Nova analiza fosila iz čuvenih katranskih jama La Brea u Kaliforniji ukazuje na to da je moćni smilodon, takozvani sabljozubi tigar, patio od brojnih genetskih poremećaja, verovatno usled ukrštanja bliskih srodnika, što je moglo da doprinese njegovom izumiranju pre oko 12.000 godina
Od predačke loze savremenih mačaka i tigrova odvojio se pre oko 20 miliona godina, a mogao je da teži i do 270 kilograma. Bio je predator iz zasede, prepoznatljiv po ogromnim, zakrivljenim očnjacima nalik sabljama.
Njegovo ime potiče iz grčkog i latinskog i otprilike znači "smrtonosni sabljasti zub", što se odnosi na karakteristične očnjake.
Foto: Shutterstock
Najstrašniji predator ledenog doba
Ipak, istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Veterinary Science pokazalo je da je ovaj moćni predator pred kraj postojanja možda imao ozbiljne zdravstvene probleme. Naučnici su pronašli dokaze koji ukazuju na moguće ukrštanje bliskih srodnika i brojne poremećaje na kičmi, koji su mogli da budu posledica genetskih promena.
Istraživači su koristili optičke metode i kompjuterizovanu tomografiju kako bi ispitali više od 3.700 pršljenova koji su pripadali najmanje 849 jedinki vrste Smilodon fatalis. Na kostima su tražili tragove povreda, bolesti i naslednih poremećaja.
Ostaci ovih životinja sačuvani su u katranskim jamama La Brea u Los Anđelesu, jednom od najbogatijih nalazišta fosila iz ledenog doba na svetu. Katranske jame poznate su i po tome što su prikazane u brojnim filmovima, serijama i drugim delima popularne kulture.
Znaci genetskih poremećaja u kostima
Katranske jame bile su smrtonosna zamka za životinje. Kada bi se veliki biljojed zaglavio u gustom katranskom blatu, privukao bi predatore i životinje koje su se hranile lešinama. Mnoge od njih bi potom i same ostale zarobljene.
Upravo je ta okolnost omogućila da se na velikom broju fosila prouče zdravstveno stanje i bolesti životinja koje su živele tokom ledenog doba.
Analiza pršljenova smilodona otkrila je različite, ponekad veoma ozbiljne promene, uključujući brojne znake hroničnih zapaljenskih oboljenja.
Foto: Shutterstock
Sabljozuba mačka
Naučnici su otkrili više od 200 urođenih deformiteta pršljenova i gotovo 50 slučajeva spajanja pršljenova. Uočeni su i znaci nepravilnog rasta kostiju i propadanja koštanog tkiva.
Detaljnija ispitivanja otkrila su i druge poremećaje u razvoju, poput nepotpuno razvijenih lukova pršljenova, kao i takozvanih prelaznih pršljenova, koji imaju osobine karakteristične za drugi deo kičmenog stuba. Sve to ukazuje na moguće genetske probleme unutar populacije.
Istraživači su kod tri različite jedinke pronašli i lumbalne pršljenove sa znacima tumora kičmenih nerava. Ovakvi tumori mogu biti povezani sa genetskim mutacijama.
Fosilizovani tragovi sabljozubog tigra u Argentini
Iako je pretpostavka o ukrštanju bliskih srodnika potkrepljena brojnim fizičkim dokazima, ona se ne može pouzdano dokazati bez analize DNK. Meko tkivo nije sačuvano u katranskim jamama La Brea, pa istraživači nemaju genetski materijal koji bi omogućio konačan odgovor.
Ipak, naučnici navode da postoje dokazi o povećanom ukrštanju bliskih srodnika kod više vrsta sisara na kraju pleistocena, u vreme kada je brojnost njihovih populacija naglo opadala. Posledice su bile različite, ali su kod pojedinih vrsta dovele do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Sličan primer pronađen je i kod mamuta. Analize DNK mamuta čiji su ostaci sačuvani u večitom ledu pokazale su visok stepen ukrštanja bliskih srodnika pre njihovog izumiranja.
Foto: Shutterstock
Vreba
Istraživanje smilodona zato ne govori samo o jednom davno izumrlom predatoru. Ono pokazuje kako smanjenje brojnosti populacije može da dovede do smanjenja genetske raznovrsnosti, većeg ukrštanja srodnika i pojave naslednih zdravstvenih problema.
Ovo saznanje važno je i danas, jer su brojne životinjske vrste izložene klimatskim promenama, uništavanju prirodnih staništa i drugim pritiscima.
Sudbina smilodona pokazuje da čak i moćna i brojna vrsta može postati ranjiva kada njena populacija počne da se smanjuje i izgubi genetsku raznovrsnost.
Danas, na Svetski dan levorukih osoba, stigla je vest koja daje dodatni razlog za slavlje - naučnik tvrdi da levoruki mogu biti bolji vozači od desnorukih.
Arheolozi su u blizini Koloseuma u Rimu otkrili građevinu iz drugog veka sa mozaicima i freskama koja je možda služila kao kasarna za vatrogasce u Rimskom carstvu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov saopštio je predsedniku Vladimiru Putinu da je Aleksejevo-Družkovka zauzeta, ali su se samo nekoliko dana kasnije pojavile drugačije informacije od ruskih vojnika koji se nalaze na tom delu fronta.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" jedini se odazvao debati na Radio Beogradu, dok nosilac tzv. "Studentske liste" Ilija Srdanović nije imao hrabrosti da dođe.
Lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" mogla bi da osvoji i do 49.5% glasova, dok bi blokaderima, odnosno takozvanoj "studentskoj listi" moglo da pripadne od 37.9 do 42.1% podrške, pokazalo je najnovije istraživanje agencije za ispitivanje javnog mnjenja "Ipsos Strategic Marketing" (IPSOS).
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Legendarni pevač narodne muzike Miroslav Ilić, koji u oktobru obeležava 54 godine uspešne umetničke karijere, bio je gost specijalne emisije "Vreme odluke" na televiziji Pink, gde je otvoreno, iskreno i emotivno govorio o odluci da pruži snažnu i nedvosmislenu podršku listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji "Vreme odluke" na TV Pink gde je objasnio zbog čega niko od političkih protivnika nije smeo sa njim na duel i ko podržava njihove liste.
Takmičar Crvenog tima u Exatlonu Srbija Nikola Lakić otkrio je kako bi voleo da u eliminaciji vidi Mihaila Adžića koji ga u poslednje vreme jako nervira i za kog kaže da je glavni provokator.
Prijedorčanin D. K. sumnjiči se da je prevario banku prilikom uzimanja kredita, tako što je kao garanciju za njegovu otplatu naveo kamion koji je prethodno prodao drugoj firmi.
Zrenjaninska policija, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je L. K. (22) iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (UKP, Odeljenje za suzbijanje imovinskih delikata) uhapsili su tri osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo prevare u saizvršilaštvu i u produženom trajanju.
Broj poginulih od početka izraelskog rata u Pojasu Gaze porastao je na najmanje 74.498 ljudi, dok je 175.616 ranjeno, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja palestinske enklave.
Američko Ministarstvo rata planira da do oktobra sledeće godine formira posebnu komandu za upotrebu autonomnih sistema, navodi se u saopštenju Pentagona o novoj inicijativi.
Približno 18 odsto Francuza najmanje jednom mesečno završi u minusu na tekućem računu, dok 43 odsto to doživi najmanje jednom godišnje, pokazalo je danas objavljeno istraživanje kompanije Panorabanke.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas, u telefonskom razgovoru sa premijerom i ministrom spoljnih poslova Katara Mohamedom bin Abdulrahmanom al Tanijem, da su Sjedinjene Američke Države posvećene bezbednosti Katara i slobodnoj plovidbi kroz Ormuski moreuz, saopštio je Stejt department.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Od porodičnih zavrzlama i komšijskih tajni do ljubavnih dilema, požara koji potresa čitav grad i novih špijunskih misija, biće dovoljno razloga da večeri provedemo ispred televizora.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevač Miki Mećava postao je otac po četvrti put u 64. godini, a sada je otkrio kako uživa sa ćerkom Mašom, a da se supruga još uvek oporavlja i da je vodi na previjanje.
Pevač Dragan Kojić Keba ne krije sreću zbog vesti da će uskoro postati deda, ali je sada rešio da stane na put spekulacijama o navodnoj velikoj svadbi svog sina Igora Kojića i njegove izabranice Nikoline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.