Povišen krvni pritisak najmasovnija je nezarazna hronična bolest odraslih. Procenjuje se da u Srbiji skoro dva miliona ljudi boluje od te podmukle bolesti!
Povišen krvni pritisak ili arterijska hipertenzija najmasovnija je nezarazna hronična bolest odraslih. Procene o učestalosti kreću se od 20 do 30 odsto ukupnog stanovništva, u zavisnosti od zemlje, regije, stila života i načina ishrane, što u slučaju Srbije znači skoro dva miliona ljudi. Iako tačan uzrok još uvek nije poznat, hipertenzija za današnju medicinu više nije apsolutna "crna rupa".
Foto: Pixabay
- Arterijska hipertenzija (HTA) ima veliki značaj zbog toga što predstavlja jedan od glavnih i nezavisnih faktora rizika ubrzane ateroskleroze i kardiovaskularnih događaja kao što su srčani i moždani udar sa fatalnim i nefatalnim ishodom. Smatra se tihim ubicom zbog toga što dugo ostaje neprepoznato patološko stanje, iako se vrlo lako dijagnostikuje, zbog neredovnih sistematskih lekarskih pregleda i izostajanja tegoba kod više od 50 odsto obolelih - kaže kardiolog Sara Milojević.
Ipak, odsustvo tegoba ne znači uvek i odsustvo bolesti. Ako postoje simptomi, to su glavobolje (najčešće potiljačne), zujanje u ušima i osećaj pritiska u glavi. Dešava se nekada da bolest toliko dugo protiče nemo da se otkrije tek kada dovede do angine pektoris ili infarkta srca ili mozga (šlog).
Rano otkrivanje
Foto: Pixabay
Za rano otkrivanje arterijske hipertenzije (stanje u kome je gornji pritisak povišen preko 140 mmHg, a donji preko 90 mmHg) neophodni su redovni sistematski pregledi na godišnjem nivou celog života. Na taj način višestruko smanjujemo rizik od iznenadne smrti ili teških posledica kadiovaskularnih bolesti.
Uzroci
Hipertenzija se najčešće javlja kao idiopatska, što znači da se ne zna razlog njenog pojavljivanja. Hroničnog je toka i nema mogućnosti izlečenja (za sada), već samo dobre kontrole bolesti. U malom procentu (3-5 odsto) je posledica bolesti drugih organa i sistema i ukoliko je osnovno oboljenje izlečivo, izlečiva je i hipertenzija.
- Mada tačne uzroke HTA ne znamo, postoji visoka povezanost s kardiovaskularnim bolestima (KVB) i određenim faktorima rizika. Neki su potencijalno promenljivi, te tako govorimo o dve grupe rizika: na koje ne možemo da utičemo i na koje možemo da delujemo i menjamo ih - navodi doktorka.
U faktore rizika na koje ne možemo da utičemo spadaju genetika, godine života i pol. S godinama raste rizik od povišenja krvnog pritiska - kod muškaraca iznad 45 i žena iznad 55 godina starosti (estrogen do menopauze štiti žene od nastanka ovog problema), a ako u porodici postoji istorija visokog krvnog pritiska, dva puta se povećava šansa da će i potomstvo imati taj problem. - Potencijalno promenljiivi faktori su fizička neaktivnost, nepravilan način ishrane, pušenje, konzumiranje alkoholnih pića i nakrotika, gojaznost, šećerna bolest i povišene vrednosti holesterola i triglicerida u krvi - objašnjava Sara.
Lečenje
U lečenju hipertenzije koriste se dve vrste terapije - nefarmakološka i farmakološka. - Nefarmakološka terapija je terapija bez medikamenata, prva i obavezna u lečenju HTA i obuhvata samo mere higijensko-dijeteskog režima, promenu stila života sa akcentom na načinu ishrane i fizičke aktivnosti, bolja tolerancija hroničnog stresa, zabrana pušenja i konzumiranja alkoholnih pića i psihoaktivnih supstanci - naglašava naša sagovornica.
Farmakološka terapija obuhvata primenu lekova različitih načina delovanja, najčešće se daje kombinacija dva ili više leka u malim dozama, čime se izbegavaju neželjeni efekti. - Terapija arterijske hipertenzije ima za cilj ne samo sniženje vrednosti povišenog arterijskog krvnog pritiska, nego i usporavanje ubrzane ateroskleroze i sprečavanje rane pojave kardiovaskularnih bolesti - sugeriše dr Milojević.
Meteoropatija
Foto: Pixabay
Nagle promene vremena (toplo-hladno-toplo) vrlo često destabilizuju pacijente sa raznim hroničnim bolestima uključujući i one sa hipertenzijom. Međutim. - Dobro regulisana arterijska hipertenzija odoleva pogoršanjima tokom naglih meteoroloških promena, s toga se uvek naglašava važnost redovnog uzimanja propisane medikamentne terapije, izbegavanje većeg fizičkog naprezanja i strogo pridržavanje mera higijensko-dijeteskog režima (prevencije) kao prve i obavezne mere u dobroj kontroli i regulaciji pritiska - kaže dr Sara Milojević.
Preventiva
Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti jeste umeren, zdrav stil života - pravilna ishrana, pravilna fizička aktivnost, redovno uzimanje terapije, redovni sistematski i zakazani kontrolni pregledi kod lekara opšte prakse i kardiologa.
- Veoma je važno da se ne izgnorišu potrebe organizma za kvalitetnim odmorom (periodičnim i svakodnevnim), dovoljno je spavati 6-8 h dnevno, biti fizički aktivan, šetati se 3-6 km dnevno ili rekreativno se baviti nekim tipom aerobne fizičke aktivnosti tri puta sedmično po 45 minuta, npr. plivanje, vožnja bicikla ili trčanje - predlaže kardiolog.
Ništa manje važni nisu zdrava ishrana, redovni obroci i što raznovrsnija hrana. - Nijedna namirnica nije bogata svim onim što je organizmu potrebno, zato je preporuka što više boja u tanjiru. Vodite računa u izboru namirnica, birajte svežu i organsku hranu, obavezno voće i povrće uz svaki glavni obrok i između obroka. Velika je vrednost i korist od tih namirnica zbog bogatog sadržaja vitamina, oligoelemenata i antioksidanasa, koji nas štite od teških posledica dejstva slobodnih radikala i oksidativnog stresa - objašnjava doktorka i upozorava:
Foto: Pixabay
- Treba smanjiti unos soli (više od 60 odsto osoba reaguje hipersenzitivno na kuhinjsku so povišenim krvnim pritiskom), zasićenih masnih kiselina i koncentrovanih, prostih šećera. Količina hrane mora biti u skladu sa dnevnom potrošnjom energije tj. svakodnevnim psihofizičkim naprezanjem, kako bi se izbegla prekomerna telesna težina i centralna gojaznost, koja se svrstava u red glavnih faktora rizika ubrzane ateroskleroze i razvoja kardiovaskularnih bolesti i drugih faktora rizika kao što su arterijska hipertenzija i šećerna bolest.
Svetsku karijeru napravio je ulogom u legendarnom "Hariju Poteru", a epizodnom ulogom Barona u filmu Raše Andrića “Kad porastem biću kengur” Predrag Peđa Bjelac vratio se profesionalno posle dugo vremena u Srbiju, i postao omiljena glumačka figura
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svetsku karijeru napravio je ulogom u legendarnom "Hariju Poteru", a epizodnom ulogom Barona u filmu Raše Andrića “Kad porastem biću kengur” Predrag Peđa Bjelac vratio se profesionalno posle dugo vremena u Srbiju, i postao omiljena glumačka figura
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Ivanka Popović, profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji i bivša rektorka Univerziteta u Beogradu, istakla je da treba zabraniti javno delovanje određenom broju ljudi, ali to, prema njenim rečima, nije revanšizam.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Sveštenik Župe svetog Ante Padovanskog u naselju Boće kod Brčkog, don Filip Maršić, povređen je u napadu nožem koji se dogodio kasno sinoć. Nepoznata osoba nanela mu je više ubodnih rana i drugih povreda.
Beogradsko naselje Sremčica jutros je potresla velika tragedija u kojoj je život izgubio S. P. (55), nakon što je u njegovoj kući izbio stravičan požar.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči upozorio je da Izrael pojačava propagandu protiv Irana, po uzoru na onu koja je prethodila invaziji na Irak 2003. godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin stigao je rano jutros u kineski grad Šenžen, gde se održava samit APEK-a, i sastao se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, prenose ruski i kineski mediji.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.