Još od detinjstva pratila je tragična sudbina, iako je pripadala kraljevskoj porodici i imala brojne veze sa evropskom aristokratijom početkom XX veka.
Rođena na Cetinju 1884. godine, Jelena Karađorđević je bila najstarije dete kralja Petra I i kneginje Zorke, najstarije ćerke kralja Nikole I i njegove supruge kneginje Milene. Pored toga bila je i sestričina Anastasije Petrović i Milice Petrović - obe udate za velike ruske kneževe - kod kojih je provodila većinu svog vremena nakon rane smrti majke.
Kontakti sa evropskom aristokratijom su joj omogućili brojna poznanstva, pored Anastasije i Milice imala je još tetaka koje su bile udate širom Evrope za brojne kraljeve i prinčeve, uključujući i Jelenu Savojsku koja je upoznaje sa Ivanom Konstantinovičem. Veridba je brzo ugovorena, a nedugo potom usledila je i svadba 1911. godine, nakon čega postaje poznata kao princeza Jelena Petrovna.
Narednih nekoliko godina princeza će se posvetiti studijama medicine u Sankt Peterburgu, koje napušta nakon rođenja prvog deteta Vsevolda Ivanoviča, 1914. godine. Ubrzo potom usledila je i nova trudnoća, kao i rođenje ćerke koja će nositi ime Jekatarina Ivanovna. Međutim, trenutke sreće i rođenje novog života ubrzo su prekinula dešavanja, kako u Rusiji, tako i u Evropi.
Foto: printskrin/društvene mreže
Princeza Jelena Karađorđević sa rođenim bratom kraljem Aleksandrom i kraljicom Marijom
Put u smrt
Car Nikolaj II daje ostavku 1917. godine, a umesto njega vlast preuzimaju boljševici koji celokupnu aristokratiju i članove vladarske porodice Romanov progone. Ova sudbina nije zaobišla ni velikog kneza Ivana, kog proteruju u Kirov, a potom i Jekaterinburg i Alapajevsk. Svo vreme njegova pratilja je bila supruga Jelena, koja je decu ostavila kod rođaka i krenula sa mužem u nepoznato. Da li je to bio splet okolnosti ili je i sam Ivan predosećao šta mu se sprema, ipak on je moli da se vrati kod Vsevolda i Jekatarine.
Nakon što je krenula na put, boljševici je zarobljavaju i odvode u zatvor. Nesvesna šta se dešava sa njenom decom ali i činjenice da je njen muž ubijen - a njegovo telo bačeno u rudnik, ona narednih nekoliko meseci provodi u tamnicama Rusije.
Posredstvom diplomatskih misija koje su pokušavale da izvuku na sigurno preostale članove dinastije Romanov, Jelena je dočekala slobodu u oktobru 1918. godine. Tada saznaje istinu i dobija dozvolu da se pridrži deci u Švedskoj, odakle sa njima odlazi u Pariz, a potom i u Beograd.
Nakon smrti oca i kralja Petra I, 1922. godine, seli se u Nicu gde ostaje do svoje smrti 1962. godine. Ovaj izbor ne čudi s obzirom da je ovaj grad sa mediteranskom klimom bio jedna najčešće biranih destinacija za beg među ruskom aristokratijom još od početka 19. veka, što je i danas vidljivo i ogleda se u arhitekturi ovog grada. Ipak, za svo to vreme i pored činjenice da je kao udovica ostala veoma mlada, ona se više nije udavala.
Njene mošti su prenete u Srbiju i danas počivaju u Topoli.
Grkinja je rođena u imućnoj porodici Joanides (ili Joanidu). Bila je udata za Milana Hristića, sekretara poslanstva Kraljevine Srbije u Carigradu. Hristić je bio i sin Filipa Hristića, koji je u vreme knjaza Miloša i Mihaila bio predsednik vlade Srbije, ministar inostranih dela, ministar prosvete, guverner Narodne banke, ambasador Srbije u Carigradu, Beču, Berlinu i Londonu. Imali su dve kćerke i jednog sina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Grkinja je rođena u imućnoj porodici Joanides (ili Joanidu). Bila je udata za Milana Hristića, sekretara poslanstva Kraljevine Srbije u Carigradu. Hristić je bio i sin Filipa Hristića, koji je u vreme knjaza Miloša i Mihaila bio predsednik vlade Srbije, ministar inostranih dela, ministar prosvete, guverner Narodne banke, ambasador Srbije u Carigradu, Beču, Berlinu i Londonu. Imali su dve kćerke i jednog sina.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.