• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs

14.09.2021

12:13

"DA SAM POKUŠALA..." Merkel posle 16 godina silazi sa vlasti, u jednom govoru otkrila je kako bi volela da je vide za 50 godina

Vesti

"DA SAM POKUŠALA..." Merkel posle 16 godina silazi sa vlasti, u jednom govoru otkrila je kako bi volela da je vide za 50 godina

Podeli vest

Angela Merkel posle deceniju i po na vlasti, era nemačke kancelark se bliži kraju. Merkel, prva nemačka kancelarka koja je napustila vlast svojom voljom, odlučila je da se ovog meseca neće kandidovati na izborima koji će doneti njenog naslednika

Ako se pregovori o formiranju vlade odugovlače nakon izbora 26. septembra, mogla bi da pretekne Helmuta Kola, kao lidera sa najdužim stažom na čelu moderne Nemačke. Angela Merkel je pojam evropske politike, generacija mladih Nemaca ne sećaju se nikog drugog na čelu, osim nje.

Angelini obožavaoci su je opisali na razne načine, od vođe slobodnog sveta do savremene Jovanke Orleanke, ipak, više puta je proglašavana da je najmoćnijim ženama na svetu.

Bivši predsednik SAD Barak Obama, među njenim najtrajnijim zagovornicima, opisao ju je kao izuzetnog globalnog političkog lidera.

Ali ona ostavlja komplikovano nasleđe, neki aplaudiraju njenom skromnom političkom stilu vođenom konsenzusom, dok drugi vide nedostatak hrabrog vođstva.

Foto: AP PHOTO

Barak Obama i Angela Merkel

Angela Merkel je 2015. godine otvorila vrata za više od milion izbeglica, uglavnom iz ratom razorene Sirije. Merkelino vođstvo je takođe doživelo porast nacionalističkog osećanja koje je dovelo krajnju desnicu u parlament.

 

Foto: AP/Tanjug

Angela Merkel

Iako je zbog svojih ekoloških obećanja prozvana "klimatskom kancelarkom", ona napušta kancelariju u Nemačkoj kao najveći svetski proizvođač mrkog uglja.

O njenom uticaju istoričari će godinama raspravljati, ono što je sigurno jeste da će njen odlazak ostaviti prazninu nakon karijere koja se proteže više od tri decenije. Odrastajući iza gvozdene zavese, pad Berlinskog zida 1989. godine otvorio je svet politike za Merkelovu, ćerku pastora u komunističkoj Istočnoj Nemačkoj.

 

Foto: AP/Tanjug

U govoru na Univerzitetu Harvard 2019. godine opisala je kako bi svaki dan prolazila pored zida na putu kući sa posla u svom naučnom institutu.

- Berlinski zid je ograničio moje mogućnosti, bukvalno mi je stao na put - izjavila je ona.

Imala je 35 godina kada se najtrajniji simbol Hladnog rata dramatično srušio.

- Tamo gde je nekada bio samo mračan zid, iznenada su se otvorila vrata, i za mene je došao trenutak da prođem kroz ta vrata. U tom momentu sam napustila posao naučnika i ušla u politiku. To je bilo uzbudljivo i čarobno vreme - govorila je kancelarka.

 

Foto: AP/Tanjug

Ta istorija je na mnogo načina oblikovala politiku Angele Merkel, dok je pokušavala da Nemačku i Evropu postavi kao most između Istoka i Zapada.


Političko obrazovanje


Nakon ulaska u politiku, njen uspon je bio brz, pridružila se tradicionalnim, konzervativnim demohrišćanima u kojima dominiraju muškarci i izabrana je u nemački parlament, Bundestag, 1990. godine.

Štićenica Kola, tada nemačkog kancelara, postavljena je sledeće godine za ministra za žene i omladinu, kada je takođe postala zamenik predsednika stranke. U prvim danima svoje karijere dobila je nadimak "Kolova devojka".

 

Foto: Reuters

Helmut Kol

Potez koji je zapanjio nemačku politiku, jeste da se ona u decembru 1999. godine obratila Kolu u novinskom članku, pozivajući svog bivšeg mentora da podnese ostavku. Sada je lider stranke, tvrdila je da je njegov i kredibilitet stranke oštećen skandalom oko donacija.

- Partija mora da nauči da ide napred - napisala je. Mora da veruje u sebe da će se u budućnosti boriti sa političkim protivnikom čak i bez svog starog ratnog konja, kako se Helmut Kol sebe često nazivao.

- Doveo sam svog ubicu, stavio sam zmiju sebi na ruku - kasnije je razmišljao o odluci Merkelove da se okrene protiv njega.

"Mali koraci"


Bila je to britka pobeda na izborima koja je Merkelovoj donela moć 2005. godine, neki su očekivali velike promene. Isti kritičari su očekivali da će ona dugo trajati.

- Mnogi će reći, ova koalicija čini mnogo malih koraka, a ne samo jedan veliki - rekla je u svom prvom govoru kao kancelarka. 

 

Foto: Tanjug/AP

Došla je na vlast u periodu relativne stabilnosti, ali Evropu bi ubrzo zahvatile uzastopne krize.
Kako je dužnička kriza u evrozoni počela da se razvija krajem 2009. godine, ona je pomogla u vođenju napora da se sačuva zajednička valuta kontinenta.

- Ako evro propadne, Evropa propada - rekla je Merkel.

Čvrsto se držeći za evropsku tašnu, Merkelova je postala lice štedljivosti u severnoj Evropi. Postala je figura mržnje u zemljama poput Grčke, jer su bile primorane da osakate štednju. Njene posete godinama su bile obeležene protestima.

Na kraju, ona je pomogla u usmeravanju Nemačke i evropske zone evra kroz egzistencijalnu pretnju. Nedavno je rekla da to vidi kao jedno od svojih najvećih dostignuća kao kancelarke.

Migrantski talas


Možda je najvažniji trenutak u njenoj političkoj karijeri došao 2015. godine kada je broj izbeglica koje stižu u Evropu počeo da raste. Mnogi su bežali od građanskog rata u Siriji i krenuli na opasna putovanja morem do Evrope.

Foto: AP/Tanjug

 

- Ona je na pravoj strani istorije po ovom pitanju - izjavio je tada Obama.

Ipak, stav Merkelove po pitanju izbeglica podelio je Evropu i na nju je naletela krajnja desnica Nemačke, koja je postala sve popularnija, prenosi Vašington Post.

Pandemija

Kada je svet zadesila sledeća epohalna kriza, Angela Merkel shvatila je važnost jasne i iskrene komunikacije. Kako se činilo da su neki svetski lideri posustali, isticala se svojim pristupom vođenim naukom.

 

Foto: Reuters

Pandemija je razotkrila neke nedostatke zemlje, uključujući nedostatak fleksibilnosti koji je ometao uvođenje vakcine. Ali većina Nemaca podržavala je njeno vođstvo tokom pandemije.

Istok i zapad


Tokom 16 godina na vlasti Merkelove svet je doživeo promenu u globalnom svetskom poretku, Vašington je vršio pritisak na Nemačku da zauzme čvršći stav prema Rusiji i Kini. Međutim, kao dete Hladnog rata, ona je naglasila važnost izbegavanja još jednog.

Pokušala je da odvoji kršenja ljudskih prava u Kini i ruski ekspanzionizam od pitanja trgovine i ekonomije, ponekad se takođe našla u raskoraku sa evropskim susedima.

Njen odnos sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ponekad je bio napet i antagonističan, ali je rekla da je važno da dijalog ostane otvoren. 

Foto: AP/Photo

Vladimir Putin i Angela Merkel

 

U karijeri koja se protezala kroz četiri američka predsedništva, ona je ostala čvrsto privržena transatlantskom savezu, čak i kada su odnosi postali posebno zaoštreni pod predsednikom Donaldom Trampom.

I, Šta sad?

Sa 67 godina, Angela Merkel je rekla da ne traži novu političku ulogu.

- Da li želim da pišem, govorim, pešačim? Da li želim da budem kod kuće? Da li želim da putujem po svetu - rekla je ovog meseca.

Merkel je redovno odbacivala pitanja o svom nasleđu, rekavši da istorijska analiza nije za nju i da bi radije nastavila sa poslom.

Foto: Tanjug/AP

Ali u gradskoj većnici u primorskom gradu Stralsundu 2019. godine, pitali su je šta bi volela da deca čitaju o njoj u knjigama istorije za 50 godina.

- Da sam pokušala - rekla je ona.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Suzana

pre 2 godine

Nadam se da ću dočekati dan kada će se otkriti da ova dobro "zabetonirana" špijunka ima "tajne" račune gde su joj deponovani novac za "posao veka" islamizaciji Evrope" bez i jednog ispaljenog metka kroz "migrantsku krizu" ... I nadam se da ću dočekati da joj nekorumpirani sude...Živim za taj dan. Za nju bi i Aušvic bio kafić

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

Zelenski postao meta Rusije? Sledi osveta Moskve za teroristički napad! (VIDEO)
Live TV

Zelenski postao meta Rusije? Sledi osveta Moskve za teroristički napad! (VIDEO)

Šefovi Službe bezbednosti, Glavne obaveštajne uprave Ukrajine i predsednik Volodimir Zelenski biće eliminisani raketnim udarima, avionima ili specijalnim snagama Oružanih snaga Rusije. Prema navodima, doneta je odluka da se eliminiše jedan broj vojno-političkih lidera Ukrajine visokopreciznim, bespilotnim sredstvima ili dejstvima specijalnih snaga ruske vojske. Da li je ovakava scenario moguć i šta bi on doneo svetu, u "Info jutru" govorio je reditelj Ljubiša Ristić.

28.03.2024

13:31

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Nisam namestio Halabrina, žao mi je njegove majke, ali žao mi je i mene"! Zvicerovi i Džonijevi vojnici negirali tri ubistva!
Hronika

"Nisam namestio Halabrina, žao mi je njegove majke, ali žao mi je i mene"! Zvicerovi i Džonijevi vojnici negirali tri ubistva!

Pripadnici kriminalne grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića zvanog Džoni sa Vračara, koji su u bekstvu, među kojima je i Vladimir Kovačević zvani Kovač koji je optužen da je 20. marta 2020. namamio na sastanak pokojnog Aleksandra Halabrina, izjavio je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da je pokojnog poznavao, ali da nisu tačni navodi optužnici da je bio član kriminalne grupe koja je optužena za njegovo ubistvo.

28.03.2024

12:54

Sport

Šta čeka "orlove" do juna? Tadić juri trofeje, Gudelj traži formu, a Mitar dominira!
Fudbal

Šta čeka "orlove" do juna? Tadić juri trofeje, Gudelj traži formu, a Mitar dominira!

Fudbalska reprezentacija Srbije odigrala je dve prijateljske utakmice u martu, sa polovičnim uspehom. Poraz od Rusije (4:0) još jednom je pokazao brojne nedostatke u igri "orlova", dok trijumf nad Kiprom (1:0) nikoga nije ubedio da su puleni Dragana Stojkovića kadri za velika dela i uspeh na predstojećem Evropskom prvenstvu. Pre toga, ostalo je da se završi klupska sezona u šampionatima širom Evrope i sveta gde nastupaju naši igrači.

28.03.2024

16:03

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija