Kopnena vojska SAD izabrala je kompaniju „Dinetiks", deo korporacije „Leidos", da napravi prototip sistema za borbu protiv bespilotnih letelica. Sistem je dobio naziv „Neuništivi štit" (Enduring Shield). Na sličnim sistemima radi i Rusija
Vojni kolumnista lista „Gazeta.ru" Mihail Hodarenok otkriva šta je glavni problem borbe protiv dronova.
Drugi pokušaj Amerike
Kopnena vojska SAD prvobitno je planirala da napravi Višenamenski lanser (MML, Multi-Mission Launcher) kao deo rešenja Zaštite od indirektnog napada (IFPC, Indirect Fires Protection Capability). Međutim, program je zaustavljen zbog „tehnoloških problema".
„Neuništivi štit" je sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane koji može da otkrije vazdušne objekte u okruženju i ima mogućnost da istovremeno gađa nekoliko ciljeva, tvrdi projektant sistema.
Ovaj sistem je jednostavan za korišćenje i može se u potpunosti koristiti sa Integrisanim sistemom borbene kontrole (IBCS, Integrated Battle Command System), mrežom koja objedinjuje radiolokatore, štabove, komunikacijske veze i baterije protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane vojske SAD i njenih saveznika.
Kopnena vojska SAD planira da napravi, sertifikuje i dostavi „prototipove koji su spremni za eksploataciju" do 2023. godine, piše portal „Difens njuz". Plan je da se potpiše ugovor za proizvodnju 400 lansera i odgovarajući broj protivraketa.
O jačanju mogućnosti u borbi protiv dronova govorilo se i na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2021". Ruski koncern „Almaz Antej" počeo je da radi na protivavionskim raketama malih razmera koje su predviđene za uništavanje dronova, saopštio je glavni konstruktor koncerna Pavel Sozinov.
Bez veštačke inteligencije se ne može
Međutim, ni lanseri ni rakete malog kalibra nisu glavni problem borbe protiv bespilotnih letelica.
Kako bi počela izgradnja sistema protivvazduhoplovne odbrane za borbu protiv dronova svih vrsta, neophodno je stvoriti efikasan radarski sistem koji sada ne postoji.
Pritom, zone otkrivanja radio-lokacijskih stanica svih tipova moraju da obezbede otkrivanje i pratnju svih mogućih vazdušnih objekata sa izuzetno malih visina. Pored toga, praktično na svim tipovima savremenih lokatora se mora dodati optički kanal. Važno je i da radio-lokacijska stanica ima veliku pokretljivost, kao i da vreme razmeštanja lokatora ne bude duže od pet minuta.
Jedan od najvažnijih zadataka je proizvodnja automatizovanog sistema za prikupljanje, analizu radio-lokacijskih informacija i pronalaženje pravovremenih ciljeva svim mogućim vatrenim sredstvima. Verovatno se i ovde ne može bez veštačke inteligencije, a dok period kašnjenja informacija ne sme biti veći od nekoliko sekundi.
U borbu protiv dronova, pored protivavionskih raketnih sistema kratkog dometa, moraju se uključiti i ratni helikopteri, koji imaju specijalno obučene posade i mitraljeze kalibra 12,7 milimetara. Na svakom helikopteru ih ima od 6 do 12.
Neophodno je da se iz prvog napada onesposobi dron, jer je moguće da neće biti druge prilike.
Problem je u tome što ne mogu svi helikopteri da stignu sve tipove dronova, pa je za uništavanje dronova potrebno da se koriste avioni tipa Jak-130 i čak laki turboelisni avioni tipa EMB-314 „Super tukano" brazilske kompanije „Embrajer", koji imaju veliki broj mitraljeza i topova kalibra 12,7-23 milimetra.
Pored toga, potrebno je i da se specijalizovana oklopna vozila opreme protivavionskim mitraljezima kalibra 12,7-30 milimetara, dok bi njihov broj trebalo da bude od četiri pa naviše. Slična vozila bi trebalo da budu predviđena i za borbu protiv dronova-kamikaza.
Najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski kompleks „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i veliku brzinu prilikom gađanja. Ovaj sistem će omogućiti da se skrati opseg upotrebe preciznog naoružanja dronova, odnosno da se omogući uništavanje dronova pre nego što lansiraju rakete.
Jaz u ceni odbrambenih i napadačkih dronova
Sa smanjenjem mase i gabarita, kao i povećanjem broja dronova koji učestvuju samo u jednom napadu, ostaje problem naoružavanja vojske laserskim naoružanjem, s obzirom da je trenutno glavni problem veliki cenovni jaz između napadačkih i odbrambenih dronova.
Udarni dron-kamikaza može da košta nekoliko stotina dolara, a cena protivavionske vođene rakete kratkog dometa može dostići i do nekoliko desetina hiljada dolara.
Primena klasičnih sredstava odbrane (protivavionskog raketnog kompleksa i zenitno-raketnog sistema kratkog i dugog dometa) protiv sličnih vazdušnih objekata može dovesti do krajnjeg iznurivanja mogućnosti druge strane i ujedno povlači za sobom kolaps odbrambeno-industrijskog kompleksa tokom dugih borbenih akcija.
Krajnje efikasno sredstvo borbe protiv svih tipova dronova je primena sredstava radio-elektronske borbe. Upravo radio-elektronska borba u značajnoj meri može da smanji borbene sposobnosti drona, jer svi tipovi dronova imaju radio kanale bez kojih navigacija i sistemi odbrane ne mogu reagovati. Pored toga, efikasnost će se pokazati i zahvaljujući stanici za vizuelno-optičko ometanje koja praktično postoji na svim dronovima.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je na predizbornom skupu u Valjevu da će se za 19 dana održati izbori na kojima se odlučuje o budućnosti Srbije i da na njima neće biti prava na grešku.
Ambasada SAD u Moskvi izdala je posebno upozorenje za Amerikance nakon izveštaja o mogućem slučaju plućne kuge u Irkutskoj oblasti i smrti zaposlene u Irkutskom istraživačkom institutu za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka.
Dok Jovo Bakić, 76. kandidat na njihovoj listi, bez trunke srama optužuje državu, član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović ga je u emisiji uživo rasturio, podsetivši narod ko se zapravo nalazi na blokaderskoj listi. U istoj debati predsednik Novog DSS-a Miloš Jovanović je priznao uspehe politke Aleksandar Vučića.
Potpredsednica GO Srpske napredne stranke Ana Brnabić brutalno je raskrinkala bezobzirno licemerje i sramnu diskriminaciju koju su sprovodili blokaderski profesori i dekani na domaćim fakultetima!
Blokaderski profesor sa Fakulteta političkih nauka Časlav Koprivica otovreno je priznao istinu -nadobudno ponašanje, stvaranje lažne atmosfere "sudnjeg dana" i otovreni anti-srpski narativ vratiće se blokaderima direktno u lice kao bumerang!
Plavi tim u Exatlonu Srbija komentarisao je Mihaila Adžića koji je ove nedelje kapiten Plavih, a Julija Budiša smatra da je on pravi izbor jer donosi pozitivnu atmosferu u tim.
Županijsko državno tužilaštvo u Puli povuklo je optužnicu protiv trojice mladića zbog napada u Medulinu, nakon što je preminuo Nikola Martan (31), koji je u tom napadu početkom jula zadobio povrede opasne po život.
Policija u Grčkoj, u velikoj akciji hapšenja Andreja Blagojeva (23), za kog se sumnja da je pripadnik vračarskog klana, lisice na ruke stavili je još četvorici srpskih državljana, koji su bili sa njim u društvu.
Beogradska policija, PS Savski venac, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M.S. (19) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje i nošenje vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija.
Maloletni mladić (17) poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila na magistralnom putu M-17.1 u mestu Višća kod Živinica. U ovoj jezivj nesreći je još jedna osoba teško povređena.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
O GTA 6 se već godinama govori kao o potencijalno najvećem spektaklu u istoriji industrije zabave. Bilo da je reč o budžetu bez presedana ili o ogromnim očekivanjima publike, lestvica je postavljena rekordno visoko, a Rockstar dodatno raspiruje već usijanu atmosferu.
Golman Saša Stamenković u svojoj velikoj ispovesti progovorio je o borbi za potomstvo sa suprugom Silvijom Nedeljković, rođenju blizanaca i trenutku kada pe pevačica od svega htela da odustane.
Pevač Radiša Trajković Đani je govorio o supruzi Slađani Trajković, osvrnuvši se na njeno nedavno zdravstveno stanje i hospitalizaciju, ali i na bračne razmirice iz prošlosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.