Petar Prvi Karađorđević je bio kralj Srbije od 1903. do 1918. i kralj Srba, Hrvata i Slovenaca od 1918. do 1921. godine.
Petar Karađorđević je bio Karađorđev unuk i treći sin Perside i kneza Aleksandra Karađorđevića, koji je bio prisiljen da abdicira nakon Svetoandrejske skupštine. Petar je osnovnu školu i gimnaziju završio u Beogradu, a dalje školovanje je nastavio u Švajcarskoj, u ženevskom zavodu Venel-Olivije. Potom se upisuje u pariski koledž Sen-Barb i u čuvenu Vojnu akademiju Sen-Sir, koju završava 1864. godine. Karađorđević u gradu Mecu završava Višu vojnu akademiju i već 1870. godine, kao mladi francuski oficir, učestvuje u Francusko-pruskom ratu, u kome biva i zarobljen.
Prilikom opsade Meca i bitke kod Sedana, Bizmarkova vojska je zarobila oko sto četiri hiljade francuskih vojnika, uključujući i samog Napoleona III. Petar Karađorđević se iz pruskog zarobljeništva spasao bekstvom, preplivavši gotovo zaleđenu reku Loaru (kao posledica ovakvog bega je bila reuma, koja je mučila tokom celog života).Za zasluge u ovom ratu Petar je odlikovan ordenom Legije časti.
Foto: printskrin/youtube.com
Kada je 1875. godine buknuo ustanak u Hercegovini i Bosanskoj krajini, pridružio se kao dobrovoljac pod pseudonimom Petar Mrkonjić u Bosanskohercegovačkom ustanku protiv Osmanskog carstva. iz tog razloga i danas lepa varoš u jugozapadnom delu Republike Srpske, u znaka sećanja na Karađorđevića, nosi ime Mrkonjić Grad.
Oženio se 1883. godine crnogorskom princezom Zorkom, najstarijom kćerkom crnogorskog knjaza Nikole. Venčanje Petra i Zorke obavljeno je u Cetinjskom manastiru uz činodejstvovanje mitropolita Visarijona Ljubiše. Venčani kum je, naravno preko posrednika grofa Orlov Denisova, bio ruski car, dok je drugi kum tj. stari svat bio vojvoda Miljan Vuković.
Petar i Zorka su imali petoro dece, od toga tri sina: Đorđa, Aleksandra i Andriju, kao i dve ćerke: Jelenu i Milenu (koja je živela samo devet dana).
Nakon smrti oca 1885. godine, Petar je postao glava dinastije Karađorđević. Posle Majskog prevrata i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića 1903, izabran je za kralja Srbije. Kao kralj zalagao se za ustavno uređenje zemlje i bio je poznat po svojoj liberalnoj politici.
Foto: printskrin/youtube.com
Kralj Petar je bio vrhovni komandant srpske vojske u Balkanskim ratovima. Zbog starosti je 24. juna 1914. preneo kraljevska ovlašćenja na svog sina, prestolonaslednika Aleksandra. U Prvom svetskom ratu povlačio se sa vojskom preko Albanije. Pošto je bio kralj Srbije tokom perioda velikih srpskih vojnih uspeha, u srpskom narodu ostao je zapamćen kao kralj Petar Oslobodilac (takođe poznat i kao Stari kralj).
Stvaranjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918. postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca, što je ostao do svoje smrti 16. avgusta 1921.
"Čika Pera", kako ga je njegov narod zvao, bio je jedan od najpopularnijih srpskih vladara, upamćen po rodoljublju, hrabrosti, humanosti i, za jednog kralja, neuobičajeno skromnom načinu života.
Bregalnička bitka se vodila od 30. juna do 9. jula (od 17. do 25. juna po starom kalendaru) 1913. godine. Prostor na kome se odvijala bitka, protezao se od Carevog vrha na Osogovskoj planini, pa niz oba njegova grebena, koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar.
Životna priča Vuka Karadžića i danas deluje neverovatno, budući da je iz gotovo primitivne patrijahalne sredine stvorila vrednosti kojima su se divili Gete, braća Grim, Jernej Kopitar...
Još od detinjstva pratila je tragična sudbina, iako je pripadala kraljevskoj porodici i imala brojne veze sa evropskom aristokratijom početkom XX veka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bregalnička bitka se vodila od 30. juna do 9. jula (od 17. do 25. juna po starom kalendaru) 1913. godine. Prostor na kome se odvijala bitka, protezao se od Carevog vrha na Osogovskoj planini, pa niz oba njegova grebena, koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko proglasio je 3. jul Danom žalosti u Kijevu nakon, kako je rekao, najmasovnijeg ruskog napada na ukrajinsku prestonicu od početka rata, u kojem je ubijeno 18, a ranjeno najmanje 90 ljudi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje večeras svečanom prijemu koji je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu organizovala povodom obeležavanja 250 godina američke nezavisnosti.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izjavio je za Informer TV, danas, da bi trebalo da se napravi razlika između naroda u Crnoj Gori i rukovodstva te države i da to ne bi trebalo da se poistovećuje, ističući da je crnogorski premijer Milojko Spajić pokazao svoje lice i politiku.
Poznati novinar Vladimir Vuković objavio je novu kolumnu za dnevni list "Politika" s naslovom "Medijski dosije Petra Komnenića nije nastao na granici".
Crnogorska Borba oglasila se nakon sramnog saopštenja premijera Vlade u Podgorici, Milojka Spajića, u kom se on žestoko ostrvio na Srbiju, ali i na Dragana J. Vučićevića, besan zbog objavljivanja recipročnih mera Beograda nakon što su crnogorske vlasti glavnom uredniku Informera zabranile ulazak na teritoriju te zemlje.
Više javno tužilaštvo u Beogradu izdalo je juče saopštenje kojim najoštrije osužuje javno targetiranje postupajućeg javnog tužioca Posebnog odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Vladimira Živkovića, nakon što je narodni poslanik Zdravko Ponoš, koji je prethodno u svojstvu građanina dao izjavu u UKP-u, javno objavio njegovo ime i nastavio sa napadima na tužilaštvo.
Na društvenim mrežama pojavio se uznemirujući snimak stravičnog vatrenog obračuna koji se danas dogodio u samom centru, na Trgu u Podujevu, a u kojem su ranjene četiri osobe.
Beograd su danas popodne potresle dve teške saobraćajne nesreće u kojima su povređena deca, a koje su se odigrale u razmaku od manje od sat vremena na potpuno različitim krajevima grada.
Policija u Nišu, u saradnji sa leskovačkom policijom, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu, uhapsila je S. M. (68) iz Leskovca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Dejan Stojić, vlasnik autolimarske radnje u Staroj Pazovi i jedan od osumnjičenih za ubistvo Aleksandra Nešovića, zvanično je priznao krivicu, postavši tako drugi okrivljeni koji je odlučio da sarađuje sa nadležnim organima.
Ukrajina je namerno napala autobus sa beloruskim državljanima u Brjanskoj oblasti, a taj ratni zločin neće proći nekažnjeno, izjavio je ambasador Rusije u Belorusiji Boris Grizlov.
Čuvar tržnog centra Galerijas Plaja Grande preživeo je zastrašujuć zemljotres, a spasioci su uspeli da ga pronađu ispod ruševina nakon osam dana! Istinski heroj
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je kraj epidemije hantavirusa koja je izbila na holandskom kruzeru Hondijus, nakon što je i poslednja identifikovana osoba koja je bila u kontaktu sa nekim izloženim virusu završila boravak u karantinu i imala negativan test na virus.
Kaja Kalas poručila je građanima da bi uskoro Evropska unija mogla da pronađe odgovorajućeg kandidata za mesto međunarodnog mirovnog izaslanika za BiH.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Da li ste znali da postoji razlika između Gugl i Hrom aplikacija? Objava na platformi X pokrenula je raspravu o pitanju o kojem mnogi ljudi izgleda nikada nisu ozbiljno razmišljali.
Dolaskom toplijih dana češće se mogu pojaviti zmije u dvorištima i baštama, pa mnogi traže način da ih oteraju. Jedno od najčešće pominjanih rešenja je obična soda bikarbona, koju većina već ima u kući.
Jedan snimak sa plaže osvojio je društvene mreže jer prikazuje praktičan način da tokom kupanja sačuvate telefon, novac i druge vrednosti bez brige da će ostati bez nadzora.
O mačkama kruži neverovatno mnogo mitova, od onih drevnih i sujevernih do modernih zabluda koje često viđamo na društvenim mrežama. Iako su fascinantna i često zagonetna bića, nauka je odavno razbila većinu ovih priča.
Stari hleb ne mora da završi u kanti. Uz nekoliko jeftinih sastojaka koje već imate u frižideru, pretvorite ga u carski ručak ili večeru koja nestaje sa stola za tren.
Otac rijaliti učesnice Maje Marinković Radomir Marinković Taki oglasio se posle medijske ilegale i poprvi put reagovao na brutalne uvrede Asmina Durdžića na račun njegove ćerke.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.