Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju dan posvećen Svetom Simeonu Stolpniku, rođenom oko 389. godine u selu Sis u maloazijskoj oblasti Kilikija
Preminuo je 24. jula 459. godine u mestu Kalat Siman. Rođen je u porodici hrišćana Susotina i Marte. Do osamnaeste godine je bio čobanin, a onda se zamonašio u manastiru Teleda, gde je vrlo brzo po pobožnosti nadmašio sve kaluđere i čak zbog preterane revnosti jedno vreme bio izbačen iz monaškog bratstva.
Naime, toliko je bio nehajan prema svom telu da ga je obmotavao užetom od vlakana palme koje mu je seklo kožu i stvaralo rane koje su gnojile. Kratko vreme je živeo u planini u nekom bunaru koji je presušio, potom u jednoj maloj keliji, a onda i na planini Kalat Siman tako što je bio prikovan za stenu. Tako je i privukao pažnju Meletija, uticajnog čoveka u to doba, koji ga je ubedio da dozvoli kovaču da ga oslobodi okova. Meletije nije jedini koga je Simeon zainteresovao.
U posetu su mu dolazili ljudi iz raznih naroda, kao što su Arabljani, Persijanci i Jermeni. Kako bi izbegao da ga dodiruju, Simeon je tražio da mu se napravi stub na kome je stalno boravio. Tih stubova je pravljeno još, da bi tek peti bio dovoljne visine koja je iznosila šesnaest metara, a i oko njega su bile postavljene dve kamene ograde.
Foto: TANJUG/ ZORAN ZESTIĆ
Sa stuba je propovedao, a tu se nalazilo i malo sklonište koje je Simeon koristio za molitvu. Simeon je stalno postio, a obed mu se sastojao od vode i raskvašenog sočiva. Vernici mu pripisuju vlast nad životinjama, čak i opasnim poput tigra, ali i proročanske moći. Takođe, verovalo se da je mogao da preobrati okorele razbojnike.
Prema sirijskoj verziji Simeonovog životopisa, kaluđer je imao veliki uticaj na politiku cara Teodosija II (408-450) i kasnije cara Markijana (450-457). Prvog je primorao da ukine edikt kojim je Jevrejima vratio njihovu nekadašnju sinagogu, a u koju su se u međuvremenu uselili hrišćani. Takođe, prema nekim izvorima, spasao je od jeresi monofizitizma carevu suprugu Atenaidu-Evdokiju.
Kada je Simeon umro, njegov kovčeg su pokušali da odnesu pokršteni Arabljani, ali ih je u tome sprečio tada uticajni Ardabur, koji je telo prebacio u prestonicu vizantijske provincije Sirije, Antiohiju. Bogoslov Teodorit Kirski navodi da su Simeonove ikone bile čest detalj u radionicama širom Vizantijskog carstva.
Foto: www.spc.rs
U vizantijskim crkvama postoje mnogobrojne predstave Simeona starijeg i mlađeg sa kapuljačama, ali je vrlo teško odrediti, posebno u kasnijim periodima, koji je tačno od njih dvojice prikazan. Srpska pravoslavna crkva praznuje ga 1. septembra po crkvenom odnosno 14. septembra po Gregorijanskom kalendaru.
Kako je Simeon Stolpnik izlečio zmiju
Prema predanju, pored njegovog stuba došla je i jedna zmija, pa su se ljudi plašili da dođu. Zmija je mirno živela pored njega. Zmiji je jedan dan u oko upao trun, a Sveti Simeon Stolpnik se sažalio na zmiju i izlečio je, nakon čega je zahvalno otišla.
Smatra se prvim stolpnikom u hrišćanstvu i velikim čudotvorcem. Živeo je 103 godine, a upokojio se u septembru 459. godine. Njegove mošti nalaze se u crkvi u Antiohiji (Antakija, Turska).
Narodna verovanja i običaji
Život ovog čudotvorca bio je neobičan, a u narodu je ostalo verovanje da od danas počinje jesenja setva čiji je ovaj svetac zaštitnik. Zato se u mnogim mestima zadržao običaj nošenja semena iz kuće u crkvu na osveštenje da bi godina bila dobra i rodna.
Na današnji dan gleda se i kakav je mesec, ako je mlad – žito će dobro roditi, ali biće rodna i cela godina. Sveti Simeon Stolpnik veoma je poštovan među zemljoradnicima i ratarima.
Smatra se da se na dan Simeona Stolpnika valjaju činiti razni podvizi i da će svako ko krene da ih učini imati posebnu snagu.
Nova crkvena godina
SPC danas obeležava i početak nove crkvene godine. U istoriji hrišćanstva, godinu treba početi u septembru u slavu Svetog cara Konstantina, rođenog u Nišu. On je tada pobedio nad Maksencijem, neprijateljem Hristove vere, a toj pobedi sledovala je sloboda hrišćanske veroispovesti.
Od 1989. godine ovaj dan se, na predlog Vaseljenskog patrijarha, obeležava kao dan tvari Božije, odnosno svega od Boga stvorenog. Praznik podseća ljude na brigu o životnoj sredini i prirodi. U sedištu svake Eparhije, na današnji dan služi se kolenopreklona molitva Gospodu da blagoslovi “venac godine”, da sačuva pravoslavlje u miru, da cela godina protekne dobro, da bog sve gradove i sva mesta sačuva nepovređene, da zaštiti hristoljubive vladare i narodu božijem daruje pobedu nad protivnicima.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas praznuju Svetu velikomučenicu Paraskevu Rimljanku, poznatiju kao Trnova Petka, dan kojim se završava letnji ciklus ženskih praznika.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Blagu Mariju, veoma poštovanu svetiteljku, naročito među ženama, koja se jednako praznuje kao Ognjena Marija i Sveta Petka.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Stefana Lazarevića, despota srpskog, zajedno sa njegovom majkom, Svetom kneginjom Milicom, monahinjom Evgenijom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Efimiju. Verovanja kažu da je ova svetica zaštitinica žena, te svaka žena danas treba da ode u crkvu da joj se pomoli za zdravlje porodice.
Danas, na praznik Svetog Sisoja Velikog, brojni vernici sa svojom decom čuvaju i poštuju drevni narodni običaj, verujući da on donosi Božji blagoslov, štiti najmlađe od svakog zla i daruje im zdravlje, mir i spokoj.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Mihailo Vučević, sin predsednika Srpske napredne stranke (SNS) govoriće otvoreno i bez zadrške o događajima od 13. avgusta prošle godine, kada je zajedno sa svojim ocem i drugim aktivistima SNS-a bio izložen napadu i paljenju prostorija u kojima su se nalazili.
Nasilje, bezakonje i potpuni gubitak svake ljudskosti blokadera danas je dostigo novi vrhunac! Nepoznati blokader pojavio se na privatnoj adresi glavnog i odgovornog urednika Informera Dragana J. Vučićevića u trenutku kada su se u kući nalazile sama njegova supruga i troje maloletne dece!
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.