Pre samo stotinak godina biti zanatlija u Srbiji je bio cenjen i častan izvor prihoda koji je omogućavao težak, ali pošten život. Zanatska proizvodnja se realizovala u zanatskim radnjama, a posao su vodili majstori koji su za svaku specijalnost imali poseban naziv.
Potreba za starim zanimanjima nije prestala, sve je teže pronači majstora kovača da otkuje kosu, napravi sekiru, potkuje konja ili bilo sta slicno od starih zanata.
Činjenica da su možda donekle i zaboravljeni, ne umanjuje vrednost sertifikacije za mnoge stare zanate, budući da je ipak primetna velika potražnja za kvalifikovanim radnicima tih profila. Donosimo vam primere naših prelepih, ali zaboravljenih zanata.
Abadžija
Abadžija je zanatlija, koji od abe- jako grubog vunenog materijala, sukna- pravi narodne nošnje.
Grnčar
Grnačarstvo je jedan od najstarijih zanata kojima se čovek bavio još od davnina. Ove zanatlije biraju odgovarajuću vrstu žemlje, koju potom mešaju sa vodom, a zatim je mese. Ovim postupkom dobijaju testastu masu od koje prave najrazličitije oblike.
Foto: Printskrin/ RTS
Ovaj zanat se nekada isključivo radio samo ručno pa je trebalo više vremena da se napravi posuđe. Sa pronalaskom grnčarskog točka, postupak izrade predmeta je znatno brži.
Svi predmeti koji su se ovim postupkom pravili, stavljali su se u hledovinu ili na promaju da se dobro osuše. Nakon toga, po želji su se premazivali i oslikavali raznim bojama.
Potom se grnčarija pekla u specijalnim pećima na drva. Pečenje je, u zavisnosti od veličine redmeta, trajalo od nekoliko sati do nekoliko dana. Nakon pečenja, grnčarija se pažljivo hladi, što zahteva veliku veštinu zanatlije.
Ovaj zanat nije u potpunosti ugašen u Srbiji. Pojedini delovi naše zemlje i danas su i te kako pozani po sovom zanatu. Takvo je i selo, koje se nalazi nedaleko od Užica, Zlakusa, u kome se nalazi veoma kvalitetna glina, koja se mešenjem sa kvarcnim mlevenim kamenom koristi za izradu posuđa za pečenje.
Veliki broj umetnika danas se, takođe, bavi grnačarijom.
Mutavdžija
Drugi naziv za mutsvdžije je pletilja ili tkač. Ovaj stari zanat podrazumeva tkanje seoskih torbica od kozije dlake u kojima se ranije nosilo vino, so, sir, hleb, pogača ili rakija kada se išlo u rad na njivu. Često su se u te torbice pakovale stvari deci za školu. Svaki kraj je imao svoju kombinaciju boja, kao znak raspoznavanja na torbicama.
Foto: Instagram/cutedogsworldwide
Postoje i mutavdžije prave i korpe, takozvane korpar-mutavdžije. Korparstvo je počelo da se razvija u Srbiji početkom 20. veka. Korpar-mutavdžije prave korpe od pruća crvene vrbe.
Majstori – korpari najčešce pletu na različitim drvenim kalupima i za svaki proizvod postoji drugi kalup.
Danas se proizvodi od pruća najčešće mogu nabaviti na vašarima. Variraju od malih suvenira, preko nameštaja od pruća do izrade raznih korpi za praktičnu upotrebu u domaćinstvu.
Odžačar
Odžačari su čistili gar iz dimnjaka, koji je ometao gorenje peći u vreme kada se grejalo i kuvalo u pećima na drva. Ove zanatlije su bile poznate po svojoj četki koja je montirana na dugačkoj sajli i kojojm su se čistili dimnjaci. Pošto se često događalo i da neki predmet zapadne u odžak, odžačati su nosili i tešku gvozdenu kuglu, kojom bi čistili odžake od tih predmeta.
Foto: Informer
Najprepoznatljiviji su bili po svojim odelima crne boje i licu koje je skoro uvek bilo garavo. Nosili su o male crne kapice.
Smatralo se da sresti odžačara znači sreću i pri susretu sa odžačarom je trebalo zavrnuti u krug jedno dugme na sebi (ali ne toliko da se otkine). Srećom se smatralo i ako se „ukrade“ dlaka iz odžačarske četke, kad on „ne vidi“.
Rabadžija
Rabadžija je najčešće sa volovskom zapregom radio „u nadnicu“. I, mada su volovi bili sporiji od konjske zaprege, daleko su bili snažniji i mogli su više da vuku. Ovo zanimanje postoji još u Srbiji i prisutno je naročito tamo gde su putevi loši. Danas rabadžije uglavnom izvlače drveće iz šume do puta.
Opančari (obućari)
Opančar je zanatlija koji se bavi ručnom izradom obuće, pre svega opanaka.Svoj procvat na teritoriji Srbije ovaj zanat doživljava u period od druge polovine devetnaestog do pedesetih godina 20. veka. Već od polovine 20. veka ovaj zanat počinje da se gubi.
Foto: RINA
Danas u Srbiji postoji samo nekoliko opančarskih zanatskih radnji, a opanci se prodaju uglavnom kao suveniri ili za potrebe folklornih grupa, kao deo narodne nošnje. Budući da je reč o zanatu koji spade u tradicionalno narodno stvaralaštvo, Pravilnikom Ministarstva privrede Republike Srbije stavljen je i pod zaštitu zakona.
Kujundžija
Za ovaj zanat se može reći da spada pod jednu vrstu umetnosti. Kujundžije se bave izradom ukrasnih predmeta, najčešće nakita. Nekada su kojundžije sve ručno radile, a za svoj posao su koristile prost alat. Danas zlatari, za obradu materijala i izradu ukrasa koriste savremenu tehnologiju i razne vrste dragog kamenja.
Najčešći proizvod ovih zanatlija je nakit poput prstenja, burmi, minđuša, šnali, broševa, ogrlica, narukvica...
Foto: informer.rs
Pored izrade ukrasnih predmeta zlatari se bave i gravurom tako da na svojim proizvodima (ili na proizvodu koji im se donese) graviraju slova, reči ili čitave crteže. U novije vreme zlatari se bave i ukrašavanjem ručnih i džepnih časovnika ili metalnih upaljača. Pored izrade i obrade ukrasa i nakita zlatari se u novije vreme bave pozlatom ili posrebrivljanjem nakita ili nekih drugih predmeta.
Berberin (brica)
Pod berberinom se uglavnom podrazumeva muški frizer dok se ženski frizer bavi damama i ima daleko složeniji posao. Berberska stolica je stolica sa rukohvatima i naslonom za glavu. Može se okretati u krug i dizati i spuštati.
Sem što su uređivali muškarcima kosu, brkove i bradu, brice su često preuzimale na sebe i uloge lekara, pa su u nedostatku istih ljudima kačili pijavice i vršili rituale obrezivanja.
Sarač
Sarač je stari srpski zanat. To je zanatlija koji izrađuje predmete od kože, pre svega sedla, opasače, kajase, futrole za vatreno oružje, bičeve i novčanike. U srednjem veku zabeleženo je da ovu opremu izrađuju majstori-sarači.
Sarač izrađuje proizvode ručno, dok među najpoznatijim alatima je saračko šilo i igla kojom se ručno ušiva. Alat je mnogobrojan i podrazumeva mnoštvo različitih noževa, sečiva, makaza, zumbi, kalupa.. Proizvode saračkog zanata krasi izuzetno kvalitetna izrada proizvoda. Veština obrade kože-izbor, načini štavljena; kao i razvoj zanata-zanatlije, esnafi, alat, proizvodi čine ”Sarački zanat”.
Bombondžije
Ovaj zanat podrazumeva proizvodnju bombona. U tu svrhu se najčešće koristio šećer, sa raznim ekstraktnim dodacima i bojama. Od istog materijala su pravljeni i štapići u obliku lula, poznati i kao luluce.
Foto: Pixabay
Bombondžija je svoje proizvode prodavao u svojoj Bombondžijskoj radnji. U vreme pijačnih dana, vašara ili sabora, bombondžija bi izlazio iz radnje i na pokretnoj tezgi ili na kolicima bi prodavao svoje proizvode.
Pored bombona, bombondžije su prodavale i šećerne table, ratluk, karamele i druge slatkiše.
Drevni manastir Svete Petke kraj Niške banje po mnogo čemu je jedinstven. U narodu je daleko poznatiji kao Iverica, a jedan deo istorije bio je i vojni manastir. U istoriji Srpske pravoslavne crkve nije poznat još jedan ovakav primer.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Drevni manastir Svete Petke kraj Niške banje po mnogo čemu je jedinstven. U narodu je daleko poznatiji kao Iverica, a jedan deo istorije bio je i vojni manastir. U istoriji Srpske pravoslavne crkve nije poznat još jedan ovakav primer.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Sve glasnije se u domaćoj javnosti postavlja pitanje kako će "Studentska lista" opravdati odluku da za novog premijera Srbije predloži tajkuna Branka Milutinovića, suosnivača kompanije "Nordeus", i to samo zato što ih je finansijski podržao.
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Opštinsko državno tužilaštvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv pomorca (62) kojeg tereti da je skoro tri i po godine psihički i fizički zlostavljao suprugu i pretio joj ubistvom.
Lančani sudari najčešće su posledica grešaka vozača koji ne poštuju saobraćajna pravila, upozorava stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Vujanić, povodom sve češćih nesreća ovoga tipa sa tragičnim posledicama.
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
NATO je otkazao samit lidera koji je 2027. godine trebalo da bude održan u Albaniji, u trenutku sve ozbiljnijih nesuglasica među članicama oko rata u Ukrajini, sukoba sa Iranom i izdvajanja za odbranu.
Društvenim mrežama širi se tvrdnja da će 17. novembra biti izveden najveći hakerski napad u istoriji, tokom kojeg bi novac navodno mogao da nestane sa bankovnih računa širom sveta, dok bi globalni internet bio isključen na čak 90 dana.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Decenijama smo verovali da muška seksualna želja dostiže zenit u mladosti, ali nova opsežna istraživanja otkrivaju potpuno suprotnu sliku: muški libido svoj pravi vrhunac beleži tek oko četrdesete godine.
Osmehivanje, mrštenje i žvakanje svakodnevno "vežbaju" mišiće našeg lica, ali retko ko se seti da im pruži zasluženi oporavak. Saznajte kako da uz par minuta truda i par kapi ulja ovladate veštinom kućne masaže lica.
Kuću pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića nakon paljenja automobila obezbedili su pripadnici policije, a nakon burne noći od pevačice i Filipa nema ni traga.
Pevačica Aleksandra Prijović i njen supurg Filip Živojinović su nakon paljenja automobila uznemireno izašli na ulicu jer su morali da obave razgovor sa policijskim službenicima.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.