Naučnici su po prvi put uspeli da ožive delove mozga posle ledenog sna, tačnije, nakon kriohibernacije.
Motiv kriohibernacije (kriogene hibernacije) ili ledenog sna dobro je poznat motiv u naučnoj fantastici. Da bi putovali kroz svemir ili vreme osobe prolaze proces dubokog zamrzavanja, a zatim se „bude“ u drugoj deceniji ili čak veku sa potpuno očuvanim mentalnim i fizičkim sposobnostima. Primera ima mnogo - "Osmi putnik", "Razbijač“, "Međuzvezdani“, "Zvezdane staze"...
Istraživači koje zanima kriogeno zamrzavanje i odmrzavanje moždanog tkiva ljudi i drugih životinja već su pokazali da neuronsko tkivo može preživeti zamrzavanje na ćelijskom nivou i, nakon odmrzavanja, donekle i na funkcionalnom nivou. Međutim, do sada nije bilo moguće u potpunosti povratiti procese neophodne za pravilno funkcionisanje mozga - nervnu aktivnost, ćelijski metabolizam i plastičnost, piše Nature.
Tim u Nemačkoj sada je demonstrirao metodu krioprezervacije i odmrzavanje mišjih mozgova koje ostavlja deo ove funkcionalnosti netaknutim. Studija, objavljena žurnalu Proceedings of the National Academy of Sciences, detaljno opisuje korišćenje metode zvane vitrifikacija, koja čuva tkivo u staklastom stanju, zajedno sa procesom odmrzavanja koji čuva živo tkivo.
- Ako je funkcija mozga pojavno svojstvo njegove fizičke strukture, kako je možemo povratiti nakon potpunog gašenja? - pita se Aleksandar German, neurolog sa Univerziteta Erlangen-Nirnberg u Nemačkoj i vodeći autor studije.
Foto: Pixabay
Nalazi, kaže on, nagoveštavaju potencijal da se jednog dana zaštiti mozak tokom bolesti ili nakon teške povrede, uspostave banke organa, pa čak i postigne krioprezervacija celog tela sisara.
Unapređenje tehnike krioprezervacije
Mritundžaj Kotari, koji proučava mašinstvo na Univerzitetu Nju Hempšira u Daramu, slaže se da studija unapređuje trenutno stanje tehnike u krioprezervaciji moždanog tkiva.
- Ovakva vrsta napretka je ono što postepeno pretvara naučnu fantastiku u naučnu mogućnost - kaže on.
Međutim, dodaje, dugoročno skladištenje velikih organa ili sisara ostaju daleko izvan mogućnosti ove studije.
Glavni razlog zašto se mozak bori da se potpuno oporavi od zamrzavanja je oštećenje uzrokovano formiranjem kristala leda. Oni pomeraju ili probijaju delikatnu nanostrukturu tkiva, prekidajući ključne ćelijske procese.
- Pored leda, moramo uzeti u obzir nekoliko faktora, uključujući osmotski stres i toksičnost usled krioprotektanata - kaže German.
On i njegove kolege okrenuli su se metodi krioprezervacije bez leda, zvanoj vitrifikacija, u pokušaju da očuvaju funkciju mozga. Vitrifikacija hladi tečnosti dovoljno brzo da zarobi molekule u neorganizovanom, staklastom stanju pre nego što dobiju priliku da formiraju kristale leda.
- Želeli smo da vidimo da li funkcija može ponovo da se pokrene nakon potpunog prestanka kretanja molekula u staklastom stanju – rekao je German.
Rezovi mišjeg mozga
Prvo su testirali svoju metodu na rezovima mišjeg mozga debljine 350 mikrometara koji su uključivali hipokampus - ključno čvorište u mozgu za pamćenje i prostornu navigaciju. Rezovi mozga su prethodno tretirani rastvorom koji sadrži hemikalije za krioprezervaciju pre nego što su brzo ohlađeni pomoću tečnog azota na minus 196 stepeni. Zatim su čuvani u zamrzivaču na minus 150 stepeni u staklastom stanju u periodu od deset minuta do sedam dana.
Foto: Shuterstock
Nakon odmrzavanja rezova mozga u toplim rastvorima, tim je analizirao tkivo kako bi video da li je zadržalo bilo kakvu funkcionalnu aktivnost. Mikroskopija je pokazala da su neuronske i sinaptičke membrane netaknute, a testovi mitohondrijalne aktivnosti nisu otkrili nikakva metabolička oštećenja. Električna snimanja neurona pokazala su da su, uprkos umerenim odstupanjima u poređenju sa kontrolnim ćelijama, odgovori neurona na električne stimulanse bili blizu normalnih.
Neuronska kola u hipokampusu i dalje su pokazivala sinaptičko jačanje ili „dugotrajnu potencijaciju” koja je osnova učenja i pamćenja. Međutim, pošto takvi rezovi tkiva prirodno degradiraju, posmatranja su bila ograničena na nekoliko sati.
Tim je proširio metodu na ceo mozak miša, držeći ga u staklastom stanju na minus 140 stepeni do osam dana. Međutim, protokol je zahtevao uzastopna prilagođavanja kako bi se minimizovalo skupljanje mozga i toksičnost krioprotektanata.
Kada su mozgovi odmrznuti, pripremljeni su rezovi mozga, a snimci iz hipokampusa potvrdili su da su neuronski putevi - uključujući puteve u hipokampusu uključene u pamćenje - preživeli i da su i dalje mogli da prođu kroz dugotrajnu potencijaciju. Međutim, pošto su snimanja vršena na rezovima moždanog tkiva, istraživači nisu mogli da izmere da li su sećanja životinja preživela krioprezervaciju.
Ljudsko moždano tkivo
German i njegov tim proširuju svoju metodu sa miševa na ljudsko moždano tkivo.
- Već imamo preliminarne podatke koji pokazuju održivost u ljudskom kortikalnom tkivu – rekao je on.
Tim takođe istražuje kako bi metoda vitrifikacije mogla da se koristi za krioprezervaciju celih organa, naročito srca.
Međutim, Kotari ističe da je stopa uspeha bila niska kod protokola za ceo mozak i da se rezultati možda neće direktno preneti na veće ljudske organe, koji nose drugačije izazove.
- Neki od ovih izazova povezani su sa ograničenjima prenosa toplote i većim termomehaničkim stresovima koji mogu izazvati pucanje – rekao je Kotari.
German dodaje da će „biti neophodni bolji rastvori za vitrifikaciju i tehnologije hlađenja i ponovnog zagrevanja pre nego što ovi principi budu mogli da se primene na velike ljudske organe“.
Nova studija na miševima sugeriše da psihodelici povećavaju verovatnoću da mozak "vidi" slike iz sećanja, a ne ono što je zapravo ispred njega, usled čega se dobija jasno objašnjenje onoga što se dešava dok sanjamo budni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nova studija na miševima sugeriše da psihodelici povećavaju verovatnoću da mozak "vidi" slike iz sećanja, a ne ono što je zapravo ispred njega, usled čega se dobija jasno objašnjenje onoga što se dešava dok sanjamo budni.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izneo je alarmantno upozorenje da su njegovu zemlju počeli da "istiskuju iz svih globalnih energetskih tržišta", kao i da će posledice toga "osetiti" Naftna industrija Srbije (NIS).
Papa Lav XIV leteo je helikopterom Mi-17 ruske proizvodnje, koji služi peruanskim ratno-kosmičkim snagama, tokom posete zemlji. Na fotografiji iz kokpita koju je objavio na društvenim mrežama pažnju javnosti skrenuli su ruska trobojka i amblem na kacigi jednog od pilota.
Mihail Poltoranin bivši zamenik predsednika Vlade Rusije i nekadašnji ministar za štampu i masovne informacije preminuo je u bolnici u Komunarki u Moskvi.
Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc pozvao je libanski Hezbolah, koji podržava Iran, da dobrovoljno preda oružje libanskoj državi, ističući da nijedna zemlja ne može da ima dve vojske.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Nekoliko sekundi nepažnje na hiljadama metara visine može da pretvori običan let u katastrofu. Dok mnogi putnici ignorisanje znaka za pojas smatraju bezazlenim buntom, iskusni članovi posade znaju da to može biti kobna greška.
Najnovije pojavljivanje Šarliz Teron na 17. dodeli Guvernors nagrada u Los Anđelesu prevazišlo je standardne okvire elegancije, izazvavši pravu lavinu komentara širom sveta. Oskarovka se prošetala u kreaciji koja spaja beskompromisan glamur i avangardnu provokaciju sa potpisanom etiketom Tom Ford.
Popularna društvena mreža Iks predstavila je novu funkciju pod nazivom "Clipping", koja korisnicima omogućava da direktno u aplikaciji - bez potrebe za spoljnim programima za montažu izdvoje najzanimljivije trenutke iz podkasta, intervjua ili dužih videa, obogate ih sopstvenim komentarom i jednostavno ih podele sa svojim pratiocima.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Marija Mikić podelila je sa pratiocima na društvenim mrežama niz fotografija sa odmora u Španiji, a prizori koje je objavila privukli su veliku pažnju.
Pevač Saša Kovačević i njegova izabranica Zorana već godinama žive u ovom luksuznom kompleksu, u kojem nekretnine imaju i brojna poznata imena iz sveta sporta i estrade.
Voditelj Ognjen Amidžić izdvojio je čak 100.000 evra za potpuno renoviranje luksuznog stana na Dorćolu, u kojem živi sa suprugom, voditeljkom Minom, i njihovom decom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.