OBJAVLJENO PISMO BILA GEJTSA, SADA JE JASNO DA OVO NIJE POSLEDNJA PANDEMIJA! Milijarder do detalja otkrio šta nas tek čeka...
Podeli vest
Bil i Melinda Gejts juče su na svojoj stranici objavili godišnje pismo u kojem govore o mogućim posledicama ove i budućih pandemija. U nastavku donosimo najvažnije delove njihovog pisma
"Kada smo objavili naše prošlogodišnje pismo, svet je tek počeo da shvata koliko ova nova pandemija koronavirusa može biti opasna. Iako je naša fondacija već duže vreme zabrinuta zbog mogućeg scenarija pandemije, posebno nakon epidemije ebole u Africi, ipak smo bili šokirani koliko je dramatično kovid-19 poremetio ekonomije, radna mesta, obrazovanje i dobrobit širom sveta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao je na udar stranih moćnika jer je uspeo da otme vakcine ispred nosa najmoćnijim i najbogatijim zemljama na svetu.
27.01.2021
17:17
Baš kao što je Drugi svetski rat bio presudan događaj za generaciju naših roditelja, pandemija koronavirusa definisaće našu. I baš kao što je Drugi svetski rat doveo do veće saradnje među zemljama kako bi se zaštitio mir i dalo prvenstvo opštem dobru, sada svet ima priliku da ove teške lekcije koje smo naučili tokom pandemije pretvorimo u zdraviju, ravnopravniju budućnost za sve.
Optimistični smo i smatramo da se bližimo početku kraja pandemije. Međutim, takođe smo realni i znamo što je potrebno kako bismo to ostvarili – najveće angažovanje javnog zdravstva u istoriji; ono u koje su uključeni političari, naučnici, zdravstveni radnici, poslovni čelnici, lokalne vlasti, verske zajednice i ostali.
Ta zajednička saradnja je izuzetno važna jer u globalnoj krizi poput ove ne želite da su kompanije koje donose bitne odluke vođene motivom zarade ili da vlade deluju samo s uskim ciljem zaštite jedino sopstvenih građana. Potrebno nam je puno različitih ljudi i interesa koji su se okupili kako bi korist imalo celo čovečanstvo.
Filantropija može da olakša ovakvu saradnju. Budući da naša fondacija već decenijama radi na zaraznim bolestima, imamo snažne dugogodišnje odnose sa Svetskom zdravstvenom organizacijom, stručnjacima, vladama i privatnim sektorom. A budući da je naša fondacija posebno usmerena na probleme s kojima se suočavaju najsiromašniji ljudi na svetu, mi takođe razumemo važnost osiguranja da će svet uzeti u obzir posebne potrebe zemalja s niskim prihodima.
Naša fondacija je do sada uložila 1.75 milijardi dolara u borbu protiv kovida-19. Većina tih finansija usmerena je na proizvodnju i nabavku presudnih medicinskih potrepština. Na primer, dali smo podršku naučnicima koji su razvijali nove lekove za zarazu koronavirusom, uključujući monoklonska antitela, i sarađivali smo s raznim partnerima kako bismo osigurali da se ti lekovi formulišu na način koji je jednostavan za transport i upotrebu u najsiromašnijim delovima sveta.
Takođe smo podržali napore na razvoju i distribuciji sigurnih i delotvornih cepiva. Među njima su vakcine protiv upale pluća, kolere, meningitisa, rotavirusa, tifusa i japanskog encefalitisa - koje su spasile milione života.
Moguće je da ste, dok ovo čitate, već primili vakcinu protiv kovida-19. Smatramo da je izvanredno to što su te vackine već sada nekima dostupne, posebno ako uzmete u obzir da je kovid-19 početkom 2020. godine bio gotovo nepoznati patogen i da je razvoj vakcine rigorozna procedura (važno je da ljudi razumeju da, iako su te vakcine napravljene u ubrzanom vremenskom periodu, ipak su kompanije morale da zadovolje stroge smernice pre nego što su dobile odobrenje za cepivo)", pišu Melinda i Bil Gejts.
"Jedno od pitanja koje mi često ljudi postavljaju jeste kada mislim da će se svet vratiti u normalu. Razumem zašto je to mnogima na umu. Svi želimo da se vratimo u vreme pre kovida-19. Ali nadam se da se nećemo više nikada vratiti jednoj stvari – našem odmahivanju rukom prema tome koliko posledice pandemije mogu biti ozbiljne.
Nažalost, kovid-19 možda nije poslednja pandemija. Ne znamo kada će doći do sledeće i hoće li je uzrokovati grip, koronavirus ili neka nova bolest koju nikada pre nismo videli. Ali ono što znamo jeste da ne možemo sebi priuštiti da nas opet uhvati nespremne. Od sada pa nadalje će nam uvek nad glavama visiti pretnja sledeće pandemije - osim ako svet ne preduzme potrebne korake kako bi se to sprečilo.
Dobra vest je da možemo da sprečimo izbijanje žarišta zaraznih bolesti. Iako se svet nije savršeno pripremio na pandemiju kovida-19, to ne znači da nismo puno toga naučili od prijašnjih epidemija. Na primer, epidemija ebole nam je jasno pokazala da moramo da ubrzamo razvoj novih vakcina. Stoga se naša fondacija udružila s vladama i drugim donatorima kako bi stvorila Koaliciju za inovacije spremnosti za epidemiju (engl. Coalition for Epidemic Preparedness Innovations/CEPI). CEPI je finansirao brojne kandidate za vakcine protiv kovida-19, uključujući vakcine kompanija Moderna i Oksford/AstraZeneka.
28 biliona dolara
Da se ne bi ponovili problemi s kojima smo se suočili tokom ove pandemije, pretnju pandemije moramo da shvatimo jednako ozbiljno kao pretnju ratom. Svet mora da udvostruči ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i u organizacije poput CEPI-ja koje su se pokazale neprocenjivima u borbi protiv kovida-19.
Za zaustavljanje sledeće pandemije biće potrebno uložiti desetine milijardi dolara godišnje; što je veliko ulaganje, ali imajte na umu da se procenjuje kako će pandemija kovida-19 svet koštati 28 biliona dolara (28 hiljada milijardi dolara). Svet treba da potrošiti milijarde kako bi sprečio milione smrtnih slučajeva. Smatram ovo najboljom i najisplativijom polisom osiguranja koju bi svet mogao da kupi.
Najveći deo ovih investicija mora da dođe iz bogatih zemalja. Zemlje i fondacije s niskim i srednjim dohotkom poput naše moraju da igraju svoju ulogu, ali vlade zemalja s visokim prihodom moraju da vode u finansiranju jer su koristi za njih jako velike. Ako živite u bogatoj zemlji, u vašem je najboljem interesu da vaša vlada uvelike ulaže u pripravnost za pandemiju širom sveta. Melinda je napisala da žarišta kovida-19 negde na svetu ugrožavaju zdravlje svugde; isto važi i za sledeću potencijalnu pandemiju. Alati i sistemi stvoreni za zaustavljanje patogena na njihovom putu moraju da zahvate celu planetu, uključujući zemlje s niskim i srednjim prihodima.
Za početak, vlade moraju da nastave ulaganja u naučne alate koji su nam pomogli kroz trenutnu pandemiju, čak i nakon što je kovid-19 iza nas. Nova otkrića pomoći će nam sledeći put kada se pojavi nova bolest. Trebali su meseci da se dobije dovoljan broj testova za kovid-19 u Sjedinjenim Državama. Ali moguće je pokrenuti dijagnostiku koja se može vrlo brzo primeniti. Nadam se da ćemo do sledeće pandemije imati ono što ja nazivam mega-dijagnostičkim platformama, koje bi mogle svake nedelje da testiraju čak 20 odsto globalne populacije.
Antitela
"Uveren sam da ćemo sledeći put imati bolje lekove. Jedno od najperspektivnijih tretmana protiv kovida-19 su monoklonska antitela. Ako ih pacijent dobije dovoljno rano tokom zaraze, potencijalno možemo smanjiti stopu smrtnosti za čak 80 odsto.
Monoklonska antitela nisu bila dostupna za lečenje kovida-19 sve do novembra. Zamislite koliko bi života moglo biti spaseno da smo imali taj tretman nekoliko meseci ranije.
Naša fondacija više od deset godina finansira istraživanje monoklonskih antitela kao potencijalnog leka za grip i malariju. Ta antitela se mogu koristiti za lečenje velikog broja bolesti. Međutim, negativna strana je što treba dugi niz godina za njihov razvoj. Verovatno će trebati još pet godina usavršavanja tehnologije pre nego što možemo brzo da ih izbacimo kao lek za nove patogene.
Takođe očekujem da ćemo tokom sledećih pet godina imati ogroman napredak u tehnologiji razvoja novih vakcina, velikim delom i zbog uspeha mRNK vakcine protiv kovida-19. Kao što smatram da ćemo videti ogromna poboljšanja u dijagnostici i razvoju monoklonskih antitela, predviđam da će se mRNK cepiva u budućnosti razvijati brže, u većim količinama i da će biti stabilnija za skladištenje. To bi bio veliki napredak, kako za buduće pandemije, tako i za ostale globalne zdravstvene izazove. Ove vakcine su obećavajuće i za bolesti poput HIV-a, tuberkuloze i malarije. Napredak u istraživanju i razvoju koji je ostvaren pri borbi s kovidom-19 mogao bi nam jednog dana pružiti alate za konačno zaustavljanje ovih smrtonosnih bolesti.
Prva žarišta presudna
Ipak, što se tiče sprečavanja pandemije, nije dovoljan samo naučni napredak. Trebaju nam objekti na terenu koji će neprestano nadgledati potencijalno opasne patogene. Treba još puno posla na osmišljanju njihovog izgleda i funkcije, ali ovo su neke od mojih zamisli:
Prvo, moramo registrovati prva žarišta što je pre moguće, gde god da se ona pojavila. Za to će biti potreban globalni sistem upozorenja. Okosnica ovog sistema bilo bi dijagnostičko ispitivanje. Recimo da ste medicinska sestra u nekoj lokalnoj ambulanti na selu i da primećujete da dolazi više pacijenata s kašljem nego što biste očekivali za ovo doba godine, ili možda čak i da više ljudi umire nego što je normalno, u tom slučaju biste obolele testirali na uobičajene patogene. Ako nijedan test nije pozitivan, vaši uzorci bi se slali negde drugde na dalju analizu.
Ako se pokaže da je vaš uzorak neki super zarazni, ili potpuno novi, patogen, u akciju stupa tim koji prvi reaguje na pojavu zarazne bolesti. Zamislite ga kao vatrogasce za pandemiju. Baš kao i vatrogasci, oni su potpuno obučeni profesionalci koji su spremni odmah da odgovore na potencijalnu kriznu situaciju. Moja procena je da nam treba oko 3.000 takvih radnika širom sveta.
Ono zbog čega sam najoptimističniji jeste da svet sada razume koliko ozbiljno treba shvatiti pandemiju. Nikoga više ne treba uveravati da bi neka zarazna bolest mogla da ubije milione ljudi ili srušiti globalnu ekonomiju.
Ovo bolno iskustvo od protekle godine biće s nama još generacijama. Nadam se da ćemo se potruditi na globalnom nivou da više ne dođe do nečeg ovakvog. Već sada se pojavljuju nove strategije odgovora i pripravnosti na pandemiju, uključujući i na ovogodišnjem G7 pod vođstvom Velike Britanije, a očekujem da ću ih videti više u mesecima i godinama koji dolaze.
Svet nije bio spreman za pandemiju kovida.19. Mislim da će sledeći put biti drugačije", piše Bil Gejts.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
980 biliona, koliko je to nula? Reset ekonomije, toliko u džep najbogatiji naplaćuju svoju "filantropiju" da bi opet bilo po starom, sirotinja da pomogne najbogatijima, ili u suprotnom neka crkne,hipoteke su pokrenute, gazde sveta i života smeju se svima u lice.
Види се колико су уједињени и колико су издашни у спречавању економске кризе.
Не дају новац фирми којој наређују да не ради, не дају ни онима који су због ове пандемије смањили делатност а они који су профитирали због те исте пандемије само се хвале а о донацијама и помоћи ни једно слово у медијима.
Ima osmeh kao vestac, po njegovoj prici sprema se jos nesto gore, ovog bolesnika treba pod hitno ubiti.
Ko je on da odredjuje broj stanovnika na planeti.
Patoloski bolesnik, nicija nije gorela do zore ima Boga.
Koji je ovo demagog!!! Evo zašto je ovo rekao. Vladari iz senke kojima i on pripada, plasiraju vest o nečemu, i kada masa to pročita i poveruje, na taj način se STVARA budućnost, i oni onda samo sprovode u delo svoje satanističke naume.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao je na udar stranih moćnika jer je uspeo da otme vakcine ispred nosa najmoćnijim i najbogatijim zemljama na svetu.
Sa nadzorne kamere koja se nalazi u dvorištu kuće meštanke Jasmine Stojadinović iz Banjskog Polja, skinut je snimak koji je pregledala policija. Kako je ispričala za MONDO policija je snimke uzela oko 19 časova i 30 minuta.
Zoran Sandić iz DSS pokušao je da slaže narod Srbije, pa je u skupštini izmislio da je Srpska napredna stranka u Zerenjanin dovela fantomske glasače. Ipak, činjenice dokazuju da to nije tačno!
Prethodnih dana je Marinika Tepić lansirala novu laž! Naime, izašla je sa "novim dokazima o prebacivanju fantoma" iz Kovina u Beograd i još ubeđivala javnost da svi u Kovinu znaju za to.
Aleksandar Jovanović Ćuta ponosno je izjavio na tajkunskoj televiziji u Utisku nedelje da bi najviše voleo da kandidat za gradonačelnika Beograda bude sudija Miodrag Majić koji je "po nalogu albanskih lobista i zapadnih ambasada pustio na slobodu gnjilansku grupu optuženih za ubistvo desetine Srba i nealbanaca na Kosovu".
Hejterska opozicija predvođena tajkunom Draganom Đilasom jedva je skupila pedesetak ljudi na skupu na kojem je zatražena zabrana imena predsednika Srbije Aleksandra Vučića na predstojećim izborima!
Sednica Saveta bezbednosti UN povodom 25. godišnjice početka agresija NATO-a na SR Jugoslaviju zakazana je za danas, saopštio je zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN Dmitrij Poljanski.
Ima ljudi koji "svoja" parking mesta rezervišu raznim parking stubićima, ali i priručnim sredstvima, kao što su raspale stolice, gajbice... U Nišu je ispred jedne kuće zatečen bojler i to vezan lancem za ogradu, objavio je nishnocu_oficijalni.
Sednica Saveta bezbednosti UN povodom 25. godišnjice početka agresija NATO-a na SR Jugoslaviju zakazana je za danas, saopštio je zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN Dmitrij Poljanski.
Sveti mučenik Agapije i sedmorica s njim su hrišćanski svetitelji. Sva sedmorica, sem Agapija, su bili sasvim mladi ljudi, a još nisu bili hrišćani, niti su se ikad krstili vodom, ali njihovo krštenje je bilo krvlju.
U toku noći Srbiju očekuje prolazno, jače naoblačenje sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom. Ova padavinska zona vrlo brzo će se premeštati od zapada prema istoku, tako da će već tokom jutra napušatiti područje naše zemlje.
Pripadnici Ministarstva unutrsanjih poslova nakon 27 sati deetaljne pretrage terena u potrazi za Dankom Ilic, obustavili su dalju pretragu s obzirom na to da svi dosadasnji pezultati ukazuju da se devojcica ne nalazi na ovom podrucju. Policija nastavlja inzenzivan operativan rad, a istraga je usmerena u drugom smeru. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Blažo Marković, bivši predsednik sindikata MUP-a i Mihajlo Janjic iz Centra za drustvenu stabilnost.
U novom izdanju emisije "Rat uživo" pored aktuelnih dešavanja na svetskim žarištima, razgovarali smo sa gostima Predragom Ćeranićem sa Fakulteta bezbednosti Banjaluke, bivšim diplomatom Brankom Brankovićem i Miroslavom Španovićem, pukovnikom i politikologom Androm Lovićem o bezbednosnoj situaciji u Rusiji i sednici UN.
Prof. dr Dragan Petrović, naučni savetnik i novinar Žarko Rakić govorili su u Info danu o ambicijama francuskog predsednika Makrona da ugrozi Rusiju, ali i tome kakve su namere Zapada prema Evropi.
U novom Info danu o nestanku male Danke Ilić juče u Boru, ali i o odnosima Zapada i Rusije nakon terorističkog napada, govorili su Petar Popović, sa portala "PEPO politika", Aleksandar M. Gajić iz Centra za društvenu stabilnost, novinar Slobodan Samardžija.
Nekoliko maloletnika, starosti devet godina, razbilo je automat za igračke, koji se nalazi preko puta zgrade Gimnazije u Prokuplju i iz njega su izvukli sve igračke. Ono što je zanimljivo je da se sve dešavala usred dana, na jednom od školskih odmora.
Radoje Zvicer i Igor Božović, označeni kao vođe kotorskog klana "kavčani" tražili su od "škaljarca" kog su držali u zarobljeništvu, Mileta Radulovića Kapetana, da im otkrije lokaciju istaknutog pripadnika njegove grupe - Milana Vujovića zvanog Mićko, kako bi ga likvidirali i osvetili svoje prijatelje i saradnike.
Policajci iz Niša su, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u ovom gradu, identifikovali i uhapsili D. V. (19) iz Bele Palanke zbog sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda, kao i F. P. (19) iz okoline Aleksinca, osumnjičenog za krivično delo učestvovanje u tuči, saopštila je PU Niš.
Nekadašnji proslavljeni reprezentativac i selektor naše zemlje Zoran Moka Slavnić ne može da oprosti Nikolu Jokiću jer ne igra uvek za reprezentaciju Srbije.
Golman Kristal Palasa i engleske fudbalske reprezentacije Sem Džonston operisao je lakat zbog čega će propustiti predstojeće Evropsko prvenstvo u Nemačkoj, prenose britanski mediji.
Fudbalska reprezentacija Srbije na današnji dan pre tačno 17 godina odigrala je nerešeno 1:1 protiv Portugala u kvalifikcijama za Evropsko prvenstvo u Austriji i Švajcarskoj.
Jedna indijanska glumica ušla je u istoriju nakon što su saopštene nominacije za dodelu Oskara, pola veka nakon što je Marlon Brando dobio da primi prestižnu nagradu Američke akademije nauka i umetnosti zbog načina na koji su se u filmovima prikazivali Indijanci. Govor je na ceremoniji u njegovo ime pročitala pripadnica plemana Apači Sačin Litlfeder.
Ako želite da smršate i vitki dočekate lepo vreme, onda je prolećna dijeta idealno rešenje za vas. Pijace su bogate voćem i povrćem, pa vam ovaj vid ishrane neće teško pasti, pogotovo jer ćete organizmu dati dovoljnu količinu vitamina i minerala kojima su ove namirnice bogate.
Pevačica Dragana Mirković se nakon 24 godine braka razvodi od biznismena Tonija Bjelića, a ono preko čega nije mogla da mu pređe je činjenica da se vratio poroku.
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.