Hram Svetog Save na Vračaru je najveći pravoslavni hram u Beogradu, a i na Balkanu
Ideja za izgradnju Hrama je veoma stara, a godina 1895. bila je ključna za ovu svetinju, jer Crkva nikada nije odustala da ovo najveće srpsko svetilište bude u potpunosti završeno.
- Ovo mesto je uvek bilo poštovano. Po narodnom predanju, kao i po nekim istorijskim, crkvenim izvorima, na ovom mestu ili u blizini, spaljene su mošti Svetog Save. Ideja za izgradnju je prvi put bila formulisana i uobličena 1895. na 300-godišnjicu od spaljivanja moštiju. Tada je formiran i Odbor za izgradnju Hrama sa namerom da se izgradi jedno monumentalno zdanje – kaže protođakon Mladen Kovačević.
Koliko je ovo velika i značajna stvar za celo pravoslavlje, i koliko je bilo teško podići Hram Svetom Savi, najbolje svedoče brojni izazovi kroz koje je izgradnja Hrama prolazila. Za vreme rata, nacisti su u Hramu, koji je tada samo imao zidove od sedam do 11 metara, držali svoja vozila. Od 1945. godine za crkvu i Srbe došao je komunizam, koji je potpuno poništio religijsku vrednost Svetosavlja, a samim tim i Hrama Svetog Save. Nova komunistička vlast je nastavila da umanjuje značaj Hrama i pretvara ga u magacin i parking za vozila komunalnih preduzeća.
Foto: printscreen
- Godine 1895. se pristupilo konkursnoj proceduri i to u saradnji sa tadašnjom imperatorskom Ruskom akademijom umetnosti. Međutim, konkurs nije uspeo. Zatim je došao Prvi svetski rat, a u međuvremenu je u Rusiji izbila Velika oktobarska revolucija. Tako da je ta neka prva inicijativa propala. Tačno je da su nacisti koristili ovaj prostor kao skladište, odnosno kao parking za svoj vozni park. Dokumentima je i potrvrđeno da je bilo namere da se zidovi sruše i da se poravna teren i izgradi nešto drugo. Crkvi je tokom narednih pedesetak godina nuđena kompenzacija i pregovori su vršeni sa raznih strana, ali je crkva na čelu sa Njegovom svetošću blaženopočivšim patrijarhom Germanom bila čvrsta u svom stavu – kaže protođakon Kovačević.
Kada je septembra 1984. godine arhitekta Branko Pešić došao na Vračar da obiđe zidine započetog Hrama Svetog Save naišao je na zazidana vrata.
- Znalo se da će Hram da dominira panoramom, pa se pokušavalo da se zatvori na neki način. Mnogi su hteli da marginalizuju tu ideju i da je na neki način stave u stranu ili potpuno eliminišu. Tako su i vrata bila zazidana. Zdanje je bilo potpuno zaraslo. Ali, eto sada vidimo, ako je Gospod s nama, niko nam ništa ne može – kaže protođakon Mladen Kovačević.
Još jedan pokazatelj da se od Hrama nikada nije odustalo i da se trud i strpljenje isplatilo jeste i mozaik na kojme dominira figura Isusa Hrista visine 14 metara. Mozaik Hrama Svetog Save u Beogradu, čija je površina 15 hiljada kvadratnih metara, zvanično je i najveći mozaik na svetu. U njega je ugrađeno čak 50 miliona komadića stakla koji su ukupno teški neverovatnih 320 tona.
- Mozaik je sam po sebi zahtevna tehnika i izuzetno skupa, ali na neki način i večna. Kompletna kompozicija je delo ruskog ruske akademije umetnosti. Sama arhitektura Hrama je u pravoslavnom duhu, tako da je i živopis, u ovom slučaju mozaik trebalo da u potpunosti odgovara našoj srednjovekovnoj tradiciji, da bude u duhu pravoslavnog predanja, i ono tako i jeste. To je projekat koji je uspešno predstavila i uspešno završila ruska akademija umetnosti na čelu sa direktorom i umetničkim rukovodiocem tog projekta, a to je Nikolaj Aleksandrovič Muhin. Procenjuje se da je ugrađeno preko 50 miliona sitnih – kaže protođakon.
Rame uz rame sa neverovatnim mozaikom koji je najveći i najimpozantniji u celom svetu, umetnici i stručnjaci iz ove oblasti stavljaju i zadivljujuću Kriptu Svetog cara Lazara koja se prostire gotovo ispod celog hrama. Ovo arhitektonsko remak delo nalazi se na više od osam metara dubine ispod centralnog dela (naosa) Hrama i ima više od 1.000 kvadratnih metara.
Ako još niste posetili najveći pravoslavni hram na Balkanu, učinite to što pre. Zavirite u tradicionalni i verski značaj ove svetinje, pustite da vas spokojstvo odvuče od svakodnevice i saznajte zašto je ovo sveto mesto istinski simbol mira i vere srpskog naroda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Našu redakciju kontaktirao je jedan od učesnika tajnog sastanka na kojem su kragujevački blokaderi okupili svoje kandidate za blokadersku listu, a koji je, prema njegovim navodima, održan u strogoj tajnosti, na jednoj od zabačenih lokacija van grada.
Bivši poslanik u hrvatskom Saboru Ante Prkačin izjavio je da bi bio mnogo srećniji da hrvatsku politiku vodi "tip poput Aleksandra Vučića", a ne aktuelni premijer Andrej Plenković.
Na tajnom sastanku blokaderske GRG (Galaksijske radne grupe) Univerziteta u Kragujevcu, kragujevački blokaderi ponovo su razmatrali famoznu listu kandidata za predstojeće parlamentarne izbore.
Predsedavajući Predsedništva BiH Denis Bećirović poručio je danas da Rezolucija o osnaživanju politickog položaja Hrvata u BiH, koja je usvojena u Hrvatskom saboru, ne predstavlja izraz dobrosusedske saradnje.
Republika Srbija uspešno je realizovala emisiju šestogodišnjih evroobveznica u iznosu od 500 miliona evra putem privatnog plasmana namenjenog profesionalnim međunarodnim investitorima, poručio je ministar Siniša Mali nakon optužbi Dušana Nikezića o zaduživanju.
Tamara je pre tri dana opljačkana u Grčkoj. U trenutku nepažnje, starija žena ukrala joj je telefon, a brat Uroš postavio se kao pravi detektiv i pomogao da pronađe lopova.
U Požeško-slavonskoj policijskoj upravi izbio je nezapamćen skandal nakon što se saznalo da su pojedini policajci svoje radno vreme i službene automobile koristili za seksualne odnose.
Jedan je ubedio porodicu da je njihov nestali sin, drugi je ubio svoju porodicu pa 18 godina živeo pod tuđim imenom, dok je treći koristio desetine lažnih identiteta da umakne policiji. Njihove neverovatne prevare godinama su zbunjivale istražitelje, a istina je na kraju ipak isplivala na površinu.
Za dve srpske porodice ovo leto se u sekundi pretvorilo u nezapamćeni košmar iz kog nema buđenja. Surova sudbina odnela je dva mlada života u razmaku od samo nekoliko dana, ostavljajući njihove partnere i najmilije u neutešnoj žalosti koja rečima ne može da se opiše.
Nenada S. (26) iz Beograda uhapsili su inspektori Policijske stanice Zvezdara zbog sumnje da je u više navrata na Mokroluškom groblju u Beogradu otvarao grobove i iz njih krao nakit i zlatne zube sa pokojnika. On se tereti za krivično delo povreda groba, za koje je zaprećena kazna i do tri godine zatvora.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i uhapsili tridesettrogodišnjeg M. Z. zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti. On je napravio pravi pakao u jednom frizerskom salonu na Zvezdari, gde je divljao i pretio svojoj bivšoj devojci.
Glavni iranski pregovarač i predsednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf izjavio je danas da Iran nema razloga da se pridržava memoranduma o razumevanju sa Sjedinjenim Američkim Državama ukoliko od tog dogovora nema koristi.
Odluka Bugarske da odustane od učešća u takozvanoj "koaliciji voljnih" predstavlja katastrofu za predsednika Francuske Emanuela Makrona i predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, izjavio je lider francuske desničarske stranke Patriote Florijan Filipo, prenose RIA Novosti.
Direktor ukrajinske državne energetske kompanije „Naftogas“ Sergej Korecki postao je glavni kandidat za novog premijera Ukrajine, a vlast njegov izbor otvoreno vezuje za pripreme zemlje za, kako upozorava, verovatno najtežu zimu od početka rata
Kulturna ustanova Božidarac uspešno je završila još jedan ciklus programa baleta za odrasle, koji je tokom proteklih meseci okupio veliki broj polaznika željnih rekreacije, umetničkog izražavanja i druženja.
Scena sa Mirom Furlan i dvoje stranih glumaca u "Lepoti poroka" zauvek je promenila domaću kinematografiju, jer je po prvi put na ekranima prikazan grupni erotski trenutak.
Legendarni muzičar, pisac i komičar dr Nele Karajlić opisao je neverovatne susrete sa dve najveće fudbalske ikone svih vremena, Dijegom Armandom Maradonom i Erikom Kantonom.
Glumica Obri Plaza (41) kaže da joj je snimanje eksplicitnih scena za film "Seks po spisku" ("The to do list") bilo veoma neprijatno jer je morala da se dodiruje pred kamerom.
Evropska komisija pokrenula je istragu o tome da li dizajn Mete, kroz beskonačno skrolovanje i automatsko puštanje videa, svesno stvara zavisnost kod korisnika.
Slatko od smokava jedna je od omiljenih zimnica koja se generacijama priprema u mnogim domaćinstvima. Nekada je bilo omiljeno posluženje, a ni danas nije izgubilo svoju draž.
Na premijeri filma "Odiseja" u Njujorku glumisa Zendaja pojavila se u upečatljivoj kreaciji koja je odmah privukla pažnju prisutnih i modnih kritičara.
U novoj epizodi emisije "Demanti", koja se emistuje u četvrtak u 20 časova na YouTube kanalu "Informer Portal", gost je čovek koji zna sve tajne estradnjaka – voditelj Milan Milošević.
Mane Ćuruvija Kasper je objavio zanimljiv tekst i rekao da je baš Minu Kostić čekao 20 godina, ali je zaboravio da je ljubavne, emotivne i motivišuće poruke pisao i Nataši Bekvalac, a bio je zagrejan.
Pevačica Ana Nikolić ponovo je pratioce bacila u trans snimkom koji je podelila, a na kome se vidi kako se pevačica vrti u haljini sa resama u tržnom centru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.