NI AMERI, NITI RUSI NE MOGU DA SE ZAŠTITE OD NJIH - ŠTIT NE FUNKCIONIŠE! Jeftini su, teško ih oboriti, a brutalno su ratno sredstvo...
Podeli vest
Kopnena vojska SAD izabrala je kompaniju „Dinetiks", deo korporacije „Leidos", da napravi prototip sistema za borbu protiv bespilotnih letelica. Sistem je dobio naziv „Neuništivi štit" (Enduring Shield). Na sličnim sistemima radi i Rusija
Vojni kolumnista lista „Gazeta.ru" Mihail Hodarenok otkriva šta je glavni problem borbe protiv dronova.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
29.08.2021
09:47
Drugi pokušaj Amerike
Kopnena vojska SAD prvobitno je planirala da napravi Višenamenski lanser (MML, Multi-Mission Launcher) kao deo rešenja Zaštite od indirektnog napada (IFPC, Indirect Fires Protection Capability). Međutim, program je zaustavljen zbog „tehnoloških problema".
„Neuništivi štit" je sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane koji može da otkrije vazdušne objekte u okruženju i ima mogućnost da istovremeno gađa nekoliko ciljeva, tvrdi projektant sistema.
Ovaj sistem je jednostavan za korišćenje i može se u potpunosti koristiti sa Integrisanim sistemom borbene kontrole (IBCS, Integrated Battle Command System), mrežom koja objedinjuje radiolokatore, štabove, komunikacijske veze i baterije protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane vojske SAD i njenih saveznika.
Kopnena vojska SAD planira da napravi, sertifikuje i dostavi „prototipove koji su spremni za eksploataciju" do 2023. godine, piše portal „Difens njuz". Plan je da se potpiše ugovor za proizvodnju 400 lansera i odgovarajući broj protivraketa.
O jačanju mogućnosti u borbi protiv dronova govorilo se i na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2021". Ruski koncern „Almaz Antej" počeo je da radi na protivavionskim raketama malih razmera koje su predviđene za uništavanje dronova, saopštio je glavni konstruktor koncerna Pavel Sozinov.
Bez veštačke inteligencije se ne može
Međutim, ni lanseri ni rakete malog kalibra nisu glavni problem borbe protiv bespilotnih letelica.
Kako bi počela izgradnja sistema protivvazduhoplovne odbrane za borbu protiv dronova svih vrsta, neophodno je stvoriti efikasan radarski sistem koji sada ne postoji.
Pritom, zone otkrivanja radio-lokacijskih stanica svih tipova moraju da obezbede otkrivanje i pratnju svih mogućih vazdušnih objekata sa izuzetno malih visina. Pored toga, praktično na svim tipovima savremenih lokatora se mora dodati optički kanal. Važno je i da radio-lokacijska stanica ima veliku pokretljivost, kao i da vreme razmeštanja lokatora ne bude duže od pet minuta.
Jedan od najvažnijih zadataka je proizvodnja automatizovanog sistema za prikupljanje, analizu radio-lokacijskih informacija i pronalaženje pravovremenih ciljeva svim mogućim vatrenim sredstvima. Verovatno se i ovde ne može bez veštačke inteligencije, a dok period kašnjenja informacija ne sme biti veći od nekoliko sekundi.
U borbu protiv dronova, pored protivavionskih raketnih sistema kratkog dometa, moraju se uključiti i ratni helikopteri, koji imaju specijalno obučene posade i mitraljeze kalibra 12,7 milimetara. Na svakom helikopteru ih ima od 6 do 12.
Neophodno je da se iz prvog napada onesposobi dron, jer je moguće da neće biti druge prilike.
Problem je u tome što ne mogu svi helikopteri da stignu sve tipove dronova, pa je za uništavanje dronova potrebno da se koriste avioni tipa Jak-130 i čak laki turboelisni avioni tipa EMB-314 „Super tukano" brazilske kompanije „Embrajer", koji imaju veliki broj mitraljeza i topova kalibra 12,7-23 milimetra.
Pored toga, potrebno je i da se specijalizovana oklopna vozila opreme protivavionskim mitraljezima kalibra 12,7-30 milimetara, dok bi njihov broj trebalo da bude od četiri pa naviše. Slična vozila bi trebalo da budu predviđena i za borbu protiv dronova-kamikaza.
Najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski kompleks „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i veliku brzinu prilikom gađanja. Ovaj sistem će omogućiti da se skrati opseg upotrebe preciznog naoružanja dronova, odnosno da se omogući uništavanje dronova pre nego što lansiraju rakete.
Jaz u ceni odbrambenih i napadačkih dronova
Sa smanjenjem mase i gabarita, kao i povećanjem broja dronova koji učestvuju samo u jednom napadu, ostaje problem naoružavanja vojske laserskim naoružanjem, s obzirom da je trenutno glavni problem veliki cenovni jaz između napadačkih i odbrambenih dronova.
Udarni dron-kamikaza može da košta nekoliko stotina dolara, a cena protivavionske vođene rakete kratkog dometa može dostići i do nekoliko desetina hiljada dolara.
Primena klasičnih sredstava odbrane (protivavionskog raketnog kompleksa i zenitno-raketnog sistema kratkog i dugog dometa) protiv sličnih vazdušnih objekata može dovesti do krajnjeg iznurivanja mogućnosti druge strane i ujedno povlači za sobom kolaps odbrambeno-industrijskog kompleksa tokom dugih borbenih akcija.
Krajnje efikasno sredstvo borbe protiv svih tipova dronova je primena sredstava radio-elektronske borbe. Upravo radio-elektronska borba u značajnoj meri može da smanji borbene sposobnosti drona, jer svi tipovi dronova imaju radio kanale bez kojih navigacija i sistemi odbrane ne mogu reagovati. Pored toga, efikasnost će se pokazati i zahvaljujući stanici za vizuelno-optičko ometanje koja praktično postoji na svim dronovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Kina je naložila domaćim kompanijama da ne poštuju američke sankcije uvedene protiv više kineskih rafinerija povezanih sa trgovinom iranskom naftom, uključujući kompaniju Hengli petrohemikal.
Vredni tim zadužen za emisiju "Na merama" spazio je poslanika Đorda Stankovića, poznatog po smehotresnom izgovoru engleskog jezika, odnosno sintagmi "in dis sitjuejšen".
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić otkrio je bitne informacije o večerašnjoj gošći "Utiska nedelje" profesorki Građevinskog fakulteta Sanji Fric.
Laž tajkunske novinarke Žakline Tatalović da joj je čuveni srpski akademik i arhitekta Nikola Hajdin deda, bila je tema podkasta Dobar, loš, zao koji vode Nenad Kulačin i Marko Vidojković.
Vredni tim zadužen za emisiju "Na merama" spazio je poslanika Đorda Stankovića, poznatog po smehotresnom izgovoru engleskog jezika, odnosno sintagmi "in dis sitjuejšen".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
U Srbiji će nakon hladnog jutra u većem delu zemlje u toku dana biti pretežno sunčano i toplije, a samo na jugozapadu, jugu i istoku zemlje promenljivo oblačno, još ponegde s kratkotrajnom kišom. Temperature će se kretati od 0 do 23 stepena.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je brzom i efikasnom reakcijom pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova uspešno okončana potraga za maloletnom Dunjom Necić iz Novog Sada, čiji je nestanak bio prijavljen 29. aprila.
Na uglu Bulevara Zorana Đinđića i Bulevara umetnosti na Novom Beogradu jutros u 4.00 sata sudarili su se autobus Gradskog saobraćajnog preduzeća i putničko vozilo, pri čemu su povređene dve osobe, rečeno je Tanjugu u Hitnoj pomoći.
Osnovni sud u Čačku, uslovno je osudio A.J. iz Beograda na kaznu zatvora od šest meseci, koja se neće izvršiti ukoliko okrivljena do pravosnažnosti presude ne ponovi krivično delo u roku od jedne godine.
Policija u Nišu, u saradnji sa policijom u Pirotu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je R.S. (63) iz Dimitrovgrada zbog sumnje da je juče telefonom doveo u zabludu sedamdesetpetogodišnju ženu iz Niša
Kultni film Nacionalna klasa iznedrio je brojne nezaboravne likove, a među njima je bila i Senka, devojka koja se pojavila u svega nekoliko scena, ali je ostavila snažan utisak na publiku.
Glumac Marko Todorović koji je u filmovima o "Žikinj dinastiji" glumio prijatelja Milana hteo je da odustane od snimanja i to zbog Dragomira Bojanića Gidre.
Vaše dvorište može izgledati kao uredan i miran kutak prirode, ali ponekad se u takvom okruženju može pojaviti neočekivan gost - zmija, a evo koje četiri ih privlače.
Pevačica Emina Jahović u javnosti je uvek blaga, međutim, u realnom životu to i nije slučaj, te je jednom pričala da je davala otkaze ako je neko preko pogleda.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar