NI AMERI, NITI RUSI NE MOGU DA SE ZAŠTITE OD NJIH - ŠTIT NE FUNKCIONIŠE! Jeftini su, teško ih oboriti, a brutalno su ratno sredstvo...
Podeli vest
Kopnena vojska SAD izabrala je kompaniju „Dinetiks", deo korporacije „Leidos", da napravi prototip sistema za borbu protiv bespilotnih letelica. Sistem je dobio naziv „Neuništivi štit" (Enduring Shield). Na sličnim sistemima radi i Rusija
Vojni kolumnista lista „Gazeta.ru" Mihail Hodarenok otkriva šta je glavni problem borbe protiv dronova.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
29.08.2021
09:47
Drugi pokušaj Amerike
Kopnena vojska SAD prvobitno je planirala da napravi Višenamenski lanser (MML, Multi-Mission Launcher) kao deo rešenja Zaštite od indirektnog napada (IFPC, Indirect Fires Protection Capability). Međutim, program je zaustavljen zbog „tehnoloških problema".
„Neuništivi štit" je sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane koji može da otkrije vazdušne objekte u okruženju i ima mogućnost da istovremeno gađa nekoliko ciljeva, tvrdi projektant sistema.
Ovaj sistem je jednostavan za korišćenje i može se u potpunosti koristiti sa Integrisanim sistemom borbene kontrole (IBCS, Integrated Battle Command System), mrežom koja objedinjuje radiolokatore, štabove, komunikacijske veze i baterije protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane vojske SAD i njenih saveznika.
Kopnena vojska SAD planira da napravi, sertifikuje i dostavi „prototipove koji su spremni za eksploataciju" do 2023. godine, piše portal „Difens njuz". Plan je da se potpiše ugovor za proizvodnju 400 lansera i odgovarajući broj protivraketa.
O jačanju mogućnosti u borbi protiv dronova govorilo se i na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2021". Ruski koncern „Almaz Antej" počeo je da radi na protivavionskim raketama malih razmera koje su predviđene za uništavanje dronova, saopštio je glavni konstruktor koncerna Pavel Sozinov.
Bez veštačke inteligencije se ne može
Međutim, ni lanseri ni rakete malog kalibra nisu glavni problem borbe protiv bespilotnih letelica.
Kako bi počela izgradnja sistema protivvazduhoplovne odbrane za borbu protiv dronova svih vrsta, neophodno je stvoriti efikasan radarski sistem koji sada ne postoji.
Pritom, zone otkrivanja radio-lokacijskih stanica svih tipova moraju da obezbede otkrivanje i pratnju svih mogućih vazdušnih objekata sa izuzetno malih visina. Pored toga, praktično na svim tipovima savremenih lokatora se mora dodati optički kanal. Važno je i da radio-lokacijska stanica ima veliku pokretljivost, kao i da vreme razmeštanja lokatora ne bude duže od pet minuta.
Jedan od najvažnijih zadataka je proizvodnja automatizovanog sistema za prikupljanje, analizu radio-lokacijskih informacija i pronalaženje pravovremenih ciljeva svim mogućim vatrenim sredstvima. Verovatno se i ovde ne može bez veštačke inteligencije, a dok period kašnjenja informacija ne sme biti veći od nekoliko sekundi.
U borbu protiv dronova, pored protivavionskih raketnih sistema kratkog dometa, moraju se uključiti i ratni helikopteri, koji imaju specijalno obučene posade i mitraljeze kalibra 12,7 milimetara. Na svakom helikopteru ih ima od 6 do 12.
Neophodno je da se iz prvog napada onesposobi dron, jer je moguće da neće biti druge prilike.
Problem je u tome što ne mogu svi helikopteri da stignu sve tipove dronova, pa je za uništavanje dronova potrebno da se koriste avioni tipa Jak-130 i čak laki turboelisni avioni tipa EMB-314 „Super tukano" brazilske kompanije „Embrajer", koji imaju veliki broj mitraljeza i topova kalibra 12,7-23 milimetra.
Pored toga, potrebno je i da se specijalizovana oklopna vozila opreme protivavionskim mitraljezima kalibra 12,7-30 milimetara, dok bi njihov broj trebalo da bude od četiri pa naviše. Slična vozila bi trebalo da budu predviđena i za borbu protiv dronova-kamikaza.
Najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski kompleks „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i veliku brzinu prilikom gađanja. Ovaj sistem će omogućiti da se skrati opseg upotrebe preciznog naoružanja dronova, odnosno da se omogući uništavanje dronova pre nego što lansiraju rakete.
Jaz u ceni odbrambenih i napadačkih dronova
Sa smanjenjem mase i gabarita, kao i povećanjem broja dronova koji učestvuju samo u jednom napadu, ostaje problem naoružavanja vojske laserskim naoružanjem, s obzirom da je trenutno glavni problem veliki cenovni jaz između napadačkih i odbrambenih dronova.
Udarni dron-kamikaza može da košta nekoliko stotina dolara, a cena protivavionske vođene rakete kratkog dometa može dostići i do nekoliko desetina hiljada dolara.
Primena klasičnih sredstava odbrane (protivavionskog raketnog kompleksa i zenitno-raketnog sistema kratkog i dugog dometa) protiv sličnih vazdušnih objekata može dovesti do krajnjeg iznurivanja mogućnosti druge strane i ujedno povlači za sobom kolaps odbrambeno-industrijskog kompleksa tokom dugih borbenih akcija.
Krajnje efikasno sredstvo borbe protiv svih tipova dronova je primena sredstava radio-elektronske borbe. Upravo radio-elektronska borba u značajnoj meri može da smanji borbene sposobnosti drona, jer svi tipovi dronova imaju radio kanale bez kojih navigacija i sistemi odbrane ne mogu reagovati. Pored toga, efikasnost će se pokazati i zahvaljujući stanici za vizuelno-optičko ometanje koja praktično postoji na svim dronovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO planira da u naredne dve godine znatno ojača odbranu na evropskim granicama sa Rusijom, pre svega kroz uspostavljanje takozvane automatizovane odbrambene zone, koja bi bila opremljena sistemima sposobnim da deluju gotovo bez direktnog učešća vojnika.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je otkaz koji je dobila Aleksandra Subotić, dugogodišnja direktorka "Junajted medije" i jedna od glavnih saradnica tajkuna Dragana Šolaka, otkrivši pritom detalje zbog čega se to dogodilo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas u Zaječarskom i Borskom okrugu, a potom je u Kladovu razgovarao sa građanima tog mesta, ali i sa mnogim drugima koji su tamo došli kako bi ga videli i pozdravili.
Dugogodišnja direktorka "Junajted medije" i jedna od najbliskijih saradnica tajkuna Dragana Šolaka, Aleksandra Subotić, dobila je otkaz na toj funkciji.
Skupština u Prištini usvojila je budžet za 2026. godinu koji iznosi blizu četiri milijarde evra ali analizom tog budžeta ustanovljeno je da ni jedno ministarstvo nije izdvojilo novac za deset opština sa srpskom većinom, što poslanik Srpske liste Igor Simić tumači kao frontalni pritisak na Srbe kako bi se proterali sa prostora Kosova.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS, dr Uglješa Mrdić, konstatovao je da je danas na protestu ispred Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (JTOK) govorio i Vladimir Prijović, tek izabrani predsednik Advokatske komore Beograda.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević poslao je snažnu poruku u svojoj objavi na Iks mreži a koja se tiče današnjeg razgovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa meštanima Kladova i okolnih sela.
U emisiji Exatlon Specijal bivša učesnica Exatlona Tijana Jović, otkrila je kako su je takmičari ogovarali iza leđa i da joj je smetalo što joj se niko nije direktno obratio.
Bračni par Erski otkrio je da je prelomni momenat u Exatlonu bio odlazak Jovana Radulovića Jodžira, kao i da je za njih veliku prepreku predstavljala činjenica da se nalaze zajedno u istom timu.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
Na društvenim mrežama osvanula je objava jednog korisnika koji bez zadrške tvrdi da je "mazda3" praktično najbolji izbor u klasi do 25.000 evra - a možda i najbolji auto na svetu za one koji znaju šta traže.
Potraga za nestalim ribolovcima, Slavišom Antićem (47) i Stefanom Krstićem (38) traje već tri dana. Ronioci žandarmerije su pristigli i pretražuju jezero Barje nadomak Leskovca.
Nemački trgovci uveli su nove mere - ako u radnji pitate za savet i isprobavate se da bi isti proizvod naručili onlajn, to će vas, verovali ili ne, koštati 25 evra.
Pad cena mleka nije nastao u Srbiji, već je deo širih evropskih tržišnih kretanja, pa svi proizvođači u regionu osećaju pritisak konkurencije i viškova, što jasno pokazuje da Srbija ne može biti izuzeta od globalnih tržišnih pravila.
Američka glumica Lisa Monkjur, koju domaća publika pamti po ulozi strane novinarke u filmu "Lepa sela lepo gore" a poljupca sa likom Velje, kog je igrao Nikola Kojo upamtila je zbog njegovog zadaha.
Kada je shvatila da od ljubavi sa Petrom Trećim nema ništa, Katarina Velika mu se osvetila tako što je osvojila srca ruskog naroda i podarila im zakonsku reformu.
U novoj domaćoj dramediji "Biće novih leta" Olga Odanović igra Branku, taštu koja ne pristaje da se odrekne ni komfora ni imovine zarad sreće sopstvene porodice koja upada u finansijske probleme.
U svetu nege kože kolagen već godinama zauzima centralno mesto. Kreme, serumi, suplementi – svi proizvodi obećavaju mladalački izgled zahvaljujući ovom proteinu. Ipak, stručnjaci ističu je prirodna barijera kože jako važna.
Koh sa orasima je kolač kome se uvek rado vraćamo. Orasi daju blagu punoću i orašastu notu koja od običnog mlečnog kolača pravi desert koji miriše na detinjstvo.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar