Na jedan kilometar od Vučja, uz kanjon reke Vučjanke, okružena bujnim zelenilom, nalazi se Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja, delo arhitekte Grigorija Samojlova.
Crkva je sagrađena 1938. godine na mestu gde je bila srednjovekovna, zadužbina Nikole Skobaljića, koju su Turci po osvajanju ovih krajeva uništili.
Istorija
Prema nekim izvorima, sagrađena je na mestu gde je nekada bila srednjovekovna crkva, zadužbina srpskih junaka iz turskog doba Nikole Skobaljića.
Kao i većina srpskih vitezova srednjeg veka ima epsku i istorijsku dimenziju. Skobaljić je imao posede u blizini današnjeg Leskovca a ta oblast se nekada zvala Dubočica ili Glubočica.
Jedna od vojski koju je despot Đurađ organizovao na jugu je bila upravo Skobaljićeva. Nakon što je sultan Mehmed II Osvajač zauzeo Carigrad ustremio se na Srbiju ali biva katastrofalno poražen kod Novog Brda od strane Nikole Skobaljića 24. septembra 1454. Zanimljivo je da je despot Đurađ savetovao Skobaljiću da se preda ali ovaj nije poslušao.
Nakon što se Mehmed vratio sa mnogo većom vojskom, tada je po predanju Skobaljić uhvaćen i nabijen na kolac.
Njegova epska priroda ogleda se u legendi o njegovom začeću koja kaže da je njegova majka pojela živu ribu skobalja iz reke Vučjanke i tako je začet Nikola - odakle i dolazi prezime Skobaljić.
Tu crkvu srušili su Turci, ali se srpski narod, prema predanju, i dalje okupljao na njenim ostacima, održavajući tako svoju veru i duh u vreme ropstva pod Turcima.
To je bio jedan od motiva porodice Teokarević, poznatih industrijalaca koji su tokom druge polovine 19. i prve polovine 20. veka razvijali tekstilnu industriju u ovom delu Srbije, da na istom mestu podignu novu crkvu. Građevinu specifične lepote, završenu 1938. godine, neki svrstavaju u najznačajnije primere međuratne crkvene arhitekture kod nas.
Foto: printscreen youtube
Crkva Rođenja svetog Jovana Krstitelja u Vučju
Crkva je osvećena 7. jula 1938. godine, na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, koji je i slava Vučja. Osvećenju crkve prisustvovao je veliki broj ljudi, među kojima kraljev izaslanik i ministar pravde, a činodejstvovale su vladike Jovan i Venijamin. Sa posebnim poštovanjem okupljeni narod dočekao je udovicu Mite Teokarević, Vasiliju - Vanu, ktitorku hrama.
Povodom osvećenja crkve pisanu poruku poslao vladika Nikolaj Velimirović
Video zapis sa osvećenja crkve čuva se u Jugoslovenskoj kinoteci. Kao projektant crkve u Vučju, Samojlov je odlikovan ordenom Svetog Save V reda.
Osvećenju crkve prisustvovalo je 20.000 ljudi. Među prisutnima su bili: ministar pravde i izaslanik Vardarske banovine, pismeno joj se obratio vladika Nikolaj Velimirović a činodejstvovali su vladike Jovan i Venijamin.
Arhitektura i unutrašnjost
Ostvarenje arhitekte Samojlova, potomka kozačke porodice koja je posle Oktobarske revolucije našla utočište u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, čini veoma uspešan sklad sa prirodom - kanjonom Vučjanka i padinama planine Kukavice.
Kamen od koga je crkva sazidana potiče sa ove planine, posebnog je kvaliteta i veoma je pogodan za različite namene u građevinarstvu.
Foto: printscreen youtube
Delić unutrašnjosti crkve
Samojlov je sam oslikao ikonostas, a njegov potpis se može videti u donjem desnom uglu na severnim i južnim dverima. Prvobitni freskopis je radio takođe Rus, Petar Suhačev. On je živopisao crkvu na mermernom malteru u stilu ruskog baroka.
Međutim, zbog starosti i nebrige, danas je od tog prvobitnog freskopisa ostala samo ktitorska freska, koja se nalazi iznad portala sa unutrašnje strane. Freskopis je opet restauriran i delimično naslikan novi tokom 2013. godine, a rađen j u seko tehnici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.