KAKO TREBA DA MIRIŠE BEOGRAD? Pronašli smo mesto gde to najbolje znaju - NAJSTARIJU PARFIMERIJU U GRADU! Pogledajte novu epizodu serijala "Beograd - naj od naj"!
Kada bi mogla da govori, Ulica Kralja Petra bi nam svašta otkrila. Ovu, jednu od najstarijih beogradskih ulica, krasile su razne zanatske radnje. U njoj se iznedrila i prva zvanična beogradska apoteka, kao i prvi gradski hotel "Kod jelena"
Danas se u ovoj ulici nalaze Patrijaršija Srpske pravoslavne crkve, Saborna crkva, Osnovna škola Kralj Petar I, kao i najstarija beogradska Kafana "Znak pitanja". U neposrednoj blizini ulice Kralja Petra, na Kosančićevom vencu, nalaze se i ostaci zgrade Narodne biblioteke i kuća Mike Alasa. Ali, ako biste se uputili naniže ka donjem Dorćolu, i zastali kod broja 75, osetili biste poseban miris – miris Beograda.
Od 1954. godine, do danas, na istoj adresi, u istom lokalu, sa istim izlogom kojeg krase bočice parfema kao i pre 67 godina, nalazi se parfimerija „Sava“ – jedina parfimerija gde se još uvek mirisi prave ručno. Ova radnja od svog postojanja nailazi na razne prepreke, ali i odoleva – vremenu, trendovima. Ostaje verna svom načinu pravljenja raznoraznih mirisnih nota i nesebično čuva miris beogradske prošlosti.
Foto: Printscreen
- Slušajući priče od dede, verujem da je Beograd bio više nalik na to kako mi danas čuvamo sliku o njemu u parfimeriji "Sava". Meni se to dopalo, sve je nekako sporijeg ritma - kaže parfimer Nemanja Jovanov.
Dobar parfem je oduvek bio statusni simbol. Niste mogli da prošetate ulicama Beograda i bilo koga osetite na te posebne, prave i kvalitetne mirise. Znalo se – parfeme su mogli da priušte samo najbogatiji. Bilo muški ili ženski, parfemi su predstavljali simbol elite i stvar prestiža. Ovo nije važilo samo u svetu, već i kod nas, odmah po dolasku parfema u Srbiju, znalo se ko miriše na vrhunske parfeme.
- Mirisi su relativno rano došli u Srbiju i u Beograd, kao i u većim varošima. Po njima su mogli da se prepoznaju dame i gospoda. Oni su mirisali na neke magične mirise koje su doneti ko zna odakle. Međutim, između dva rata, miris je u gradskim sredinama postao nešto standardno i uobičajeno. Pre svega u tom nekom obliku kolonjske vode - objašnjava parfimer.
Danas, da bismo došli do svog omiljenog mirisa ne treba da čekamo po nekoliko dana ili meseci. Dovoljno je da odemo u parfimeriju i kupimo ga. Retko koga zanima kako je nastala ta tečnost koja se nalazi u bočici. Važno je da lepo miriše. Sam proces pravljenja parfema je veoma kompeksan. S modernizacijom mašina, danas to izgleda mnogo lakše i brže, a pre pedeset i više godina bilo je potpuno drugačije. Mirisi koji su se pravili ručno iziskivali su i po šest, ali i 12 meseci izrade.
Foto: Printscreen
-Raspon kako se dolazi do mirisa varira. Svaki miris ima neku priču prilikom svog nastanka - da li inspiraciju, raspoloženje, sukob između parfimera i kupca...Sam proces je dosta jednostavan - prosto vi sedite i mirišete. Pa, se onda umorite i ne možete više da mirišete, pa nastavite sutra - kaže parfimer Jovanov.
Nije lako opstati u vremenima kada nam je svaka kozmetika na dohvat ruke. Svoju autentičnost treba gajiti, ostati jedinstven po kvalitetu i usluzi, a to sve parfimerija "Sava" i dan danas pruža. A, možda je baš u toj istrajnosti i tajna uspeha.
- Istrajnost pre svega u tome da mi ostanemo u tom ritmu, čak i tvrdoglavo u nekim trenucima. Mi smo praktično jedan živi muzej koji čuva taj neki starinski, spori način i prodaje, i rada i života... - kaže Nemanja Jovanov.
U parfiimeriji "Sava" nema najjeftinijih ili najskupljih parfema. Njihov moto je da svako ima pravo da lepo miriše.
U parfimeriji nema imena parfema, samo brojevi i po neko slovo. To su njihove šifre po kojima obeležavaju bočice raznih mirisa. Na taj način upevaju da ne favorizuju ni jedan miris.
- Naši mirisi su pod kodovima. Nemamo skupe kutije, već skormne i veoma lepe kutijice u kojima poklon može beskrajno šarmantno da izgleda - kaže beogradski parfimer.
Prošetajte ulicom Kralja Petra. Svratite u broj 75, prepustite poznatim parfimerima da skroje miris po vašem ukusu i senzibilitetu i saznajte koje su to note na koje Beograd miriše.
Kao jedan od prvih svetskih gradova posle Berlina, Njujorka, Londona i Pariza i Beograd je 14. oktobra 1892. godine uveo tramvajsku liniju sa konjskom vučom od Kalemegdana do Slavije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kao jedan od prvih svetskih gradova posle Berlina, Njujorka, Londona i Pariza i Beograd je 14. oktobra 1892. godine uveo tramvajsku liniju sa konjskom vučom od Kalemegdana do Slavije
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv 10 osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili različita krivična dela u vezi sa krivičnim delom Teško ubistvo izvršeno na štetu Aleksandra Nešovića za kojim se i dalje traga.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Službenici granične policije u Crnoj Gori uhapsili su državljanina Srbije S. B. (19) iz Novog Pazara zbog sumnje da je pokušao da prokrijumčari čak 600 šteka cigareta preko granice, skrivajući ih u specijalno napravljenim bunkerima u vozilu.
Pentagon se našao na meti kritika i podsmeha javnosti nakon što je objavio fotografiju svoje nove bespilotne letelice uz opis "Američke inovacije" i saopštenje o tehnološkoj nadmoći Sjedinjenih Američkih Država.
Američki zvaničnici sumnjaju da Iran stoji iza hakovanja sistema za praćenje nivoa goriva koji se koriste na benzinskim pumpama u pojedinim američkim državama, objavio je danas CNN.
Zvaničnici iz administracije Donalda Trampa aktivno podstiču Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) da zauzmu strateški važno iransko ostrvo Lavan u Persijskom zalivu.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar