U severoistočnom delu Češke planinari su naišli na neobično blago: aluminijumsku kutiju punu zlatnog nakita i stranih kovanica – uključujući i jugoslovenske. Otkriće je izazvalo talas nagađanja.
Planinari, koji žele da ostanu anonimni, nedavno su tokom šetnje popularnom planinskom stazom u Krkonošima, blizu granice s Poljskom, pronašli blago – u pravom smislu te reči. Pored staze su ugledali nešto što je privuklo njihovu pažnju. Ispostavilo se da je reč o aluminijumskoj kutiji u kojoj se nalazilo 598 zlatnika, deset zlatnih narukvica, 17 kutijica za cigarete, pudrijera i češalj.
Vrednost otkrića procenjuje se na najmanje osam miliona čeških kruna (oko 322.000 evra).
Blago su odmah predali Muzeju istočne Češke. Prema rečima Miroslava Novaka, šefa arheološkog odeljenja, arheolozi su potom posetili i mesto pronalaska.
Jugoslovenske kovanice
Poreklo blaga za sada ostaje nepoznato, ali jedna od kovanica nosi godinu 1921, što znači da je verovatno staro najviše sto godina. Jedna teorija povezuje otkriće s bekstvom stanovništva uoči Drugog svetskog rata ili s povlačenjem nemačkog stanovništva 1945. godine. Postoji i mogućnost da je reč o ratnim trofejima čehoslovačkih legionara ili o blagu plemićke porodice Svierts-Špork, navodi CNN.
Među pronađenim kovanicama, suprotno očekivanjima, nema domaćih. Otprilike polovina potiče s Balkana, a druga polovina iz Francuske. Potpuno su odsutne srednjoevropske kovanice, poput nemačkih ili čehoslovačkih, što dodatno komplikuje razumevanje porekla sadržaja aluminijumske kutije. Neki komadi imaju čak oznake nekadašnje Jugoslavije iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka.
Nesvakidašnje otkriće
Prema rečima kustosa Vojteha Bradleja, reč je o potpuno netipičnom otkriću za Češku. Obično blaga iz 20. veka sadrže lokalne kovanice. Bradlej stoga pretpostavlja da su kovanice posle Prvog svetskog rata kružile Balkanom, a zatim dospele do češkog gorja. Istoričarka Meri Hajman sa Univerziteta u Kardifu naglašava da se 1921. godina poklapala s posleratnim krizama i finansijskim potresima u Čehoslovačkoj.
Možda je neko u tim neizvesnim vremenima jednostavno zakopao blago iz straha za budućnost. Zbog otkrića se u lokalnoj zajednici proširio talas glasina koje bi mogle pomoći istraživačima da otkriju priču o blagu. Muzej već planira kratkotrajnu izložbu pronađenih predmeta, koji će prethodno biti analizirani.
Sperma donora, inače nosioca retke mutacije povezane s rakom, korišćena je za začeće najmanje 67 dece u 8 evropskih zemalja. Čak 10 dece do sada je obolelo od različitih oblika kancera, objavljeno je na godišnjoj konferenciji Evropskog društva za humanu genetiku u Milanu.
Telo neimenovanog Britanca, nazvanog samo Pacijent 268, prevezeno je u Sjedinjene Američke Države i stavljeno u tečni azot. Ideja iza ove procedure je „pobeda smrti“ pomoću čuvanja zamrznutog tela za oživljavanje u budućnosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sperma donora, inače nosioca retke mutacije povezane s rakom, korišćena je za začeće najmanje 67 dece u 8 evropskih zemalja. Čak 10 dece do sada je obolelo od različitih oblika kancera, objavljeno je na godišnjoj konferenciji Evropskog društva za humanu genetiku u Milanu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Srbija je pod vođstvom predsednika Aleksandra Vučića pokazala da je pravi evropski gigant i velesila, uspevši da odbrani narod i imovinu od katastrofalnih požara u Deliblatskoj peščari, dok su hrvatski mediji i dežurni politički dušebrižnici doživeli potpuni debakl u pokušaju da plasiraju lažne vesti.
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je danas da hapšenja i osuđivanja Srba u Hrvatskoj zbog objava na društvenim mrežama nisu izlovani slučajevi i da tako žele da zastraše Srbe.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje objavu novinara Slobodana Georgijeva na društvenoj mreži Iks, u kojoj se u istom nizu pominju požari u Deliblatskoj peščari i tragedija u Novom Sadu.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Uroš Ninković (38), visokopozicionirani pripadnik kavačkog i vračarskog klana, oslobođen je pred Osnovnim sudom u Nikšiću optužbi da je planirao ubistvo Milovana Mija Žižića, oca Luke Žižića koji je likvidiran u aprilu 2022. godine na Novom Beogradu.
Poljska ubrzano pretvara granicu prema Rusiji i Belorusiji u veliku odbrambenu zonu sa protivtenkovskim rovovima, betonskim „ježevima“, minskim preprekama, skladištima i sistemima za nadzor.
Na dnu Severnog i Baltičkog mora, u nemačkim vodama, leži oko 1,6 miliona tona stare municije, a metalni omotači bombi, mina i granata posle više od osam decenija ubrzano propadaju i ispuštaju otrovne materije u more.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Američka ratna mornarica prvi put je javno pokazala potpuno novu raketu vazduh-vazduh AIM-424 „Malice“, odnosno „Zloba“, čiji zvanično objavljeni domet premašuje 463 kilometra.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Ljubav prema preplanulom tenu ne jenjava, naročito tokom letnjih meseci, a stručnjaci su otkrili koje namirnice trebamo češće da jedemo da bi je zaštitili od oštećenja.
Mleveni paradajz je veoma jednostavan način da se sačuva ukus svežeg paradajza za zimu. Međutim, nakon nekoliko dana često se može primetiti da se sadržaj u tegli ili flaši razdvojio na dva dela, a evo kako da to izbegnete.
Psi često prate svoje vlasnike čak i do kupatila, a razlog je mnogo jednostavniji nego što se čini - žele da budu u blizini osobe kojoj veruju i uz koju se osećaju sigurno.
Neke žene uspevaju da njihov miris parfema ostane primetan čak i satima nakon što izađu iz kuće. Tajna pritom nije u samom izboru parfema, već često u načinu na koji ga nanose i pripremaju kožu za njega.
Određeni predmeti u domaćinstvu mogu sadržati hemikalije koje su povezane sa rakom i drugim zdravstvenim problemima, a onkolog posebno izdvaja dva često korišćena kuhinjska predmeta kao primere na koje bi trebalo obratiti pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.