Navode da Norveška planira da šalje trupe u Ukrajinu i planove NATO pakta da šalje avione u Ukrajinu iz država članica, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general - major u penziji Božidar Forca, advokat Branko Pavlović, politikolog u Minhernu Vlastimir Vidić i Sergej Boljević profesore Univerziteta Sečenov u Moskvi.
General - major u penziji Božidar Forca naveo je da je drugi član novog strateškog koncepta NATO pakta, navodi da SAD i njeni saveznici mogu da ratuju po svetu bez konsultovanja sa UN.
- Na 50. godišnjicu NATO pakta nakon agresije na Srbiju donela je novi strateški koncept po kojem SAD naređuje da to više nije defanzivni nego ofanzivni savez. Primanjem Poljske, Mađarske i Češke počinju sa širenjem prema Istoku. Drugi član bio je pravljenje žarišta po svetu i ulaska u ratove bez aminovanja Ujedinjenih nacija. Džordž Buš Stariji rekao je da novi svedski poredak čeka pad SSSR-a da zavlada svetom. Poljska je korisna za NATO, jer nema nikoga ko više mrzi Ruse od njih. Kada je Rusija anektirala Krim, formirana je grupa B-9 kao entitet u okviru NATO, pomoću koje je Nemačka istisnuta iz centralne pozicije u Evropi, preuzeo ju je Emanuel Makron. Rusija ima prvi cilje da izađe na administrativne granice regija koje je već delimično pripojila - rekao je Forca.
Foto: Zoran Sinko
Advokat Branko Pavlović istakao je da će ratovanje po svetu urušiti vojnu i ekonomsku dominacije u SAD i NATO pakta u svetu zbog sukoba sa Rusijom, Kinom i Iranom.
- Sve akcije Ukrajine koje su pratile NATO pokazale su se kao neuspešne i prvenstveno devastirale ukrajinski narod. Zapad mora da se ponaša agresivno jer su u naletu ekspanzije, ali su naleteli na stare, jake i konsolidovane nacije poput Kine, Rusije i Irana. To će se odraziti na ubrzan ekonomski pad kontrole nad svetom, ne samo vojno nego i ekonomski. Francuski vojnik je navikao da ratuje kada ima vazdušnu i artiljerijsku nadmoć i ne bi imalo šanse protiv moćnog protivnika kao što je Rusija i uspeli bi da izdrže malo više od 24 sata nakon čega bi doživeli slom. Zato smatram da su Ukrajincki mnogo sposobniji od njih, a kada Rusi prođu Časov Jar njihov napredak će biti još brži - rekao je Pavlović.
Foto: Zoran Sinko
Politikolog u Minhernu Vlastimir Vidić ukazao je na informacije da Norveška vlada planira potencijalno slanje sopstvenih trupa na teritoriju Ukrajine.
- Nemačka daje prioritet izbeglicama iz Ukrajine više nego svima ostalima, a odbija da pojedine Ukrajince izruči Rusiji, a naravno to delimično radi i zato što se bori sa nedostatkom radne snage. Norveška je dala informaciju da razmišlja da šalje svoje trupe u Ukrajinu, dok je Nemačka pri čvrstom stavu da ne želi da šalje svoje trupe. Olaf Šolc je odbio i isporuku dalekosežnog sistema Taurus, jer bi morao da pošalje svoje stručnjake da obučavaju ukrajinske kadrove, a taj sistem može da gađa mete duboko u Rusiji što bi dodatno razbesnelo Vladimira Putina. Javnost Nemačke živi dosta ušuškano i nezainteresovano za događaje van zemlje, a jedini koji pokazuju neko interesovanje su stanovnici bivše Istočne Nemačke - rekao je Vidić.
Sergej Boljević profesore Univerziteta Sečenov u Moskvi govorio je da će države koje budu dozvolile slanje aviona F-16 na front u Ukrajini, postati legitimne mete Rusije.
- Ovde postoje predlozi da se aktivno bombarduje Ukrajina kako bi se ona što pre porazila, međutim to zavisi od Francuza koji misle da mogu da dođu u Odesu. Sa avionima F-16 misle da mogu iz druge države da ih šalju u napad, a ne shvataju da će onda i te države postati legitimne mete, na primer ako to budu Poljska i Rumunija. Nije Rusija došla na njihove granice već oni na njene, a to isto su radili i sa Srbijom 1999. sve u cilju uništenja čovečanstva i postizanja zlatne milijarde, što Putin ne namerava da dozvoli. Da bi se spasio Belgorod, Harkov mora biti zauzet, narod se već seli odatle kako ne bi bio zahvaćen borbenim dejstvima - rekao je Boljević.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je u zvaničnom obraćanju krajem prošle godine otvoreno molio saveznike sa Zapada da ukoliko ne žele da daju pomoć Ukrajini, bar pošalju kredite uz obećanje da će ih vratiti.
Bombardovanje Aleksinca 1999. se dogodilo u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Grad Aleksinac je bombardovan u dva navrata. Od posledica ovih vazdušnih napada poginulo je 17 civila, a preko 50 je povređeno.
Ukrajina neće dobiti zvanični poziv da stupi u NATO tokom julskog samita u Vašingtonu, prenosi list Njujork tajms, pozivajući se na izjave činovnika te alijanse.
U novom izdanju Info jutra govorili smo o prijemu lažne države tzv. Kosovo u Savet Evrope, dijalogu Beograda i Prištine i zabrani dinara. O svemu tome pričao je gost Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Trupe Severnoatlantske alijanse ( NATO ), ako se pojave u Ukrajini , Rusija će doživljavati otprilike kao SS bataljone, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev
Zapad je konačno priznao da je nemoguće uništiti Rusiju. Prema navodima anglosaksonskih stručnjaka, sankcije Moskvi ne samo da nisu uspele, već su imale sasvim suprotan efekat. Kaznene mere naškodile su Zapadu, dok je Rusija postala samodovoljna i u prošloj godini zabeležila rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,6 odsto, više od svake zemlje Grupe sedam najrazvijenijih država sveta (G7).
Bivši američki ambasador pri NATO Robert Hanter ocenio je da Rusija ne može biti otpisana i da će ponovo postati velika sila, a Zapad će u skladu sa tim morati da se odnosi prema Moskvi.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Evropske vojne snage pripremaju se za moguću misiju u Ukrajini, a prvi veliki korak biće vojne vežbe u Poljskoj, na kojima će najmanje 1.500 vojnika iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Poljske uvežbavati raspoređivanje trupa i snabdevanje jedinica na terenu.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je u subotu da bi ruski resursi mogli da počnu da ponestaju ukoliko Ukrajina izdrži predstojeću zimu.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je u zvaničnom obraćanju krajem prošle godine otvoreno molio saveznike sa Zapada da ukoliko ne žele da daju pomoć Ukrajini, bar pošalju kredite uz obećanje da će ih vratiti.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija potvrdila je danas da je prilikom posredovanja za prekid vatre za grad Oleški, razgovarala i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Savetnik za odbrambenu ukrajinskog predsednika Serhij Beskrestnov demantovao je danas tvrdnje direktora kompanije SpejsEks Ilona Maska da je vojska te zemlje prekršila uslove korišćenja satelitskog internet sistema Starlink.
Rusija je sposobna da Sjedinjenim Državama isporuči dizel gorivo u bilo kojoj količini, bez obzira na prethodno najavljene obime isporuka, izjavio je zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak.
Predsednička kandidatkinja francuske desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen pozvala je danas, na svom prvom predizbornom skupu u Orleanu, na "renesansu za Francusku" uz poruku da želi da izgradi "Francusku sutrašnjice", a ne da prepravlja staru.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari