PRE 60 GODINA JURIJ GAGARIN JE POSTAO PRVI ČOVEK U SVEMIRU! Smrt HEROJA Sovjetskog saveza i danas tema rasprava! /VIDEO/
Podeli vest
I šezdeset godina nakon što je postao prvi čovek u svemiru malo je ljudi kojima se Rusi više dive od kosmonauta Jurija Gagarina
Jurij Gagarin je osvojio svemir, a poginuo je 27. marta 1968. godine za vreme treninga u avionu MiG-15UTI. I posle više od pola veka, njegova smrt je obavijena velom tajni, a u vezi sa pogibijom postavljaju se mnoga pitanja i konstruišu mnoge teorije.
Zvanični Kijev se sprema za rat. Nakon dugoočekivanog razgovora sa predsednikom SAD Džozefom Bajdenom koji je održan prošle nedelje, predsednik Vladimir Zelenski je dobio hrabrost. Uz to, pre nekoliko dana imao je još jedan ohrabrujući poziv – generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Šta čeka Donbas - danas je glavna tema u Evropi
12.04.2021
08:28
Gagarin je stekao status legende kada je postao prvi čovek koji je poleteo u svemir 12. aprila 1961. godine. Poleteo je sa Zemlje kao običan pilot, a vratio se kao legenda. U Sovjetskom Savezu su ga poštovali kao rok zvezdu.
Nakon slavnog leta kroz svemir, sovjetske vlasti su odmah poslale Gagarina na “proputovanje” u 30 zemalja sveta.
Čak je i ručao s kraljicom Engleske Elizabetom II, fotografisavši se sa njom za uspomenu. Predsednik Egipta je dao Gagarinu zlatne ključeve vrata Kaira i Aleksandrije, a u Havani ga je Fidel Kastro jednostavno zagrlio.
Posle tri godine gostovanja po svetu Gagarin se vratio svom poslu. Radi usavršavanja pilotske veštine pridružio se programu letne obuke Inženjerijske akademije ratnog vazduhoplovstva “Žukovski”. Hteo je ponovo da leti u svemir.
Moskva je nameravala da pošalje Gagarina u još jednu svemirsku misiju, ali taj plan je zauvek ostao neostvaren.
Tog 27. marta 1968. godine vreme je bilo oblačno i tmurno. Gagarin je vežbao let na lovcu MiG-15UTI zajedno sa svojim učiteljem Vladimirom Serjoginom, iskusnim pilotom koji je u Drugom svetskom ratu nagrađen medaljom Heroja Sovjetskog Saveza. Pukovnik Serjogin je proveravao tehniku Gagarinovog leta pre nego što ga je pustio da leti u novom avionu MiG-17.
U 10.19 su Gagarin i Serjogin poleteli s vojnog aerodroma Čkalovski u Podmoskovlju. Planirali su da lete najmanje pola sata, ali Gagarin je već u 10.32 saopštio kontroli leta na zemlji da se vraćaju u bazu. Ubrzo nakon toga je veza sa avionom potpuno nestala. Kada je avion nestao s radara, vlasti su poslale u poteru avione i helikoptere. Četiri sata kasnije pronađeni su delovi Gagarinovog aviona nedaleko od grada Kiržača.
“Najverovatnije je uzrok katastrofe bio oštar manevar s ciljem da se izbegne sudar sa vazdušnim balonom za proučavanje atmosfere. Tako je avion ušao u kritični režim leta, a zatim u spiralu”, rekao je Aleksandar Stepanov, predstavnik Predsedničkog arhiva.
Prema ovoj verziji, Gagarinova smrt je nesrećan slučaj. Veliki balon se iznenada pojavio na Gagarinovoj putanji, a piloti su u očajničkom pokušaju da ga izbegnu slučajno izazvali nekontrolisano poniranje aviona (avion je imao dodatno opterećenje u vidu dva rezervoara s gorivom zbog čega je leteo sporije), a ometajući faktor bili su i gusti oblaci. Zvanična verzija mnogima nije bila po volji tako pa su se pojavile i druge teorije.
Po jednoj se pretpostavlja da je Serjogin imao srčani udar. "Možda je jednostavno pao na jednu upravljačku polugu što je izazvalo fatalne posledice”, kaže sovjetski kosmonaut Vitalij Žolobov.
Pilot Igor Kuznjecov koji je učestvovao u istrazi Gagarinove smrti smatra da su piloti izgubili život zbog neočekivane dehermetizacije kabine. Pojedinci smatraju da su piloti počeli da gube pritisak i visinu na 4.000 metara, pre nego što su izgubili kontakt sa bazom i kontrolu nad avionom.
Po jednoj od verzija piloti su izgubili kontrolu nad avionom MiG-15. U svojim memoarima inženjer Valentin Kozirev piše kako mu je jedan forenzičar ispričao da se motor na avionu pokvario i izazvao poniranje, a piloti su pokušavali da ga vrate u normalan položaj, ali uzalud.
Postoje čak i navodi da je Gagarin bio pijan ili da ga Kremlj eliminisao zbog njegove velike popularnosti.
Međutim nijedna od ovih teorija nije dokazana. Očigledno je da su Gagarin i Serjogin poginuli u tragičnim okolnostima vezanim za tehničke poteškoće, loše vremenske uslove i, možda, ljudski faktor.
Sin stolara i mlekarke
Sin stolara i mlekarke koji su preživeli nacističku okupaciju, Gagarin se školovao za radnika u čeličani pre nego što je postao vojni pilot.
A onda je, sa 27 godina, u letelici Vostok 108 minuta leteo oko Zemlje.
Njegova odvažnost i profesionalizam služile su kao primer savršenog Sovjeta, ali su legendu o Gagarinu pratile i priče o drugarstvu, hrabrosti i ljubavi prema supruzi Valentini i njihove dve ćerke.
Gagarin je napisao svojoj supruzi dirljivo oproštajno pismo u slučaju da pogine u misiji, što je dugo bila tajna.
- Ako nešto pođe po zlu, molim te, posebno tebe, Valjuša, da ne umreš od tuge. Jer takav je život - napisao je.
U intervjuu 2011, kosmonaut Boris Voljnov prisetio se čoveka koji je, iako je uživao privilegije sovjetske elite, znao da provede sate na telefonu kako bi osigurao lekove ili mesto u bolnici za svoje manje imućne prijatelje.
Foto: YoutubePrintscreen/ Dan Beaumont Space Museum
Jurij gagarin
Vrativši se na Zemlju, Gagarin se zatekao u središtu propagandne kampanje o superiornosti sovjetskog društva.
Biograf Lev Danilkin kaže da su ga vlasti koristile kao uzor prema ostatku sveta, ali i da bi uverile sovjetske građane koji su preživeli Drugi svetski rat i staljinističku represiju da „žrtve prethodnih decenija nisu bile uzaludne”.
Mnogi se Rusi do danas nisu pomirili s njegovom smrću.
„Kako je vrhunski kosmonaut, tako mlad i dobar čovek, mogao tako iznenada da pogine?”, upitao je istoričar aleksandar Železnjakov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zvanični Kijev se sprema za rat. Nakon dugoočekivanog razgovora sa predsednikom SAD Džozefom Bajdenom koji je održan prošle nedelje, predsednik Vladimir Zelenski je dobio hrabrost. Uz to, pre nekoliko dana imao je još jedan ohrabrujući poziv – generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Šta čeka Donbas - danas je glavna tema u Evropi
Blokaderi i njima bliski aktivisti nastavljaju sa starom praksom širenja laži, podela i otvorenog etiketiranja. Ovog puta na meti su se našla čak i deca.
Cene goriva ponovo su u centru pažnje u regionu, nakon najave novog velikog poskupljenja u Hrvatskoj. Dok u toj zemlji cene nastavljaju da rastu, u Srbiji su one i dalje pod kontrolom države zahvaljujući uredbi o ograničenju cena derivata nafte.
Da Infomeru nijedan detalj ne može da promakne, pokazuje naš najnoviji snimak propalog političara Srđana Milivojevića. On je snimljen u tržnom centru "Galerija", koji se nalazi, ni manje ni više nego u "Beogradu na vodi".
Tokom uključenja uživo u programu blokaderske televizije "N1" dogodila se neprijatna situacija kada je reporterka sa terena priznala da redakcija nije uspela da uspostavi kontakt ni sa jednom osobom koja se predstavlja kao predstavnik takozvane studentske liste.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Palati Srbija predstavio nacionalnu strategiju razvoja pod nazivom „Srbija 2030“, ističući pritom viziju kakva bi Srbija trebalo da bude do 2035. godine.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Istorija Srbije može da se pohvali brojnim bitnim događajima, mnogim znamenitim ličnostima, ali i presudnim bitkama koje su oblikovale nas kao narod danas, zbog čega je važno da proverite znanje iz prošlosti naše zemlje ne bi li se prisetili svega ili naučili nešto novo.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski javno se zahvalila predsedniku Aleksandru Vučiću na podršci usvajanju Zakona roditelj-negovatelj.
Ministar finansija Siniša Mali obišao je radove na izgradnji Nacionalnog paviljona Srbije na Ekspo kompleksu u Surčinu i tom prilikom rekao da je ovaj paviljon centralni objekat Ekspa.
Psiholog Snežana Repac je za informer.rs istakla da promovisanje lažnog luksuza ne sme biti popularno i napomenula da je za mentalno zdravlje najvažnije razlikovanje laži od istine.
Tokom burnih devedesetih godina, kada je beogradsko podzemlje bilo ispunjeno sukobima kriminalnih grupa, čestim obračunima i snažnim uticajem ljudi sa margine društva, među imenima koja su se pominjala nalazio se i Goran Branković, poznatiji po nadimku Ruki.
Majka ubijenog Milana Kneževića ogorčena je nakon što je Apelacioni sud potvrdio kaznu Đorđu Prpiću, koji je februara 2024. nožem ubio njenog sina, i ističe da ostaje nada u žalbu tužilaštva Vrhovnom sudu.
Stiven Hibert, glumac najpoznatiji po ulozi Gimpa u filmu "Pretparačke priče", kao i po pojavljivanjima u filmovima "Austin Powers" i "The Cat in the Hat", preminuo je u 68. godini.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Sindi Kraford, jedna od najpoznatijih supermodela svih vremena, i dalje impresionira svojim izgledom. Njena mini-dijeta, je idealna za žene koje su prešle 40 i žele da se oslobode viška kilograma bez osećaja gladi.
Influenser Luka Bojović, poznatiji kao Lux, optužio je jutjubera Baku Praseta da je imao aferu s njegovom bivšom devojkom Unom Kablar, poznatijom kao Uki Q.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar