najavili, na tzv. studentskoj listi nema studenata. Nakon što su sinoć nakon više od godinu dana skrivanja objavili imena kandidata za svoje narodne poslanike, moglo se videti dosta poznatih lica - Zlatko Kokanović, Tihomir Stanić, Dejan Šoškić, Ilija Srdanović...
Branimir Nestorović, predsednik "Mi, snaga naroda", pojavio se na vanrednoj sednici skupštine tog pokreta i smenio članove predsedništva koji su se juče žalili da je nestao i da im se ne javlja već nedelju dana.
Uprkos nezapamćenoj hajci, opstrukcijama, lažima tajkunskih medija i suludim pokušajima blokadera i opozicije da zaustave napredak Srbije, stigla je veličanstvena vest koja je direktno u lice šamarala sve mrzitelje sopstvene države!
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon učestvovao je na Međunarodnom omladinskom forumu u Jekaterinburgu, koji je okupio više od 10.000 učesnika iz celog sveta, a koji je pre dva dana otvorio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović oštro je reagovao na odluku zvaničnika u BiH da se ne dozvoli avionu Srbije u kom je bio i premijer Đuro Macut, prelet i sletanje u BiH.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
U prvoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, pobedu je odneo Crveni tim i tako sebi obezbedio luksuzni smeštaj.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Sreda i petak su dani kada pravoslavni vernici poste, a iza ovog običaja stoje važni događaji iz života Isusa Hrista. Sreda podseća na Judinu izdaju, dok je petak posvećen sećanju na Hristovo raspeće i stradanje na krstu.
Na obroncima Rudnika, u zelenilu i tišini Šumadije, nedaleko od Stragara, nalazi se Manastir Voljavča – jedna od starih srpskih svetinja koju vekovima prate istorija, narodna predanja i priče vernika. Posvećen je Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu, a njegovi počeci vezuju se za srednji vek.
Veliki plavi voz koji je na današnji dan 1960. godine pristao nedaleko od dokova u francuskoj luci Šerbur privukao je mnoge poglede: iz njega je izašao oniži čovek u elegantnom belom odelu, praćen svitom u sivim odelima, i uputio se ka fascinantnom putničkom brodu, izuzetne veličine, spremnom za isplovljavanje preko Atlantskog okeana ka američkom gradu Njujork. Na pramcu broda pisao je njegov naziv – Kvin Elizabet 2 – a to raskošno plovilo bilo je jedan od najlepših i najluksuznijih putničkih brodova na svetu.
Beogradska policija jutros je uhapsila Z. J. (52) iz Kostolca i A. R. (21) iz okoline Beograda, za koje se sumnja da su pripadnici tzv. "vračarskog" klana , u trenutku dok su pokušavali da zapale poznati lokal na Vračaru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici i Staroj Pazovi, operativnim radom, rasvetlili su teško ubistvo izvršeno 12. septembra i uhapsili Z. P. (47), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u ovom gradu, uhapsili su maloletnika (17) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Sporo oticanje vode, intenzivni mirisi i rizik od potpunog začepljenja prete septičkim jamama koje se nepravilno održavaju, dok popularni trikovi poput kaustične sode mogu napraviti više štete nego koristi za bakterijske kulture i instalacije.
Kompanija Majkrosoft predstavila je nacrt kodeksa ponašanja za sisteme veštačke inteligencije (AI), kao odgovor na bojazan da bi mogli da se otrgnu kontroli.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.